Microsoft — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Робот: обликовање ISBN-а |
м Разне исправке |
||
Ред 34:
[[Пол Ален|Pol Alen]] i [[Бил Гејтс|Bil Gejts]], prijatelji iz detinjstva sa strašću za [[Програмирање|računarskim programiranjem]], tražili su priliku da naprave uspešan posao koristeći deljene veštine. Godine 1972. oni su osnovali svoju prvu kompaniju ''Traf-O-Data'', koja je nudila rudimentarne računare koji su pratili i analizirali automobilske podatke. Alen je otišao da studira [[računarstvo]] na [[Универзитет у Вашингтону|Univerzitetu u Vašingtonu]], a kasnije se ispisao da bi radio u Honeywell-u. Gejts je počeo studije na [[Универзитет Харвард|Harvardu]].<ref>{{cite web|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/microsoft-corporation-history/|title=Microsoft Company History|last=|first=|date=|website=Fundinguniverse.com|publisher=|language=|archive-url=|archive-date=|access-date = 7. 3. 2018}}</ref> Članak magazina ''Popular Electronics'' u januaru 1975. godine opisivao je MITSov [[Алтаир 8800|Altair 8800]] mikroračunar. Alen je dao sugestiju da bi mogli programirati [[Бејсик|bejsik]] prevodilac za uređaj, a nakon poziva Gejsa koji je tvrdio da ima prevodilac koji radi, MITS je zahtevao demonstraciju. Pošto oni nisu imali isti, Alen je radio na simulatoru za Altair dok je Gejts razvijao prevodioca. Iako su razvili prevodioca na simulatoru, a ne na stvarnom uređaju, prevodilac je radio besprekorno kada su ga demonstrirali za MITS-u u gradu [[Албукерки|Albukerki]], [[Нови Мексико|Novi Meksiko]] u martu [[1975]]; MITS se složio da ga distribuiraju i marketinški ga označe kao [[Altair bejsik]].<ref name="Allan 2001">Allan, Roy A. . [http://books.google.com/?id=FLabRYnGrOcC ''A History of the Personal Computer'']. Allan Publishing. {{page|year=2001|id=ISBN 978-0-9689108-0-1|pages=}} Pristupljeno 17. 7. 2010.</ref> Alen i Gejts su službeno osnovali Majkrosoft, 4. aprila 1975. godine, sa Gejtsom kao glavnim izvršnim direktorom ({{Jez-engl-lat|CEO}}).<ref name="BBCTL">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/5085630.stm|title=Bill Gates: A Timeline|work=BBC News|publisher=BBC|date = 15. 7. 2006|accessdate = 17. 7. 2010}}</ref> Alen je došao na ideju sa originalnim imenom „Micro-Soft,” kombinacijom reči ''[[mikroprocesor]]'' i ''[[softver]]'', kako se navodi u članku iz 1995. godine ''Fortune'' magazina.<ref>{{cite news|url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1995/10/02/206528/index.htm|title=Bill Gates & Paul Allen talk check out the ultimate buddy act in business history|last=Schlender|first=Brent|date = 2. 10. 1995|newspaper=Fortune Magazine|access-date=|archive-url=|archive-date=|dead-url=}}</ref><ref>{{cite book|last=Allen|first=Paul|year=2011|title=Paul Allen: Idea Man|publisher=Penguin Group|url=https://books.google.com/books?isbn=0141969385|id=ISBN 978-0-14-196938-1|pages=91}}</ref> U augustu 1977. godine kompanija je sklopila sporazum sa ''ASCII Magazine-''om u [[Japan]]u, što je uzrokovalo osnivanjem njihovog prvog međunarodnog ureda, „ASCII Majkrosoft”.<ref>{{cite journal|last=Staples|first=Betsy|first=|date=8. 1984|title=Kay Nishi bridges the cultural gap|url=http://www.atarimagazines.com/creative/v10n8/192_Kay_Nishi_bridges_the_cul.php|journal=Creative Computing|volume=10|issue=8|pages=|accessdate = 15. 7. 2010|via=|pages=192}}</ref> Kompanija se premestila na novu lokaciju u [[Белвју (Вашингтон)|Belvju]] u januaru 1979. godine.<ref name="BBCTL" />
