Organsko jedinjenje — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Враћене измене 176.108.36.190 (разговор) на последњу измену корисника SrpskiAnonimac |
|||
Ред 4:
== Istorijat ==
== Vitalistička teorija ==
Naziv organska jedinjenja je nastao u doba kada se smatralo da se jedinjenja nađena u živoj prirodi ([[biljke|biljnom]] i [[životinje|životinjskom]] svijetu) mogu nastati samo u živim organizmima pod uticajem životne sile (-{vis vitalis}-) i ta su jedinjenja nazvana organska a takvo shvatanje se nazivalo doktrina vitalizma. Ostala jedinjenja nađena u mineralnom svijetu tj. neživoj prirodi su nazvana neorganska.
[[Njemačka|Njemački]] hemičar [[Fridrih Veler]] je sasvim slučajno [[1828]]. godine kada je isparavanjem [[voda|vodenog]] [[rastvor]]a [[amonijum-
Ovo otkriće predstavljalo je prekretnicu u razvoju organske hemije koje je dovelo do njene velike ekspanzije. Nakon Velerove sinteze slijedili su i drugi [[eksperiment]]i u kojima su dobijene i druge organske supstance.
Линија 17 ⟶ 16:
== Klasifikacija ==
Organska jedinjenja mogu biti klasifikovana na razne načine. Prema strukturi ugljenikovog niza (skeleta) organska jedinjenja su podijeljena u dvije velike grupe:
Ciklična jedinjenja se dijele na karbociklična (prsten je izgrađen samo od C-atoma) i [[
Karbociklična jedinjenja se dalje mogu podijeliti na aliciklična (po hemijskim osobinama slična acikličnim jedinjenjima) i [[areni|aromatična jedinjenja]] (jedinjenja koja pokazuju specifične hemijske osobine, različite od acikličnih jedinjenja).
Линија 30 ⟶ 29:
Prirodna jedinjenja se odnose na ona koja su proizvedena u biljkama ili životinjama. Mnoga od njih se i dalje ekstrakuju iz prirodnih izvora zato što bi bilo preskupo da se proizvode vještački. Primjeri ovih jedinjenja su većina [[ugljeni hidrati|šećera]], neki [[alkaloid]]i i [[terpenoid]]i, određeni hranljivi sastojci kao što je [[vitamin B12|vitamin B<sub>12</sub>]], i u opštem slučaju prirodna jedinjenja sa velikim ili [[stereoizomer]]no komplikovanim [[molekul]]ima koja se nalaze u značajnijim koncentracijama u živim organizmima.
Druga jedinjenja koja su značajna u [[biohemija|biohemiji]] su [[антиген|antigeni]], [[ugljeni hidrati]], [[enzim]]i, [[hormoni]], [[lipidi]] i [[masna kiselina|masne kiseline]], [[neurotransmiteri]], [[nukleinske kiseline]], [[protein]]i, [[peptid]]i i [[aminokiseline]], [[
== Sintetička jedinjenja ==
|