Toplifikacija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Враћене измене Dilic (разговор) на последњу измену корисника Михајло Анђелковић
м Cyrlat: 2 repl; Units;
Ред 7:
==Toplotni izvor sistema==
Toplotni izvor za daljinsko grejanje gradova Požarevca i Kostolca su:
*'''Termoelektrane "[[Kostolac]] A"''' - blokovi TEKO II (elektro snage 100 -{MW}-) i TEKO III (elektro snage 210 -{MW}-) i
*'''"Kostolac B"''' - blokovi B1 i B2 (elektro snage 700 -{MW}-).
Turbopostrojenja oba bloka TE "[[Kostolac]] A" osposobljena su za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije.
Za proizvodnju toplotne energije koristi se delimično izrađena para niske radne sposobnosti, koja je u turbinama izvršila mehanički rad. Takva para još uvek ima dovoljno visoke parametre potrebne za dobijanje toplote za sistem [[daljinsko grejanjеgrejanje|daljinskog grejanja]].
 
'''Bazni toplotni izvor''' je Blok TEKO III (210MW210-{MW}-, turbina K-200-130-3 LMZ ), a para koja se koristi je sledećih parametara: p=1,3 bara, t = 190-{°C}-, i = 2855kJ/kg, a pri spoljnoj projektnoj temperaturi ts=-18-{°C}- potrošnja pare je D= 137,6 t/h.
 
'''Vršni toplotni izvor''' je Blok TEKO II (100MW100-{MW}-, turbina K-100-90 LMZ ), a para koja se koristi je sledećih parametara: p=2¸4 bara, t = 204-{°C}-, i = 2860kJ/kg, a pri spoljnoj projektnoj temperaturi ts = -18-{°C}- potrošnja pare je D= 169,7 t/h.
 
U ovom procesu [[kondezacija]] pare vrši se u [[izmenjivač toplote|izmenjivačima toplote]], pri čemu se toplotna energija predaje zagrevnoj vodi umesto rashladnoj vodi.
Ред 20:
Ovime se postiže efekat da se za manje proizveden 1KWh električne energije dobija 6KWh toplotne energije. Blokovi B1 i B2 povezuju se u sistem za snabdevanje parom izmenjivačko-pumpne stanice (IPS) postojećim reversibilnim [[parovod]]om i sistemom [[reducir]] stanica. Na ovaj način obezbeđen je pouzdan rad toplifikacionog sistema i u havarnim uslovima rada elektrana.
 
U izmenjivačko-pumpnoj stanici (IPS) u razmenjivačima toplote para-voda vrši se zagrevanje vode toplifikacionog sistema kojom se prenosi toplotna energija do potrošača-Korisnika. Izvor toplote je izmenjivačko pumpna stanica (IPS) snage 315 -{MW}-.
 
[[CirkulacionаCirkulaciona pumpa|Cirkulacionim pumpama]] postiže se potrebna cirkulacija u prenosnoj mreži toplifikacionog sistema.
 
Zagrevanje vode i njena cirkulacija ostvaruje se po definisanim zahtevima kvalitativno-kvantitativne regulacije
Ред 39:
==Sveža para==
Za slučaj ispada iz pogona (otkaza) jedne ili obe rekonstruisane [[turbina|turbine]] predviđen je, tzv. havarni izvor toplotne energije za grejanje mrežne vode. Na taj način se obezbeđuje veća sigurnost snabdevanja potrošača toplotom, i sigurno obezbeđenje toplifikacionog sistema od zamrzavanja. Ovaj izvor čine dodatni kapaciteti sveže pare, koji se po potrebi mogu koristiti za grejanje vode u izmenjivačko-pumpnoj stanici. (Pod izrazom "sveža para" ne misli se u ovom slučaju na paru direktno sa kotlova, već na paru različitih parametara koja nije izvršila rad u turbini).
*pregrejana para (p=25 -{bar}- i t=325-{°C}-) iza reducir-stanice sopstvene potrošnje na TEKO II, maksimalna količina m=70t/h;
*pregrejana para (p=25 -{bar}- i t=325-{°C}-) iza reducir-stanice sopstvene potrošnje na TEKO III, maksimalna količina m=138t/h;
*pregrejana para (p=4,5 -{bar}- i t=160-{°C}-) iza startne reducir-stanice turbine K-100, maksimalna količina m=60t/h;
*pregrejana para (p=25 -{bar}- i t=325-{°C}-) iz TE "Kostolac B", maksimalnakoličina m=70t/h;
Ukupan kapacitet ovih rezervnih izvora je dovoljno veliki da zadovolji neophodne zahteve sistema.
 
Ред 101:
 
==Sekundarna gradska mreža==
Sekundarna gradska mreža obuhvata: podstanice os [[prirubnica]] izmenjivača toplote, spoljni razvod cevovoda do objekata i sekundarnu instalaciju centralnog grejanja objekata. Grejni fluid (voda sa parametrima 90/70-{°C}- PN 6 -{bar}-) se transportuje cevovodom do objekata cirkulacionim pumpama koje nadoknađuju pad pritiska do objekata. U objektu se dalja distribucija vrši preko razdelnika i sabirnika a cirkulacija grejnog fluida se ostvaruje po granama pojedinačnim cirkulacionim pumpama. Ekspanzija grejnog fluida se kompenzuje otvorenim ili zatvorenim [[ekspanziona posuda|ekspanzionim posudama]] u podstanici za sve priključene objekte ili pojedinačno u savakom objektu. Dopuna sekundarnog sistema i održavanje pritiska se vrši pripremljenom vodom iz primarnog sistema preko veze ostvarene u podstanici.
Dužina trase izgrađene primarne i sekundarne mreže je oko 60 -{km}-.
 
==Tehnologija rada toplo-predajnih stanica (podstanica)==
Toplotna energija se do podstanica u objekatima distribuira primarnim vrelovodom u kome su parametri vrele vode T=130/75-{°C}- i PN=16 -{bar}-. Toplotna energija se predaje sekundarnom sistemu indirektno izmenjivačima toplote voda-voda. Parametri vode sekundarnog sistema su T=90/70-{°C}- i PN=6 -{bar}-.
 
Predata toplotna energija se distribuira do potrošača sekundarnim cevnim razvodom kako u samom objektu tako i do susednih objekata. Da bi se ostvarili potrebni parametri sekundarnog fluida, postanica je opremljena odgovarajućom opremom:
Ред 150:
 
===Ekološki efekti===
Priključenjem toplifikacionog sistema gradova Požarevca i Kostolca sa okolnim naseljima na trajni izvor toplote u TE ''Kostolac'' smanjuje se broj izvora emisije [[aerozagadjenje|aerozagadjivanja]] (ukida se 10.000 [[dimnjak]]a [[individualna kotlarnica|individualnih kotlarnica]] i 50 dimnjaka kotlarnica snage 2-5 -{MW}-).
Termoelektrana kao centralizovani izvor toplote omogućava primenu odgovarajućih postrojenja za sanaciju aerozagadjenja. Takodje se u kombinovanoj proizvodnji toplotne i eelektrične energije smanjuje i toplotno zagadjenje okoline.
Sve ovo omogućuje povoljnije rešavanje [[ekologija|ekoloških]] uslova čovekove sredine.