Majkrosoft je ušao na tržište operativnih sistema 1980. godine sa svojom verzijom [[Јуникс|Juniksa]], zvanim [[Xenix|Heniks]].<ref>{{cite news|url=http://www.computersourcemag.com/articles/viewer.asp?a=695|title=Under The Hood: Part 8|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060901182630/http://www.computersourcemag.com/articles/viewer.asp?a=695|archivedate = 11. 9. 2006|work=Computer Source|author=Dyar, Dafydd Neal|date = 4. 11. 2002|accessdate = 14. 7. 2010}}</ref> Ipak, [[MS-DOS]] je taj koji je učvrstio dominantnost kompanije. Posle propalih pregovora sa kompanijom ''Digital Research'', [[IBM]] je sklopio ugovor sa Majkrosoftom u novembru 1980. godine za omogućavanje verzije operativnog sistema [[CP/M]], koji je podešen za korištenje u nadolazećem IBM-ovom računaru.<ref>{{cite book|url=http://books.google.co.uk/books?id=k9xS6t4ibxoC&printsec=frontcover&dq=Engines+that+move+markets:+technology+investing+from+railroads+to+the&hl=en&ei=BJThTfsoiK3yA4bgoJQH&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=november%201980&f=false |title=Engines that move markets |publisher=Books.google.co.uk |date= |accessdate = 29. 5. 2011}}</ref> Za ovaj ugovor, Majkrosoft je kupio CP/M ''klon'' nazvan 86-DOS od kompanije ''Seattle Computer Products'', brendirajući ga kao MS-DOS, kojeg je kasnije IBM rebrendirao u [[PC DOS]]. Prateći izdavanje IBM PC-a u augustu 1981. godine, Majkrosoft je zadržao autorska prava za MS-DOS. Pošto je IBM autorski zaštitio IBM PC [[BIOS]], druge kompanije su morale uraditi „obrnuto inženjerstvo” u cilju da se hardver koji nije IBM-ov pokreće kao IBM PC kompatibilan, ali nijedna takva restrikcija se nije primenjivala na operativne sisteme. Zbog različitih faktora, kao npr. MS-DOS-ove dostupne softverske selekcije, Majkrosoft je na kraju postao vodeći proizvođač operativnih sistema za lične računare.<ref name="Smart-Microsoft">{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company|volume=6|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/r0603/09r03/09r03.asp&guid=|title=Microsoft to Microsoft disk operating system (MS-DOS)|year=2002|accessdate = 18. 8. 2008|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110812224523/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/r0603/09r03/09r03.asp&guid=|archivedate = 12. 8. 2011}}</ref><ref name="Blaxill Eckardt 2009">{{Cite journal|url=http://books.google.com/?id=JO6kA0hebJIC&pg=PA210&lpg=PA210&dq=%22columbia+data+products%22+clone+bios&q=%22columbia%20data%20products%22%20clone%20bios|title=The Invisible Edge: Taking Your Strategy to the Next Level Using Intellectual Property|last=Blaxill|first=Mark|last2=Eckardt|first2=Ralph|publisher=Portfolio Hardcover|id=ISBN 978-1-59184-237-8|year=2009|accessdate = 7. 7. 2010}}</ref> Kompanija se proširila na nova tržišta sa izdavanjem ''Majkrosoft Mausa'' 1983. godine, kao i na izdavačko odeljenje zvano ''Majkrosoft Press''. Pol Alen je odustao od Majkrosofta u februaru nakon otkrivanja [[Хоџкинова болест|Hodžkinove bolesti]].
=== 1984–94: Vindous i ofis ===
Dok je istovremeno razvijao novi operativni sistem sa IBM-om 1984. godine, [[OS/2]], Majkrosoft je izdao [[Мајкрософт виндоус|Vindous]], grafičku ekstenziju za MS-DOS, 20. novembra 1985.
Godine 1990, Majkrosoft je predstavio svoj uređivački paket, [[Мајкрософт офис|Majkrosoft ofis]]. Softver je objedinjavao odvojene uređivačke aplikacije za produktivnost, poput [[Мајкрософт ворд|Majkrosoft vorda]] i [[Majkrosoft eksel]]a.
