Разговор о Википедији:Стилски приручник/Писање српским језиком на Википедији — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
→‎CRNI LUK: нови одељак
м Враћене измене PETAR VIDENOVIĆ 994 (разговор) на последњу измену корисника Dungodung
ознака: враћање
Ред 125:
 
:Па не знам баш, описмењавање деце је једна ствар, а говор је нешто сасвим друго. Као што деци у Републици Српској сигурно не штампају књиге на екавском изговору (исправи ме ако грешим), тако је и овде. Познавање више врста изговора се не учи са 7 година, толико ваљда знаш, а што се тиче описмењавања људи (у информатичком смислу), будимо објективни, као што видиш, ја се трудим да будем објективан а не да пуштам машти ан вољу. Чињеница је да су људи ан овом простору информатички неписмени и незаинтересовани за то, тако да децу не уче ни школе то, јер су нам државе банане (свима у региону), те је образовање запостављено. Ако су родитељи неписмени (у информатичком смислу) а школе запостављене, ко ће да врши образовање? Интернет је одговор, јер објективно гледано, људи чак и превише времена проводе на интернету, и то не би било лоше када би користили за своје лично унапређивање а не за искључиво забаву. И дај реци ми, како на ијекавици кажеш ,,дио" а не ,,део"? То је ваљда икавица. [[[[Special:Contributions/178.149.24.195|178.149.24.195]] ([[Разговор са корисником:178.149.24.195|разговор]]) 09:20, 7. јануар 2015. (CET)]]
 
== CRNI LUK ==
 
 
 
 
' -SPECIJALNO BIOPOVRTARSTVO-
 
LUKOVIČASTO POVRĆE U ORGANSKOM SISTEMU GAJENJA (CRNI LUK)
 
---UNIVERZITET DŽONA NEZBITA-BEOGRAD---
---FAKULTET ZA BIOFARMING-BAČKA TOPOLA---
 
--AUTOR( STUDENT)--
Petar Videnović
 
--BROJ INDEKSA--
4 206/13
 
 
--[[Корисник:PETAR VIDENOVIĆ 994|PETAR VIDENOVIĆ 994]] ([[Разговор са корисником:PETAR VIDENOVIĆ 994|разговор]]) 14:42, 7. јануар 2019. (CET)
 
 
SADRŽAJ:
 
 
UVOD- ALLIACEAE– FAMILIJA LUKOVA
 
RAZRADA TEME
 
LUKOVI SA CEVASTIM LISTOVIMA
 
LUKOVI SA LINEARNIM LISTOVIMA
 
USLOVI USPEVANJA-TEMPERATURA I SVETLOST I VODA
 
TEHNOLOGIJA GAJENJA-GAJENJE USEVA,ZEMLJIŠTE,OSNOVANA OBRADA,ĐUBRENJE I PLODORED
 
ZAŠTITA USEVA
CRNI LUK (Allim cepa)-UVOD
CRNI LUK (Allim cepa)-RAZRADA TEME
MORFOLOŠKE OSOBINE
USLOVI USPEVANA CRNOG LUKA
TEHNOLOGIJA GAJENJA CRNOG LUKA
VAĐENJE,PAKOVANJE I ČUVANJE CRNOG LUKA
BOLESTI I ŠTETOČINE KOJE NAPADAJU CRNI LUK
 
ZAKLJUČAK
 
LITERATURA
 
 
 
-UVOD-
 
ALLIACEAE– FAMILIJA LUKOVA
 
 
 
Lukovi su : jednogodišnje,dvogodišnje,trogodišnje I višegodišnje monokotiledone biljke.Familija Alliaceae obuhvata preko 500 vrsta.
 
 
Predstavnici familije
- Beli luk (Allium sativum)
- Praziluk (Allium porrum)
- Crni luk (Allium cepa)
- Kozjak (Allium cepa grupa aggregatum)
- Aljma (Allium fistulosum)
- Egipatski luk (Allium cepa grupa proliferum)
 
