Starosna piramida — разлика између измена

Veliki deo populacije adolescenata koji ulaze u radnu snagu i glasačko telo, zateže se na šavovima ekonomije i politike osmišljene za manju populaciju. Ovo stvara nezaposlenost i otuđenje, osim ukoliko se nove mogućnosti ne naprave dovoljno brzo- u tom slučaju nastaje 'demografska dividenda' jer ima više produktivnih radnika od mladih i starih zavisnih ljudi. I dalje, starost između 16 i 30 godina je povezana sa riskiranjem, posebno među muškarcima. Uglavnom, deo mladih u zemljama u razvoju su povezani sa višim stepenom nezaposlenosti i kao rezultat toga, povećan je rizik nasilja i političke nestabilnosti.<ref>Huntington, Samuel P. 1996. The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order. New York, NY: Simon and Schuster</ref><ref>[[Urdal, Henrik]]. 2006. "A Clash of Generations? Youth Bulges and Political Violence." International Studies Quarterly 50:607-29 {{doi|10.1111/j.1468-2478.2006.00416.x}}</ref> Za Cincotta i Doces (2011), tranzicija u zrelije starosne strukture je skoro [[sine qua non]] za demokratizaciju.<ref>Cincotta, Richard, and John Doces. 2011. "The Age-structural Maturity Thesis: The Youth Bulge's Influence on the Advent and Stability of Liberal Democracy?" In [http://www.paradigmpublishers.com/books/BookDetail.aspx?productID=280257 Political Demography: identity, conflict and institutions ed. J. A. Goldstone, E. Kaufmann and M. Toft. Boulder, CO: Paradigm Press]</ref>

 

File:LibyaPopulation2011.jpg|Skoro polovina Libijske populacije se sastoji od dece koja imaju manje od 20 godina.

</gallery>