Dana 27. jula 1994, odeljenje pravosuđa SAD-a, odeljenje za sprečavanje monopola uknjižilo je Izjavu konkurentskog uticaja koja govori: „S početkom 1988. godine i nastavkom do 15. jula 1994. godine, Majkrosoft je inducirao većinu OEM-ova radi pokretanja protivkonkurentskih licenci „po procesoru”. Pod licencama „po procesoru”, OEM plaća Majkrosoftu naknadu za licencu (tantijeme) za svaki računar koji proda, a koji sadržava određeni mikroprocesor, bilo da OEM prodaje računar sa Majkrosoftovim operativnim sistemom ili ne. U učinku plaćanje licencnih naknada Majkrosoftu kada Majkrosoftov proizvod nije korišten smatra se globom, ili taksom, na OEM-ovo korištenje računarskog PC operativnog sistema. Od 1988. godine, Majkrosoftova upotreba licenci „po procesoru” je povećana.”<ref>{{cite web|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f0000/0045.htm |title=Competitive Impact Statement : U.S. v. Microsoft Corporation |publisher=Justice.gov |date= |accessdate = 11. 5. 2011}}</ref>
Ред 46:
[[Датотека:Bill Gates - United States v. Microsoft.jpg|thumb|Bil Gejts daje svoju depoziciju 1998. za SAD protiv Majkrosofta ročište. Jednom kada je US Department of Justice 1993. preuzeo od Federalne trgovinske komisije, dugotrajno pravno prepucavanje je usledilo između Majkrosofta i odela, rezultirajući u raznim naseljima i moguće blokirane integracije. Majkrosoft je upirao prstom na kompanije poput [[Time Warner|AOL-Time Warnera]] u svoju odbranu.<ref name="WiredUSDOJ" />]]
Prateći Bil Gejtsov interni „Internet Tidal Wave memo” 26. maja 1995. godine, Majkrosoft je počeo redefinisati svoje ponude i širiti svoje proizvodne linije u [[računarska mreža|računarskom umrežavanju]] i [[Веб|Vebu]].<ref>{{cite news|url=http://news.cnet.com/2009-1032-995681.html|title=Victor: Software empire pays high price|last=Borland|first=John|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date = 15. 4. 2003|accessdate = 16. 7. 2010}}</ref> Kompanija je izdala [[Windows 95|Vindous 95]] 24. augusta 1995. godine, ističući "multitasking-po-prioritetu", potpuno novi korisnički interfejs sa ''Novelovom'' start tipkom, te 32-bitnom kompatibilnošću; jednaku sa NT-om koja je omogućavala Win32 API.<ref>{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company |volume=4|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/95win/95win02/95win02.asp&guid=|title=New And Improved|last=Cope|first=Jim|date=mart 1996|accessdate = 16. 7. 2010|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110812224513/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/95win/95win02/95win02.asp&guid=|archivedate = 12. 8. 2011}}</ref><ref name="Pietrek 1996">{{Cite journal|url=http://cs.mipt.ru/docs/comp/eng/os/win32/win95_sys_progr_secr/main.pdf|title=Windows 95 Programming Secrets|last=Pietrek|first=Matt|publisher=IDG|id=ISBN 978-1-56884-318-6|format=PDF|date=mart 1996|accessdate = 17. 7. 2010}}</ref> Vindous 95 je došao uvezan sa Onlajn servisima [[MSN]] i, za OEM-ove, [[Internet Explorer|Internet Eksplorerom]]. Internet Eksplorer nije bio uvezan sa retail Vindous 95 kutijama jer su kutije bile printane pre nego je tim završio internetski preglednik, te je umesto toga bio uključen u "Vindous 95 Plus!"" paket.<ref>{{cite news|url=http://www.winsupersite.com/showcase/msn_inside_01.asp|title=MSN: The Inside Story|work=winsupersite.com|last=Thurrott|first=Paul|publisher=Penton Media|date = 31. 5. 2005|accessdate = 17. 7. 2010}}</ref> Granajući se na novo tržište u 1996. godini, Majkrosoft i [[NBC Universal]] kreirali su novu [[24/7]] kablovsku TV-stanicu za vesti, MSNBC.<ref name="APM-NewsArchives">{{cite web|url=http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|title=Marketplace: News Archives|work=Marketplace|publisher=American Public Media|date = 15. 7. 1996|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040823174040/http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|archivedate = 23. 8. 2004}}</ref> Majkrosoft je napravio Vindous CE 1.0, novi operativni sistem dizajniran za uređaje s malom memorijom i ostalim ograničenjima, poput ličnog digitalnog asistenta.<ref name="cehistory">{{cite web |url=http://www.hpcfactor.com/support/windowsce/|last=Tilly|first=Chris|title=The History of Microsoft Windows CE|work=HPC:Factor|accessdate = 18. 8. 2008}}</ref> U oktobru 1997, Odjel pravosuđa upisao je kretanje u Federalni sud distrikta, tvrdeći da je Majkrosoft prekršio sporazum potpisan 1994. godine i zatražio od suda da zaustavi uvezivanje Internet Eksplorera sa Vindousom.