Biljke iz familije lukova imaju oštar ukus i mnoge razvijaju tipične izdužene cvetne glavice ukoliko se ostave da procvetaju. Use vi uključuju sitni luk za turšiju, raznobojni kozjak, vitki mladi luk, pikantni beli luk snažnog ukusa i crveni, beli i žuti loptasti luk. Sve su to čvrsti usevi kojima odgovara hladno podneblje. Mladi luk, usev koji se brzo gaji, jede se kao mladica zajedno s lišćem. Crni luk, kozjak i beli luk obično se vade kad su sasvim zreli; u suvim uslovima mogu da se skladište više meseci . Praziluk, koji ne daje lukovicu, gaji se zbog duge cilindrične „stabljike”. Može da se ostavi u zemlji i vadi tokom zime. Začinske trave kao što su vlašac i kineski vlašac takođe pripadaju ovoj familiji; konzumirajte lišće i cvetove. Višegodišnji egipatski luk umesto cveta da je nadzemne lukovice iz kojih mogu da izbiju izdanci koji će se razviti u zemljištu. Cvetovi praziluka i belog luka takođe mogu da proizvedu male lukovice umesto semena.
 
 
-RAZRADA TEME-
 
Na našoj trpezi zastupljen toko čitave godine, rano u proleće dospeva kao mladi luk; tokom maja i juna zrele lukovice (zimski luk i srebrnjak); krajem jula i početkom avgusta lukovice za zimsku potrošnju Koristi se sveži, kao varivo, začin (dehidrirani), u turšiji U svet zauzima površinu poljoprivrednog zemljišta od oko 3.000 000 ha (prinos (preko 17 t/ha).Najveći prinosi su u zemljama gde se uzgaja direktno iz semena uz potpunu primenu savremene tehnologije, a najmanji prinosi (iz arpadžika).U Srbiji se gaji na površini od oko oko 21.000 ha (6.2 t/ha). Proizvodnja je skoncentrisana u Vojvodini. Kod nas se tradicionalno gaji iz arpadžika iz semena: luk srebrnjak i zimske lukovice. Osnovne komponente crnog luka su voda i suva materija s.m. čine ugljikohidrati, aspecifičan miris je od eteričnih ulja.
Sadržaj vitamina varira od godine proizvodnje i reona uzgoja, najveći sadržaj vitamina C je u zelenim listovima. Na osnovu sadržaja s.m., šećera i eteričnod ulja sorte se dele u 3 grupe:
⦁ Ljute sorte (visok sadžaj s.m. Preko 14%, saharoze i eteričnog ulja)
⦁ poluljute sorte (10-14%s.m. Podjednak sadržaj saharoze i monosaharida)
⦁ slatke sorte (manje od 10% s.m., preovlađuje glukoza, imaju malo eteričnog ulja
Ljut ukus i specifičan miris luku daje eterično ulje,crni luk se odlikuje fitoncidnim svojstvima (baktericidnim i fungicidnim). Postoje sorte kojima je za formiranje glavice potreban dug dan Postoje sorte koje za formiranje lukovice zahtevaju dužinu dana manju od 13 časova (sorte kratkog dana)
 
 
Šomuš je lukove podelio na:
-lukovi sa cevastim listovima,
-lukovi sa linearnim listovima
 
-LUKOVI SA CEVASTIM LISTOVIMA-
 
U lukove sa cevastim listovima ubrajaju se:
1.Allium cepa – crni luk
2.Allium ascalonicum - šalot
3.Allium fistulosum – zimski, aljma
4.Allium schoenoprasum - vlašac
-LUKOVI SA LINEARNIM LISTOVIMA-
 
 
U lukove sa linearnim listovima spadaji
1. Allium sativum convar. sativum – BELI LUK
2. Allium sativum convar. sphioscordom – ROKAMBOL
3. Allium scorodoprasum – ZMIJOLIKI LUK
4. Allium porrum – PRAZILUK
5. Allium ampeloprasum – BISER LUK
 
-USLOVI USPEVANJA-
 
 
TEMPERATURA I SVETLOST
 
U toku rasta i razvića ima različite, ali u celini skromne zahteve.Nicanje započinje na 2-3 0C (optimum je 20 0C), optimalna temperatura za rast korena je 10 0C i povoljna vlažnost zemljišta. Pri višim temperaturama intenzivno se formiraju i rastu listovi, kasnijom setvom kada je temperatura zemljišta viša, brže je nicanje, ali je slabije razvijen korenov sistem što se nepovoljno odražava na dalji rast i razvoj biljaka. Odebljavanjem listova i nastupanjem dužeg dana uz temperature od 22-25 0C nastupa faza formiranja lukovice. Ponici izdržavaju do -3 0C, dok u fazi 3-5 listova (-15 0C) – zato je moguća jesenja setva isadnja, jer baš u ovoj fazi biljke treba da uđu u zimu. Stadijum jarovizacije od 2-18 0C i traje 60-200 dana Biljka dugog dana ali dužina dana potrebna za formiranje lukovice zavisi od porekla sorte
 
