Ruska socijaldemokratska radnička partija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Obsuser је преместио страницу Ruska socijal-demokratska radnička partija на Ruska socijaldemokratska radnička partija: pravopis
м čišćenje
Ред 1:
{{Infokutija politička partija
| ime = Ruska socijal-demokratskasocijaldemokratska radnička partija
| izvorno_ime = {{jez|ru|Российская социал-демократическая рабочая партия}}
| bojakod = red
| logo = 1st Programme of the Russian Social Democratic Labour Party.jpg
| veličina = 260px
| logo_opis = Partijski manifest (1898)
| predsednik =
| lider= =
| vođa1_titula= = sekretari
| vođa1_ime = [[Julij Martov]] ([[Menjševicimenjševici]]) <br /> [[Vladimir Iljič Lenjin]] <small> ([[boljševici]])
| vođa2_titula =
| vođa2_ime =
| vođa3_titula =
| vođa3_ime =
| sekretar = =
| portparol =
| osnivač = [[Vladimir Lenjin]]
| koalicija = =
| slogan = =
| osnovana = [[14.{{start mart]]date [[and age-lat|1898]].|3|14}}
| raspuštena = [[{{end date|1917]]}}
| prethodne stranke =
| naslednik = [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|RSDRP(b)]]
| sedište= [[Sankt Peterburg]]
| država= {{засzastava-lat|Ruska Imperija}} [[Ruska Imperija]]
| vrsta_teritorije = =
| naziv_teritorije = =
| novine = Iskra
| mladi ogranak =
| studentsko krilo = =
| broj_članova =
| broj_članova_godina =
| ideologija = [[Socijalizamsocijalizam]],<br />[[Marksizammarksizam]]. ;<br /> Frakcijefrakcije: <br /> • [[Menjševici|Menješivizammenješivizam]] <br /> • [[boljševici|Boljševizamboljševizam]]
| pozicija = [[levi centar]]
| međunarodno_članstvo = [[Druga internacionala]] <small> {{nowrap|(1889–19121889—1912)}}</small>
| evropsko_članstvo =
| grupa_u_Evropskom_parlamentu =
| boje = {{Colorcolor box|#CE0000|border=darkgray}} crvena
| internet_stranica =
| napomena =
}}
'''Ruska socijal-demokratskasocijaldemokratska radnička partija''' ('''RSDRP'''; {{jez-rus|Российская социал-демократическая рабочая партия (РСДРП)|el}}), bila je [[Istorija|istorijska]] predhodnicaprethodnica [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]].<ref name=brit/>
 
RSDRP je bila tipična [[politička partija|partija]] svog vremena, nastala na idejama [[Karl Marks|Karla Marksa]], još uvek u traženju najboljih metoda za ostvarivanje svog cilja - [[socijalizam|socijalizma]].
Ona se držala stava da bi [[Rusija]] mogla doći do [[socijalizam|socijalizma]] jedino razvojem [[Buržoazija|buržoaskog]] društva i [[Industrija|industrijskog]] [[Proletarijat|proleterijataproletarijat]]a, oštro se suprostavljajućisuprotstavljajući tada raširenim [[Populizam|populističkim]] idejama da bi [[Rusija]] mogla preskočitupreskočiti [[kapitalizam]], oslanjajući se na [[сељак|seljaštvo]], jer je većina [[Rusi|Rusa]] tad živjelaživela u seljačkim komunama zvanima - [[Opšina (Rusija)|''mir'']]. <ref name=brit/>
 
== Istorija ==
Osnivački kongres partije održan je u [[Ilegalno|ilegali]] u [[Minsk]]u [[1898]]. <ref name=brit/> Osnivači su bili [[Boris Ejdelman]] i [[Natan Vigdorčik]] u ime [[kijev]]ske grupe okupljene oko časopisa ''Radničke novine'' (''-{{jez-rus|Рабочая газета|el}}-''),: [[Pavel Tučapski]], predstavnik [[kijev]]ske grupe Radnički savez; [[Stepan Radčenko]], predstavnik [[Sankt Peterburg|petrogradske]] grupe Borbeni savez, [[Viktor Vanovski]] u ime [[Moskva|moskovskog]] Radničkog saveza, [[Kazimir Petrusevič]] u ime radnika [[DnjepropetrovskDnjepar (grad)|EkaterinoslavEkaterinoslava]], te [[Aron Kremer]], [[Abram Mutnik]] i [[Šmuel Kac]]. Većina osnivača je vrlo brzo pohapšena, pa je Drugi kongres partije iz sigurnosnih razloga održan u [[Brisel]]u (jul) i [[Лондон|Londonu]]u (avgust) [[1903]]. <ref name=brit/>
 
