Dekompresiona bolest — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Разне исправке
→‎Istorijat: Rabrenović M, Rabrenović V, Zoranović U. Development of hyperbaric medicine. Vojno sanitetski Pregled 2006; 63(7): 667−71.
Ред 49:
Engleski fiziolog J. S. Holdejn (-{J. S. Haldane}-) <ref>[http://www.dmm.org.uk/archives/a_obit20.htm -{Professor J. S. Haldane}-] na sajtu -{''The Durham Mining Museum''}-</ref><ref>[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/non-fiction/article2192427.ece -{Martin Goodman. Suffer and Survive: The Extreme Life of J. S Haldane. The Times Online,}- 4. avgust 2007] Preuzeto: 28. 4. 2009.</ref> je izmedu [[1905]]. i [[1907]]. izvršio niz eksperimenata sa roniocima Kraljevske mornarice i ustanovio je da je uzrok problema bila neprilagođena ventilacija ronilačkih kaciga što je izazivalo uvećanje količine [[ugljen-dioksid]]a koji je postepeno trovao ronioca.<ref>''Četvorostruka kisonička maska po nacrtu J. S. Holdejna'' [http://www.sciencemuseum.org.uk/images/I022/10284566.aspx] Preuzeto 1. maja 2009</ref> Zato je preporučio povećani i ujednačeni dotok svežeg vazduha u kacigu ronioca zavisno o pritisku, a sastavio je i nekoliko ronilačkih tablica koje su pokazivale maksimalno vreme koje ronilac sme provesti na različitim dubinama, kao i metodu dekompresije kod izronjavanja. Zahvaljujući Holdejnovom otkriću dubina ronjenja na koje su se ronioci spuštali povećala se do nešto iznad 65 -{m}-, koja je ujedno bila i maksimalna dubina sa koje su ručne pumpe mogle izvlačiti vazduh.
 
Međutim na dubinama od oko 30 -{m}- ili većim, kod ronilaca se počelo manifestovati stanje u obliku [[euforija|euforije]],{{чињеница|date=04<ref>Rabrenović M, Rabrenović V, Zoranović U. 2017Development of hyperbaric medicine. Vojno sanitetski Pregled 2006; 63(7): 667−71.}}</ref> sindrom koji je poznat i kao „[[pijanstvo velikih dubina]]“, a danas se naziva i „narkoza (opijenost) azotom“. Pojava da u uslovima povišenog pritiska pojedini gasni elementi iz vazduha menjaju svoje fiziološke osobine, a [[inertni gasovi]] postaju aktivni, takođe je rano uočena.<ref name="Živković"/>
 
Pronalazači kiseonika Pristli (-{''Pristly''}- [[1733]]—[[1804]]) i Lavoazije (-{''Lavoasier''}-) [[1743]]—[[1794]]), a kasnije Dima (-{''Dumas''}-) [[1797]]. i [[Loren Smit]] (-{Loran Smith}-) [[1899]]. su znali za toksične efekte [[кисеоник|kiseonika]] pod povišenim pritiskom, a narkotično delovanje azota na [[psiha|psihu]] čoveka u uslovima udisanja vazduha pod povišenim pritiskom opisuje (-{Junod}-) [[1834]].<ref>[http://archive.rubicon-foundation.org/2522. -{Rogers, WH; Moeller, G (1989). ''"Effect of brief, repeated hyperbaric exposures on susceptibility to nitrogen narcosis"''. Undersea & hyperbaric medicine : journal of the Undersea and Hyperbaric Medical Society, Inc 16 (3): 227–32. {{ISSN|0093-5387}}. {{OCLC|2068005}}. PMID 2741255.}-]</ref>