 
 
VODA
Niski transpiracioni koeficijent (mala lisna površina + voštana prevlaka). Ima povećane zahteve za vodom zbog slabo razvijenog korenovog sistema – koji je slabe usisne moći.Direktna setva je moguća samo u uslovima navodnjavanja proizvodnja rasada, mladog luka ili lukovica (srebrnjak i zimski luk) uz zalivanje. Suvišak vode u fazi zrenja lukovice-nepoželjan (truljenje tokom čuvanja)
 
-- TEHNOLOGIJA GAJENJA--
 
 
-GAJENJE USEVA-
 
Predstavnici ove familije lako se gaje. Odabirom vrsta i varijeteta možete da ih jedete cele godine, bilo sveže bilo skladištene. Mladi luk i praziluk gaje se iz semena; praziluk se stavlja u rasadnik pa se pre sađuje početkom leta. Crni luk i kozjak gaje se iz semena ili mladih lukovica, dok se beli luk isključivo sadi u čenovima. Beli luk mora da prođe kroz period hladnog vremena da bi dobro rodio i zbog toga se obično sadi na jesen. Kozjak takođe
može da se seje na jesen, a za ranu berbu kasno leto je vreme za setvu japanskih varijeteta crnog luka.
 
-ZEMLJIŠTE-
 
Pripadnici ove familije vole vlažno, relativno plodno zemljište. Izbegavajte obilno prihranjivanje koje pospešuje razvoj bolesti i smanjuje trajanje skladištenja. Dovoljno je zemljište koje je prihranjeno za prethodne useve kao što su krompir ili kupusnjače. Zahteva plodna strukturna zemljišta, dobrih hemijskih i fizičkih svojstava plitak korenov sistem uslovljava lako pristupačna hraniva.
 
-OSNOVNA OBRADA-
 
Osnovna obrada odmah nakon skidanja prethodnog useva. Prolećna obrada čim se može ući u njivu , a zatim predsetvena priprema
 
-ĐUBRENJE-
 
Ima povećane zahteve za hranivima koja moraju biti lakopristupačna. Kod proizvodnje lukovica iz semena potrebe za hranivima su veće, nego proizvodnji iz arpadžika. Sa unošenjem azota pri proizvodnji mladog luka treba biti oprezan (nakupljanje nitrata). Vreme unošenja hraniva je značajno i zavisi od načina proizvodnje sve više se i kod proizvodnje iz arpadžika primenjuje predsetveno unošenje đubriva kao i kod proizvodnje iz semena (1/3 p i K i ½ N predsetveno, a preostala količina u vidu prihranjivanja). Na siromašnijem zemljištu praziluku će koristiti đubrivo srednje do visoke hranljivosti.
-
 
-PLODORED
Dobri predusevi su oni koji rano napuštaju parcele i ostavljaju čiste od korova (strnine, konzumni i semenski grašak, paradajz, paprika i mahunjače),dolazi na drugo mesto Na istu parcelu može doći za 4-5 godina Crni luk i praziluk dobro podnose različite varijante raspoređivanja biljaka, što možete da iskoristite da biljka dostigne veličinu koja vam odgovara. Tanki, ukusni praziluk može da se gaji na rastojanju od samo 5 cm.
 
-ZAŠTITA USEVA-
 
Bela trulež napada lukovice i ponekad se zadržava u zemljištu više od 20 godina. Mora da se vodi računa da se ne zarazite zemljište i biljke i koristiti plodored. Kod lukove muve i crvi se uvlače u lukovice. Zbod toga zaštititi useve laganim prekrivačem. Različite gljivice mogu da napadnu lišće luka. Plamenjača luka česta je kada su vlažni uslovi; od njenih tamnih spora listovi pocrne. Očistiti zaražene delove i koristite plodored. Narandžaste mrlje od rđe luka javljaju se leti. Može da deluje opasno, ali biljke obično prerastu bolest na jesen
 
 
 
-CRNI LUK (Allium cepa)-
 
-UVOD-
Crni luk(Allium cepa) pripada familiji ALLIACEAE. Crni luk je zeljasta, dvogodišnja, monokotiledona, stranooplodna biljka. .Popularan usev otporan na hladnoću, dostupan veći deo godine. Gaji se jednos tavno, iz arpadžika, i nije zahtevan ako gajite lukovice za upotrebu u kuhinji. U podnebljima gde je blaga klima i količina pa zemljišta to dozvole. Stavite arpadžik u zemlju da vire samo špicasti vrhovi. Ako sejete krajem leta/na jesen za ranu letnju berbu.
 
