Razuman čovek — разлика између измена

'''Homo sapiens''' ({{jez-lat|Homo sapiens|el}} — „čovjek umni”, „čovjek razumni”) jeste [[binomna nomenklatura]], odnosno naučno ime [[Čovjek|ljudske]] vrste. [[Homo]] (lat. ''-{Homo}-'' — „čovjek”) je rod porodice [[Hominidi]] (lat. ''-{Hominidae}-''), koji — pored današnjeg čovjeka — uključuje i [[Neandertalac|neandertalce]] (lat. ''-{Homo neanderthalensis}-'') i mnoge druge izumrle pripadnike porodice Hominidi. ''H. sapiens'' je jedina preživjela vrsta roda Homo. Današnji ljudi su podvrsta [[Anatomski moderni čovjek|anatomskih modernih ljudi]]: ''[[Homo sapiens sapiens]]'', koji se razlikuju od onoga oblika za koga se tvrdilo da je njihov direktni predak, a to je: ''[[Homo sapiens idaltu]]''. Genijalnost i prilagodljivost vrste ''Homo sapiens'' dovela ju je do pozicije — nesumnjivo — najuticajnije vrste na planeti. To se posebno odnosi na posljednjih desetak hiljada godina, kada biološka evolucija srasta u neraskidiv splet sa kulturnom evolucijom. Od svojih prapočetaka, [[kultura]], uz neviđenu akceleraciju postaje sve djelotvornija prilagodba čovjeka na njegovo mjesto u opštoj ekonomiji prirode.<ref>Wood, B. (2005). ''Human evolution — A very short introduction.'' Oxford University Press. Oxford. {{page|year=|idisbn=ISBN 978-0-19-280360-3|pages=}}</ref><ref>Hadžiselimović, R. (1986). ''Uvod u teoriju antropogeneze''. Svjetlost. Sarajevo. {{page|year=|idisbn=ISBN 978-9958-9344-2-1|pages=}}</ref>

Nedavno afričko porijeklo modernih ljudi je matični model opisivanja porijekla i ranih [[migracija]] [[Anatomski moderni čovjek|anatomski modernog čovjeka]]. Teorija se u popularnim medijima pominje kao ''recentni vanafrički model'' ({{jez-eng-lat|Out-of-Africa}}), a akademski „hipoteza o nedavnom jedinstvenom porijeklu”, „zamjenska hipoteza” i model „nedavno afričko porijeklo” ({{jez-eng-lat|RAO}}). Hipoteza da ljudi imaju jedinstveno porijeklo (monogeneza, monofiletija) objavljena je još u [[Čarls Darvin|Darvinovom]] ''Porijeklu čovjeka'' ([[1871]]). Koncept se smatrao spekulativnim sve do 1980-ih, kada je — nakon studija [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] današnjeg čovjeka, u kombinaciji s dokazima na osnovu [[Bioantropologija|bioantropoloških]] podataka o arhaičnim primjercima... Prema genetičkim i fosilnim dokazima, [[arhaični ''Homo sapiens'']] je evoluirao u anatomski moderne ljude isključivo u [[Afrika|Africi]], između 200.000 i 100.000 godina p. n. e., u jednoj grani, ostavljajući Afriku prije 60.000 godina, uz još više proteklog vremena za zamjenu (i/ili asimilaciju) ranijih ljudskih [[populacija]], kao što su ''[[Homo erectus]]'' i [[Neandertalac|neandertalci]].<ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991). ''Man's place in evolution''. Natural History Museum Publications. Cambridge University Press. London. {{page|year=|id=ISBN 05214086440-521-40864-4|pages=}}</ref><ref>Hadžiselimović, R. (1986). ''Uvod u teoriju antropogeneze''. Svjetlost. Sarajevo. {{page|year=|idisbn=ISBN 978-9958-9344-2-1|pages=}}</ref><ref>Campbell, B. G. (2009). ''Human evolution: An introduction to mans adaptations''. British Museum of Natural History. London. {{page|year=|idisbn=ISBN 978-0-202-02041-9|pages=}}. {{page|year=|idisbn=ISBN 978-0-202-02042-6|pages=}}</ref><ref>Wood, B. (2005). ''Human evolution — A very short introduction''. Oxford University Press. Oxford. {{page|year=|idisbn=ISBN 978-0-19-280360-3|pages=}}</ref><ref>Lambert, D. (1989). ''The Cambridge guide to prehistoric man''. Cambridge University Press. Cambridge. {{page|year=|id=ISBN 05213336440-521-33364-4|pages=}} . {{page|year=|id=ISBN 0521333649|pages=}} .</ref>

Snaga [[Selekcija|prirodne selekcije]] je nastavila da djeluje na ljudsku populaciju, uz dokaz da u svojim određenim regijama genom ispoljava [[Selekcija|usmjerenu selekciju]] proteklih 15.000 godina.<ref>Hadžiselimović, R. (1986). ''Uvod u teoriju antropogeneze''. Svjetlost. Sarajevo. {{page|year=|idisbn=ISBN 978-9958-9344-2-1|pages=}}</ref><ref>Campbell, B. G. (2009). ''Human evolution: An introduction to mans adaptations''. British Museum of Natural History. London. {{page|year=|idisbn=ISBN 978-0-202-02041-9|pages=}};. ISBN 978-0-202-02042-6</ref>