Bil Gejts je predao poziciju generalnog direktora (''CEO'') 13. januara 2000. godine Steveu Ballmeru, Gatesovom starom prijatelju sa koledža i zaposleniku Majkrosofta od 1980. godine, praveći novu poziciju za sebe kao ''Chief Software Architect'' ({{bs|šef-arhitekt softvera}}).
=== 2006–10: Vindous Vista, mobajl i Vindous 7 ===
Ред 125:
[[Датотека:Microsoft 5-Year Stock History.svg|350px|thumb|Petogodišnji grafik istorije za {{NASDAQ|MSFT}} berzu 17. jula 2013.<ref>{{cite web|url=http://zenobank.com/index.php?symbol=MSFT&page=quotesearch|title=Five year history graph of (NASDAQ:MSFT) stock|work=ZenoBank|publisher=AlphaTrade|date = 29. 9. 2009|accessdate = 29. 9. 2009}}</ref>]]
Kada je Majkrosoft krenuo javno i pokrenuo svoju početnu javnu ponudu (IPO) 1986. godine, početna cena deonice bila je 21 dolara; nakon dana kupovine, cena je stala na 27,75 dolara. Od jula 2010, sa kompanijinih devet razdvojenih deonica, bilo koja IPO [[dionica (finansije)|deonica]] bila bi umnožena 288 puta; ako bi jedan kupio IPO danas i ako se uzmu u obzir deljenja i ostali faktori, koštalo bi oko 9 centi.
Jedna od strategija posla Majkrosofta, opisano od strane direktora kao "embrace, extend and extinguish," isprva prihvati konkurentni standard ili proizvod, onda ga proširi i proizvede vlastitu verziju koja je kasnije nekompatibilna sa standardom, što vremenom porazi konkurenciju jer ne može koristiti novu Majkrosoftovu verziju.<ref name="eee">{{cite news|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|title=Intel exec: MS wanted to 'extend, embrace and extinguish' competition|last=Rodger|first=Will|work=ZDNet|date = 8. 11. 1998|accessdate = 18. 8. 2008|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100228165402/http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|archivedate = 28. 2. 2010}}</ref> Razne kompanije i vlade tužile su Majkrosoft zbog ovog niza taktika, što je rezultiralo milijardama dolara u prekršajima protiv kompanije.<ref name="usvms"/><ref name="usvms"/><ref name="euantitrust"/><ref name="euantitrust"/><ref name="Orlowski2004-03-05">{{cite press release |url=http://www.burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm |title=Microsoft Corp. Licenses Burst.com Patents & Settles Suit |publisher=Burst.com Inc. |date = 11. 3. 2005 |accessdate = 18. 8. 2008|archiveurl=http://web.archive.org/web/20071011154520/http://burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm|archivedate = 11. 10. 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2004/03/05/eolas_web_patent_nullified/ |title=Eolas' web patent nullified|last=Orlowski|first=Andrew|work=The Register|publisher=Situation Publishing Ltd|date = 5. 3. 2004|accessdate = 18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|last=Dennis|first=Tony|url=http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080529141141/http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears|archivedate = 29. 5. 2008|title=Sendo & Microsoft – it all ends in tears |date = 24. 12. 2002 |work=TheInquirer.net |accessdate = 18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.infoworld.com/article/05/12/07/HNmicrosoftfined_1.html|title=Update: Microsoft fined $32M by South Korea|last=Nystedt|first=Dan|publisher=IDG News Service|date = 7. 12. 2005|accessdate = 18. 8. 2008}}</ref> Majkrosoft tvrdi da originalna strategija nije protivkonkurentna, nego radije vežba njihove diskrecije da implementira mogućnosti za koje veruje da ih kupci žele.<ref>{{cite news|url=http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning%20Resources/Microsoft/words/words_4.htm|title=U.S. v. Microsoft: We're Defending Our Right to Innovate|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117094549/http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning+Resources/Microsoft/words/words_4.htm|archivedate = 17. 11. 2007|date = 20. 5. 1998|work=The Wall Street Journal|accessdate = 31. 3. 2006}}</ref>
|