ZNAČAJ I RASPROSTRANJENOST
 
- Zauzima značajno mesto u ljudskoj ishrani
- Koristi se svež, osušen ili na različite načine pripremljen
- Bogat je vitaminima i mineralnim materijama
- Koristi se kao lek protiv crevnih oboljenja, kao oblog za reumatske i zapaljive procese,
reguliše rad srca i nivo šećera u krvi
- Ljut ukus i specifičan miris daju mu eterična ulja
 
U Srbiji se crni luk gaji na oko 21.000 hektara sa veoma niskim prosečnim prinosom od
6 do 8t/ha
- U svetu se najviše gaji u Kini (785.713 ha), Indiji, Pakistanu, Rusiji, Ukrajini
- Prosečan prinos u Evropi je oko 17.5 t/ha
- Stara je gajena biljka čijim se centrom porekla smatra Srednja Azija
- Predstavlja jednu od vodećih povrtarskih kultura u svetu
 
-SEME-
Vreme setve treba da odgovara geografskom položaju, kako bi mlade biljke preživele zimu, a da ne dođe do prorastanja početkom proleća. Posejte seme u avgustu - u severnim krajevima u drugoj sed mici, a u južnim u četvrtoj. Sejte u redove vodeći računa da seme bude pravilno raspoređeno. Proredite do 2,5 cm na jesen, a potom proređujte povremeno do željenog rastojanja na proleće.
 
-ARPADŽIK-
 
Sadite ga od septembra do novembra kad po zemljištu može da se hoda. Posadite arpadžik kao i kod prolećne sadnje.
 
-RASTOJANJE-
 
REDOVI: Rastojanje utiče na veličinu lukovica. Da biste dobili lukovice srednje veličine: 4 x 30 cm; za velike
lukovice, 10 x 30 cm. KUĆICE 10-15 cm,GRUPNA SETVA 25 cm
 
-MERA NEGE-
 
Pažljivo plevite jer je korenje veoma plitko. Ako je potrebno, luku koji će ostati da prezimi na proleće dodajte đubrivo bogato azotom. PROBLEMI Lukova muva; duvanov trips; plamenjača luka; trulež glavice: bela trulež; prorastanje (često ga izazivaju promenljivi vremenski uslovi; naročito su mu sklone crvene sorte).
 
 
-BERBA-
 
Glavice vadite za ishranu kad dovoljno po rastu. Kad crni luk prestane da raste, lišće klone i dobija smeđu boju. Ostavite da uvene prirodnim putem; nemojte ga savijati. Polako izvadite glavice. Ako su vremenski uslovi suvi, raširite ih po koritima ili platformama na suncu da bi ljuska očvrsnula. Ako je vlažno, ostavite ga da se sušivo upotrebljavajte glavice sa debelim vratom jer obično rusu dobre za čuvanje. Crni luk posejan na jesen ne treba dugo da se čuva.
 
 
 
-IZBOR SORTI-
 
Iz semena: „higro” F1; „ailsa krejg”; „bed fordširski šampion”; „crveni brunsvik”
 
- za prolećnu setvu; „dugački crveni firentinski”
 
- crveni, u obliku torpeda; „žuti senši”; „žuti ekspres” - za jesenju setvu.
 
Iz arpadžika: „džet set”; „sturonska glavica”; „crveni baron” - sadi se na proleće; „radar”; „žuti senši” - sadi se na jesen ispod pokrivača. Nemojte brisati glavice. Kad je ljuska suva i šuškava, okačite crni luk u mrežaste džakove ili ga upletite oko kanapa. Čuvajte ga na hladnom mestu.
-CRNI LUK (Allium cepa) -RAZRADA TEME-
-MORFOLOŠKE OSOBINE-
Što se tiče delova kod crnog luka,on se sastoji iz: cveta( cvasti,cvetonosnog stable-bik), pupoljak,lista, lažnog stable,pravog stable, lukovica I korena.
 