Na tom kongresu na kojem se okupilo 57 delegata,<ref name=tre>{{cite web-lat
| url =http://www.historytoday.com/richard-cavendish/bolshevik-menshevik-split
| title =''The Bolshevik-Menshevik Split''
| accessdate = 257. 911. 20142017.
| language=engleski
| publisher=History Today}}</ref> došlo je do raskola partije na dve frakcije;: '''[[Menjševici|menjševike]]''' i '''[[Boljševici|boljševike]]'''. <ref name=brit/> Oni su se razišli oko koncepcije rukovođenja partijom, ali i oko profila partije i članstva. Načelno su obe frakcije bile za rušenje [[Kapitalizam|kapitalizma]] i svrgavanje [[car]]skog režima, ali ''menjševici'', predvođeni [[Julij Martov|Julijem Martovom]], preferisali— preferirali su masovnu, labavo organiziranuorganizovanu demokratsku partiju, čiji bi se članovi mogli u mnogim pitanjima i razilaziti, ali se ipak slagati oko bitnog. <ref name=tre/> NeštoOvo je delom nalik na [[Zapadna Evropa|zapadnoevropske]] [[Socijaldemokratija|socijaldemokratske]] [[politička partija|partije]]. Oni su bili spremni sarađivati s ruskim [[Liberalizam|liberalima]], a imali su [[:wikt:skrupula|skrupula]] o upotrebi revolucionarnog terora. (zato su ih zvali '''meki'''). S druge strane, [[boljševici]] predvođeni [[Vladimir Lenjin|Lenjinom]], bili su radikalniji i borbeniji; oni su hteli da se partija oblikuje kao [[avangarda]] radničke klase, iz malog rukovodećeg nukleusa, od ljudi koji za partiju žive i rade 24 sata, disciplinovanih profesionalnih revolucionara<ref name=brit/> koji bespogovorno provode partijske naloge i ne prezaju ni od čeg što bi ih dovelo do cilja (zato su ih zvali '''tvrdi''').<ref name=tre/>
 
Lenjin je shvatao da se u vremenu revolucionarnih previranja - nema puno vremena za demokratiju, a nije imao ni poverenja u mase. <ref name=tre/> Jedan od razloga njegovog preferisanja -preferiranja malog partijskog aparata, bili su i sigurnosni razlozi. Tajnoj policiji bilo je puno teže ubaciti svoje ljude u uski krug proverenih članova, nego u masovna tela kakva su uobičajeno imale partije tog vremena. To se kasnije pokazalo potpuno tačnim, jer je jedan član organizacionog odbora kongresa, bio agent [[Ohrana|ruske tajne policije]]. <ref name=tre/>
S druge strane [[boljševici]] predvođeni [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinom]], bili su radikalniji i borbeniji, oni su hteli da se partija oblikuje kao avangarda radničke klase, iz malog rukovodećeg nukleusa, od ljudi koji za partiju žive i rade 24 sata, disciplinovanih profesionalnih revolucionara,<ref name=brit/> koji bespogovorno provode partijske naloge, i ne prezaju ni od čeg što bi ih dovelo do cilja, zato su ih zvali '''tvrdi'''. <ref name=tre/>
Lenjin je shvatao da se u vremenu revolucionarnih previranja - nema puno vremena za demokratiju, a nije imao ni poverenja u mase. <ref name=tre/> Jedan od razloga njegovog preferisanja - malog partijskog aparata, bili su i sigurnosni razlozi. Tajnoj policiji bilo je puno teže ubaciti svoje ljude u uski krug proverenih članova, nego u masovna tela kakva su uobičajeno imale partije tog vremena. To se kasnije pokazalo potpuno tačnim, jer je jedan član organizacionog odbora kongresa, bio agent [[Ohrana|ruske tajne policije]]. <ref name=tre/>
 
[[Georgij Plehanov]] jedan od utemeljitelja [[Rusija|ruskog]] [[marksizam|marksizma]] zauzeo je neutralnu srednju poziciju, pa je ta partijska linija ostala dominatnadominantna do samog kraja rada te partije. <ref name=brit/>
 
Članovi ''Socijal-demokratskeSocijaldemokratske radničke partije'' imali su presudne uloge u neuspeloj [[Ruska revolucija 1905.|Revoluciji iz 1905]], naročito u radu u [[Sankt Peterburg|petrogradskog]] [[sovjet]]a u kom je njihov član [[Lav Trocki]] bio predsednik. <ref name=brit/>
 
Do definitivnog razlaza između [[Menjševici|menjševika]] i [[Boljševici|boljševika]] došlo je zatokom turbulentnih vremena [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] - ([[1917]]). <ref name=brit/> [[Menjševici]] su osnovali vlastitu partiju u [[avgust]]u - [[Ruska socijal-demokratskasocijaldemokratska radnička partija (menješevikamenjševika)|Rusku socijal-demokratskusocijaldemokratsku radničku partiju (menješevikamenjševika)]], a [[boljševici]] svoju [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Rusku socijal-demokratskusocijaldemokratsku radničku partiju (boljševika)]]. <ref name=brit/>
 
[[Boljševici]] su istisnuli svoje rivale [[Menjševici|menjševike]] sa [[Rusija|ruske]] političke scene, nakon [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] ,<ref name=brit>{{cite web-lat
| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/513960/Russian-Social-Democratic-Workers-Party
| title =''Russian Social-Democratic Workers’ Party''
| accessdate = 25. 9. 2014.
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> izaposle kog su brojni ''menjševici'' otišli u [[egzil]].
 
== Vidi jošReference ==
* [[Boljševici]]
* [[Menjševici]]
* [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza]]
 
== Izvori ==
{{reflist}}
 
== Spoljašnje veze ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/513960/Russian-Social-Democratic-Workers-Party -{''Russian Social-Democratic Workers’ Party''}-] {{en icon|el}}
* [http://www.historytoday.com/richard-cavendish/bolshevik-menshevik-split ''-{The Bolshevik-Menshevik Split}-''] {{en icon|el}}
 
{{normativna kontrola-lat}}
 
{{DEFAULTSORT:Руска социјал-демократскасоцијалдемократска радничка партија}}
[[Категорија:Бивше политичке партије у Русији]]
[[Категорија:Комунистичка партија Совјетског Савеза]]