Toplifikacija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 106:
==Tehnologija rada toplo-predajnih stanica (podstanica)==
Toplotna energija se do podstanica u objekatima distribuira primarnim vrelovodom u kome su parametri vrele vode T=130/75°C i PN=16 bar. Toplotna energija se predaje sekundarnom sistemu indirektno izmenjivačima toplote voda-voda. Parametri vode sekundarnog sistema su T=90/70°C i PN=6 bar.
Predata toplotna energija se distribuira do potrošača sekundarnim cevnim razvodom kako u samom objektu tako i do susednih objekata. Da bi se ostvarili potrebni parametri sekundarnog fluida, postanica je opremljena odgovarajućom opremom: digitalni regulator sa pripadajućim senzorima, kalorimetar, zaporni ventili, hvatači nečistoće, regulacioni ventili, regulator pritiska i regulator diferencijalnog pritiska.
Hvatač nečistoća na napojnom ceovodu odstranjuje eventualne čestice koje mogu izazvati kvar na opremi u podstanici. Regulatorom pritiska se pritisak fluida dovodi na željenu vrednost. U izmenjivaču toplote se vrši razmena toplotne energije sa sekundarnim fluidom indirektnim putem (fluidi iz ova dva sistema se ne mešaju, već se razmena toplotne energije vrši opstrujavanjem hladnijeg fluida (sekundarni sistem) oko cevi kroz koje protiče topliji fluid (primarni sistem)).
Željeni protok se ostvaruje prolaznim elektromotornim regulacionim ventilom (PERV) koji se nalazi na povratnoj grani primarnog sistema. Opseg nominalnog diferencijalnog pritiska za rad regulacionog ventila se ostvaruje diferencijalnim regulatorom pritiska koji radi bez pomoćne energije. Na ovaj način se ostvaruju uslovi za nominalan radni režim PERV. Merenjem protoka i razlike u temperaturi primarnog fluida na ulazu i izlazu iz izmenjivača, računskom jedinicom se određuje predata količuina tolotne energije. Rashlađeni fluid primarnog sistema povratnom granom vrelovoda struji do energane.
Temperatura fluida u primarnom sistemu se kliza prema zadatom kliznom dijagramu u energani a dodatna regiulacija željene temperature fluida u sekundarnom sistemu se ostvaruje promenom protoka u primarnom delu podstanice dejstvom regulatora na izvršni organ tj. PERV. Željena temperatura sekundarnog fluida je u funkciji spoljne temperature, doba dana i dana u nedelji a zadaje se kao program rada regulatora. Režim rada pumpi se takođe zadaje programski. Digitalni regulator je opremljen: senzorima za merenje spoljne temperature, napojnih i povratnih temperatura, manometarskog pritiska primarnog i sekundarnog fluida, prostorijske temperature i protoka fluida u primarnom sistemu; davačima signala položaja ulaznih vrata u podstanicu i pojave vode u podstanmici.
Kablovskom mrežom su svi regulatori povezani na PC računar u dispečerskom centru gde se vrši akvizicija podataka i nadzor nad radom toplifikacionog sistema. Regulatori u podstanicama rade automatski u programski zadatom režimu. Promena režima rada regulatora, pojedinih parametara upravljanja i daljinske komande mogu se ostvariti iz dispečerskog centra. Ovim je ostvaren sistem daljinskog nadzora i upravljanja celim toplifikacionim sistemom a rad toplo-predajnih stanica potpuno automatizovan.
 
Predata toplotna energija se distribuira do potrošača sekundarnim cevnim razvodom kako u samom objektu tako i do susednih objekata. Da bi se ostvarili potrebni parametri sekundarnog fluida, postanica je opremljena odgovarajućom opremom: digitalni regulator sa pripadajućim senzorima, kalorimetar, zaporni ventili, hvatači nečistoće, regulacioni ventili, regulator pritiska i regulator diferencijalnog pritiska.
*digitalni regulator sa pripadajućim senzorima,
*[[kalorimetar]],
*[[zaporni ventil]]i,
*hvatači nečistoće,
*[[regulacioni ventil]]i,
*[[regulator pritiska]] i
*[[regulator diferencijalnog pritiska]].
 