 
CVETONOSNO STABLO (“BIK”)
 
Razvija se iz klice, jedno ili više. Pojava je uglavnom uslovljena temperaturom, veličinom lukovice i sortom. Cevasto je, sa karakterističnim proširenjem pri osnovi i pupoljkom na vrhu koji je obavijen opnom. Po pucanju opne iz pupoljka se obrazuje loptasta cvast.
 
 
CVAST
 
Cvastje štit, loptastog oblika sa nekoliko stotina cvetova
 
 
CVETOVI
 
Cvetovi su beli na dugim drškama. Oprašivanje je entomofilno (insektima).
 
 
PUPOLJAK (klica)
 
Formiraju se na plitici. Može ih biti 1-20. Iz jarovljenih pupoljaka izbijaju cvetonosna stabla.
 
 
LIST
 
- Šuplja liska (pero) i
- Cilindrični lisni rukavac
 
 
LAŽNO STABLO
 
(skup lisnih rukavaca)
 
 
PRAVO STABLO (dance ili plitica)
 
Pravo stablo je veoma skraćeno. Iz apikalnog meristema razvijaju se listovi i pupoljci.
 
 
LUKOVICA
 
Predstavlja zadebljale osnove listova u kojima se deponuje hrana. Oblik lukovice je najčešće okruglast, spljošten ili ovalno izdužen.
 
1. Suvi ovojni listovi, 2. Unutrašnji mesnati otvoreni listovi, 3. Unutrašnji mesnati zatvoreni listovi koji, štite klicu i sa njom čine gnezdo,4. Peta, 5. Dance ili plitica (pravo stablo)
 
 
KOREN
 
- Primarni korenčić (odumire sa pojavom prvog pravog lista). Sekundarni korenov sistem je raspoređen kružno po čitavoj površini stabla prema rasporedu listova (prve godine). Druge godine korenčića nema na središnjem ispupčenom delu koji se naziva PETA.
 
 
TEMPERATURA
 
Cvetanje se gotovo u potpunosti inicira temperaturama i dužina dana nema značaja.
Izlaganje biljke crnog luka u određenoj fazi razvoja (7-10 listova ili u fazi arpadžika)
temperaturama nižim od 10oC u trajanju od dve do tri nedelje osnovni je razlog
iscvetavanja. Osim dužeg hlađenja, krupniji arpadžik ili viša faza razvoja biljke takođe
rezultiraju većim % iscvetavanja.
Ukoliko niske temperature budu naglo smenjene višim, obeshrabriće se iscvetavanje.
Prolećni luk iz direktne setve daleko manje ima problema sa pojavom cvetonosnog stabla.
VELIČINA LUKOVICE
Kod arpadžika manjeg od 13 mm i rasada manjeg od 6 mm u prečniku teže će doći do
pojave cvetonosnog stabla. Razvijenije, dobro đubrene biljke lakše idu u cvet. Biljka sa 6
listova će brže krenuti u cvet, nego sa 4-5 listova.
Kada je arpadžik položen pri sadnji to će značajnije povećati pojavu iscvetavanja.
Ranija sadnja će dovesti do razvitka većeg useva koji će generalno imati najviše listova u
toku zime što će rezultirati većim procentom iscvetavanja (jesenja proizvodnja). Veće doze
đubrenja dodate početkom sezone mogu rezultirati prekomeran rast, što će verovatno
dovesti do cvetanja kod većeg broja biljaka.
SORTE
Sorte kratkog dana su osetljivije na iscvetavanje od sorata dugog dana.
 
PLOD je čaura (tobolac) sa 6 semena.
 
SEME je sitno, smežurano, uglasto, izrazito crne semenjače (barutnjak). U 1g ima 250-300
semena. Zadržava klijavost 3-4 godine.
 
KAKO NASTAJE LUKOVICA
 
Početak rasta lukovice iniciran je dužinom dana.Nastajanje lukovice (glavičenje) kod sorata kratkog dana se javlja pri dužini dana od 10 od 12, a kod sorata dugog dana 14-16 časova.
Osnovni činioci koji će dovesti do glavičenja su određena dužina dana, ali i dovoljna (kritična) masa lišća. To znači da biljka crnog luka mora imati dovoljno lišća da bi u njojuopšte došlo do stimulaci je glavičenja, jer je list taj biljni organ koji reaguje na dužinu dana. Tako, ukoliko se kasni sa sadnjom luka u jesen, biljke neće formirati dovoljno lišća da odreaguje na dužinu dana. Kako dani postaju kraći biljka nastavlja da produkuje listove i to je očigledan proces u toku zimskog razvitka lukova. Nakon što je došlo do stimulacije glavičenja sama lukovica će se najbrže razvijati pri višim temperaturama i pri dobrom vodnom režimu.
 
