Acetogeneza — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
.
Autobot (разговор | доприноси)
м Dodavanje datuma u šablone za održavanje i/ili sredjivanje referenci; козметичке измене
Ред 1:
'''Acetogeneza''' je proces putem koga se formira [[acetat]] iz <chem>CO2</chem> i [[electron donor|izvora elektrona]] (e.g., [[Hydrogen|<chem>H2</chem>]], [[Carbon monoxide|<chem>CO</chem>]], [[Format (so)|formata]], etc.) u [[Anaerobni organizam|anaerobnim bakterijama]] pomoću reduktivnog [[acetil-KoA]] ili [[Wood–Ljungdahl pathway|Vud-Ljungdahlovog puta]]. Različite bakterijske vrste koje imaju sposobnost vršenja acetogeneze se kolektivno nazivaju [[acetogen]]ima. Neki acetogeni mogu da sintetišu acetat [[Аутотрофи|autotrofično]] iz ugljen dioksida i vodoničnog gasa.<ref>{{cite book | last1 = Singleton | first1 = Paul | name-list-format = vanc | title = Dictionary of microbiology and molecular biology | date year= 2006 | publisher = John Wiley | location = Chichester | isbn = 978-0-470-03545-0 | edition = 3rd | chapter = Acetogenesis }}</ref>
 
== Otkriće ==
'''Acetogeneza''' je proces putem koga se formira [[acetat]] iz <chem>CO2</chem> i [[electron donor|izvora elektrona]] (e.g., [[Hydrogen|<chem>H2</chem>]], [[Carbon monoxide|<chem>CO</chem>]], [[Format (so)|formata]], etc.) u [[Anaerobni organizam|anaerobnim bakterijama]] pomoću reduktivnog [[acetil-KoA]] ili [[Wood–Ljungdahl pathway|Vud-Ljungdahlovog puta]]. Različite bakterijske vrste koje imaju sposobnost vršenja acetogeneze se kolektivno nazivaju [[acetogen]]ima. Neki acetogeni mogu da sintetišu acetat [[Аутотрофи|autotrofično]] iz ugljen dioksida i vodoničnog gasa.<ref>{{cite book | last1 = Singleton | first1 = Paul | name-list-format = vanc | title = Dictionary of microbiology and molecular biology | date = 2006 | publisher = John Wiley | location = Chichester | isbn = 978-0-470-03545-0 | edition = 3rd | chapter = Acetogenesis }}</ref>
 
== Otkriće ==
Godine 1932, otkriveni su organizmi koji mogu da konvertuju vodonični gas i ugljen dioksid u [[sirćetna kiselina|sirćetnu kiselinu]]. Prvu acetogenu bakterijsku vrstu, -{''[[Clostridium aceticum]]''}-, je otkrio Klas Tamo Vieringa 1936. godine. Druga vrsta, -{''[[Moorella thermoacetica]]''}-, je privukla pažnju nakon što je prvi put izolovana zbog svoje sposobnosti da konvertuje glukozu u tri mola sirćetne kiseline.<ref>{{cite journal | vauthors = Ragsdale SW, Pierce E | title = Acetogenesis and the Wood-Ljungdahl pathway of CO(2) fixation | journal = Biochimica et Biophysica Acta | volume = 1784 | issue = 12 | pages = 1873–98 | date = December 2008 | pmid = 18801467 | pmc = 2646786 | doi = 10.1016/j.bbapap.2008.08.012 }}</ref>
 
== Biohemija ==
Prekurzor sirćetne kiseline je [[tioestar]] [[acetil KoA]]. Ključni aspekti acetogenog puta su nekoliko reakcija kojima su obuhvaćene redukcija [[ugljen dioksid]]a do [[ugljen monoksid]]a i vezivanje ugljen monoksida za [[metil grupa|metil grupu]]. Prvi proces katalizuje enzim [[carbon monoxide dehydrogenase|ugljen monoksidna dehidrogenaza]]. Sprezanje metil grupe (koju pruža [[metilkobalamin]]) i <chem>CO</chem> katalizuje [[Acetat-KoA ligaza|acetil KoA sintetaza]].<ref name="pmid16895330">{{cite journal | vauthors = Ragsdale SW | title = Metals and their scaffolds to promote difficult enzymatic reactions | journal = Chemical Reviews | volume = 106 | issue = 8 | pages = 3317–37 | date = August 2006 | pmid = 16895330 | doi = 10.1021/cr0503153 }}</ref>
: 2 -{CO<sub>2</sub> + 4 H<sub>2</sub> CH<sub>3</sub>COOH + 2H<sub>2</sub>O}-
 
== Primene ==
Jedinstveni metabolizam acetogena je značajan u [[Biotehnologija|biotehnološkim]] primenama. U ugljeno hidratnim fermentacijama, reakcije dekarboksilacije dovode do gubitka ugljenika u obliku [[ugljen dioksid]]a. Taj gubitak je problem u smislu sve naglašenije potrebe za svođenjem <chem>CO2</chem> emisija na minimum, kao i uspešne konkurencije za fosilna goriva sa proizvodnjom [[biogoriva]] koja je ograničena monetarnom vrednošću. Acetogeni mogu da fermentišu glukozu bez <chem>CO2</chem> emisija i da je konvertuju do 3 acetata, što teoretski može da poveća prinos produkta za 50%. Acetogeneza ne zamenjuje glikolizu različitim putem, već se koristi za prihvatanje <chem>CO2</chem> iz glikolize i njegovu upotrebu putem acetogeneze.<ref>{{cite journal | vauthors = Schuchmann K, Müller V | title = Energetics and Application of Heterotrophy in Acetogenic Bacteria | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 82 | issue = 14 | pages = 4056–69 | date = July 2016 | pmid = 27208103 | doi = 10.1128/AEM.00882-16 }}</ref>
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Acetogeneza