Hvatač nečistoća na napojnom ceovoducevovodu odstranjuje eventualne čestice koje mogu izazvati kvar na opremi u podstanici. Regulatorom pritiska se pritisak fluida dovodi na željenu vrednost. U izmenjivaču toplote se vrši razmena toplotne energije sa sekundarnim fluidom indirektnim putem (fluidi iz ova dva sistema se ne mešaju, već se razmena toplotne energije vrši opstrujavanjem hladnijeg fluida (sekundarni sistem) oko cevi kroz koje protiče topliji fluid (primarni sistem)).
Željeni protok se ostvaruje prolaznim elektromotornim regulacionim ventilom (PERV) koji se nalazi na povratnoj grani primarnog sistema. Opseg nominalnog diferencijalnog pritiska za rad regulacionog ventila se ostvaruje diferencijalnim regulatorom pritiska koji radi bez pomoćne energije. Na ovaj način se ostvaruju uslovi za nominalan radni režim PERV. Merenjem protoka i razlike u temperaturi primarnog fluida na ulazu i izlazu iz izmenjivača, računskom jedinicom se određuje predata količuina tolotne energije. Rashlađeni fluid primarnog sistema povratnom granom vrelovoda struji do [[energana|energane]].
 
Temperatura fluida u primarnom sistemu se kliza prema zadatom kliznom dijagramu u energani a dodatna regiulacijaregulacija željene temperature fluida u sekundarnom sistemu se ostvaruje promenom protoka u primarnom delu podstanice dejstvom regulatora na izvršni organ tj. PERV. Željena temperatura sekundarnog fluida je u funkciji spoljne temperature, doba dana i dana u nedelji a zadaje se kao program rada regulatora. Režim rada pumpi se takođe zadaje programski. Digitalni regulator je opremljen: senzorima za merenje spoljne temperature, napojnih i povratnih temperatura, manometarskog pritiska primarnog i sekundarnog fluida, prostorijske temperature i protoka fluida u primarnom sistemu; davačima signala položaja ulaznih vrata u podstanicu i pojave vode u podstanmici.
 
Digitalni regulator je opremljen:
*senzorima za merenje spoljne temperature,
*napojnih i povratnih temperatura,
*manometarskog pritiska primarnog i sekundarnog fluida,
*prostorijske temperature i protoka fluida u primarnom sistemu;
*davačima signala položaja ulaznih vrata u podstanicu i pojave vode u podstanmici.
 
Kablovskom mrežom su svi regulatori povezani na [[PC računar]] u [[dispečerski centar|dispečerskom centru]] gde se vrši akvizicijaprikupljanje podataka i nadzor nad radom toplifikacionog sistema. Regulatori u podstanicama rade automatski u programski zadatom režimu. Promena režima rada regulatora, pojedinih parametara upravljanja i daljinske komande mogu se ostvariti iz dispečerskog centra. Ovim je ostvaren sistem [[daljinski nadzor|daljinskog nadzora]] i upravljanja celim toplifikacionim sistemom a rad toplo-predajnih stanica potpuno automatizovan.
 
==Efekti toplifikacije na supstituciji drugih oblika energije==
Prema ranije uradjenim studijama koje su obradjivale ovu problematiku, elaboratima na osnovu kojih se konkurisalo za sredstva koja se dobijaju po osnovu supstitucije energetskih izvora, ali i po osnovu novih istraživanja nepobitno je dokazano da postoje uštede u potrošnji čvrstih i tečnih goriva, električne energije, rudnog bogatstva, zatim uštede u pogledu prostora za skladištenje uglja, ulaganja u stanbenoj i privrednoj izgradnji kao i mogućnost korišćenja grejanja za staklenike.