 
-USLOVI USPEVANJA CRNOG LUKA-
 
 
ZAMLJIŠTE
 
Koren crnog luka ima slabu usisnu i probojnu moć. Crni luk najbolje uspeva na lakšim do
srednje teškim zemljištima. Optimalna kiselost zemljišta za gajenje crnog luka je pH 6,2 do
6,5. Pri nižoj ili višoj kiselosti zemljišta usvajanje pojedinih hraniva je neravnomerno, što
direktno može imati za posledicu loš kvalitet lukovica i smanjen prinos.
 
TOPLOTA
 
Umerenih je zahteva prema toploti. Minimalna temperatura za nicanje je2-4oC, a optimalna oko 22Oc. Optimum za rast vegetativnih organa je oko 18oC, a lukovice i semena od 20 do 23oC. Podnosi mrazeve od -6oC (faza nicanja), pa do -15oC (u fazi razvijenih listova i lukovice).
 
VLAGA
 
Proizvodnja kvalitetnih lukovica, kao i ostvarivanje visokih i stabilnih prinosa usko je povezano sa dobrom obezbeđenošću useva vlagom. Proizvodnja luka iz rasada i iz arpadžika kod nas se najčešće obavlja u suvom ratarenju, ali uz visoke rizike u proizvodnji. Proizvodnja luka direktnom setvom semena obavlja se samo ukoliko postoji mogućnost da se usev navodnjava.
SVETLOST
 
Crni luk ima velike zahteve prema svetlosti, pa se intenzivna proizvodnja odvija na dobro osunčanim površinama(bez senke) sa normalnim strujanjem vazduha kroz usev. Kao među usev u voćnjacima i vinogradima daće bolje rezultate nego većina drugih kultura, ali će mu prinos biti znatno redukovan.
 
 
-TEHNOLOGIJA GAJENJA CRNOG LUKA-
 
 
OBRADA ZEMLJIŠTA I ĐUBRENJE
 
 
Zbog slabog korenovog sistema obrada mora biti blagovremena i kvalitetna, a vreme i
način obrade zavise od načina gajenja crnog luka
- Posebnu pažnju obratiti na stepen zakorovljenosti i vrste korova, jer neki korovi kao npr.
palamida (Cirsium arvense) mogu onemogućiti uspešno gajenje crnog luka
- Zbog rane prolećne setve sa pripremom zemljišta kreće se u jesen. Ore se na dubinu
30-35 cm uz rasturanje oko 600-800kg/ha mineralnog hraniva (npr. 8:16:24 ili10:20:30)
- Predsetvena priprema mora biti veoma kvalitetna kako bi nicanje bilo što lakše i
ravnomernije. Pored setvospremača u novije vreme se koriste mašine koje formiraju
gredice na koje se seje seme (direktna setva)
- Uporedo sa predsetvenom pripremom treba dodati kompleksno mineralno đubrivo
formulacije 1:1:1 u količini 200-400kg/ha
- Kritični periodi za hranom su u fazi 3-4 lista i početkom formiranja glavice kada se biljke
prihranjuju sa po 100-120kg/ha KAN-a
IPAK, ZA PRAVILNO ĐUBRENJE POTREBNO JE URADITI HEMIJSKU ANALIZU ZEMLJIŠTA, JER SAMO SA NJOM MOŽEMO ADEKVATNO DODATI HRANU BILJCI I REDUKOVATI TROŠKOVE ĐUBRENJA (sada iznose oko 310 Evra/ha).
Praktičan način provere spremnosti zemljišta za obradu bi bio, da se uzme zemljište u šaku i od njega napravi grudva koju puštamo slobodnim padom da padne sa visine od oko 1,5m. se grudva po padu na zemlju rasprsne, vlažnosUkolikot zemljišta dozvoljava nesmetanu obradu.
 
 
PLODORED
 
Na istu parcelu ne treba ga vraćati barem 3-4 godine zbog mogućnosti širenja bolesti i štetočina. Crni luk je dobar predusev za većinu ratarskopovrtarskih kultura (sem za lukovičasto povrće). Većina kultura posle kojih se može izvršiti blagovremena jesenja obrada zemljišta predstavlja dobre preduseve crnom luku. Treba izbeći setvu luka posle leguminoza (ostavljaju azot), jer se lukovice slabije čuvaju. Ukoliko su prethodne kulture tretirane herbicidima na baziatrazina takođe takve njive treba izbeći. U plodoredu obično dolazi iza kultura koje su dobro đubrenje stajskim đubrivom.
 
NACIN GAJENJA
 
Tri su osnovna načina gajenja crnog
luka u cilju iskorišćavanja lukovice:
1. Iz arpadžika
2. Direktnom setvom i
3. Iz rasada
 
Proizvodnja lukovica iz arpadžika
 
U Srbiji se na najvećim površina crni luk gaji na ovaj način. Hranljive materije u lukovičicama omogućavaju ekstenzivniju proizvodnju, bez navodnjavanja. Pri ovakvoj
proizvodnji prinosi su dosta manji, bolesti i štetočine su prisutnije, početno ulaganje u
sadni materijal je dosta veće u odnosu na proizvodnju direktnom setvom semena. Dobijene
lukovice imaju veći procenat suve materije u odnosu na lukovice proizvedene iz direktne
setve semena.
 
PROIZVODNJA ARPADŽIKA
 
Trogodišnji ciklus razvoja gde se prve godine seme gusto seje i na taj način se “silom” dobijaju sitne glavice prečnika do 2,2cm, koje iduće godine daju krupnu, konzumnu lukovicu.
Setva se obavlja u višeredne trake(120cm) sa 6-12 redova. U redu se seme seje gusto, pri 120kg/ha semena. Dobijaju se prinosi i čemu se utroši od 80 do do 20t/ha. Arpadžik se kalibrira i pakuje. Najbolja je srednja frakcija (10-20mm), dok krupna (preko 20mm) i sitna (do 10mm) ostvaruju lošije rezultate u frakcija proizvodnji
PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA SADNJU ARPADŽIKA
 
Na proleće, čim vremenske prilike dozvole, izvršiti pripremu zemljišta i sadnju arpadžika. Iz arpadžika crni luk se može ranije saditi u odnosu na direktnu setvu.
 
SADNJA
Sadnju obaviti što je ranije moguće, a najkasnije do kraja marta. Mehanizovana (sadilicama) ili ručna na ravno tlo ili na gredice. Kvalitetan, zdrav i kalibriran arpadžik preduslov je uspešne proizvodnje. Pre sadnje obavezno izvršiti dezinfekciju arpadžika.
Rastojanje između redova je najčešće 30cm, a u redu 7-10cm. Na većim površinama ostavljati tehnološke trake sa kojih će se obavljati zaštita i prihranjivanje useva. Obično se sadi oko 500-800kg arpadžika, ali to zavisi od krupnoće lukovičica i kvaliteta rada sadilice. Ovako posađen luk ranije niče i pre završava vegetaciju (sredina jula).
 
PROIZVODNJA LUKOVICA DIREKTNOM SETVOM SEMENA
Ovo je rentabilniji vid proizvodnje crnog luka koji se u potpunosti može mehanizovati.
Osnovni preduslov ovakve proizvodnje je nezakorovljeno, strukturno, humusno zemljište i
postojanje mogućnosti navodnjavanja.
Pri ovakvom načinu proizvodnje obradi zemljišta treba posvetiti posebnu pažnju, jer u rano
proleće treba kvalitetno posejati sitno seme luka. Planirajte predusev koji se ranije skida i
posle koga ostaje dovoljno vremena da se osnovna obrada uradi kvalitetno i na vreme.
 
SETVA
Setva se obavlja rano u proleće od sredine februara do kraja marta. Seme se seje u dvorede ili višeredne trake (zavisno od tipa sejalice). Rastojanje između redova u traci je od11 do 25cm. Broj biljaka u redu je od 30 do35. Za jedan hektar je potrebno 5-8kg semena. Dubina setve je do 2cm. Pravilan raspored biljaka u polju garantuje dobijanje, po obliku,ujednačenij- ih lukovica.
 
Setvena norma
 
Količina semena zivisi od razmaka između redova i u redu (broja biljaka po dužnom metru). Za dobijanje krupnijih lukovica potrebno je od 26 do 30 biljaka na dužni metar, a sitnijih30-35.
 
 
Primer.
UDR=10.000/1,5*5=33.333m UDR=10.000/ŠT*R
Ukoliko smo planirali 30 biljaka po dužnom metru,
ukupnu dužinu redova (UDR) množimo sa 30 i
dobijamo u našem slučaju (šema 3) da je oprimalan UDR-ukupna dužina redova (m)
broj biljaka/ha oko 1 milion. 10.000 m2/h
33.333m*30=1.000.000 ŠT-širina trake (m)
Računajući da je poljska klijavost oko 70% dolazimo R-broj redova u traci
do podatka da za planirani sklop biljaka moramo
posejati oko 1.430.000 semena.
1.000.000*100/70=1.428.570 semena
 
 
GAJENJE CRNOG LUKA IZ RASADA UDR = 10 000/ŠT*R
 
U Crni luk iz rasada uglavnom se koristi za proizvodnju mladog luka ili za proizvodnju konzumnih glavica za svežu potrošnju. Početkom avgusta pripremaju se leje na otvorenom polju. Leja se dezinfikuje, pođubri, dobro usitni i izravnja. Za ovu proizvodnju kod nas se uglavnom koriste sorte belih ovojnih listova sa vrlo krupnim glavicama i sa niskim procentom suve materije. Najpoznatije su sorte majski i junski srebrnjak.- Setva se obavlja tokom avgusta meseca sa 8-10g semena/m2 . Potrebno je održavati optimalnu vlažnost zemljišta, a pri jakom suncu mlade biljke treba senčiti Sadnja luka se obavlja u prvoj dekadi oktobra u fazi 3-4 lista. Takva biljka će do zime dobro da se ukoreni i spremna da uđe u period niskih temperatura Na ovaj način proizveden luk može se plasirati kao mladi luk u vezicama. Kada dozri (maj i jun) prodaje se konzumna glavica. Dozrela lukovica se kratko može čuvati. Zaštiti mladog luka od bolesti i štetočina mora se posvetiti posebna pažnja.
 
 
PROIZVODNJA MLADOG LUKA
 
Proizvodnja mladog luka može biti iz rasada, arpadžika ili sadnjom lukovica manjih od 3cm u prečniku. Najzastupljenija je proizvodnja iz arpadžika. Sadi se na dubinu 5-6cm od polovine novembra kako bi se biljke ukorenile i razvile 3-4 lista do zime oktobra do polovine.
Preporučuje se gusta sadnja na 15-20x5cm. U proleće se usev može prihraniti sa manjom dozom azotnog đubriva (npr. 50kg/ha KAN-a). Čupa se od kraja marta.
 
PROIZVODNJA MLADOG LUKA NA OTVORENOM POLJU
PROIZVODNJA MLADOG LUKA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
 
Pošto luk nema velike zahteve za toplotom može se gajiti u plastenicima bez grejanja samostalno ili kao među usev u salati, spanaću i dr. Za sadnju se koristi krupan arpadžik (2-3cm) koji se sukcesivno na svakih 15-20 dana sadi od kraja oktobra do kraja februara. Može se uraditi i vrlo gusta sadnja (lukovica do lukovice) gde se lukovice prekriju sa 2-3 cm rastresite zemlje. Berba je sukcesivna, biljke se čupaju, skraćuje im se koren, eventualno i lišće, peru se i pakuju u vezice, kako se obično i prodaju.
 
 
Mladi luk
 
SORTE CRNOG LUKA:
 
 
1. LJUTE (preko 14% suve materije; visok sadržaj saharoze i eteričnog ulja; odlično se čuvaju)
 
2. POLULJUTE (12-14% suve materije; sadržaj saharoze i glukoze je podjednak; ima manje eteričnog ulja u odnosu na ljute sorte)
 
3. SLATKE, ARŠLAME ili LUK KABA (6-10% suve materije i malo eteričnog ulja)
 
MERE NEGE CRNOG LUKA
 
Valjanje
 
Primenjuje se posle setve, a pre nicanja biljaka. Ovom merom se razbija pokorica i uspostavlja bolji kontakt zemlje i semena što doprinosi lakšem i ujednačenijem nicanju.
 
Okopavanje
 
Mera koja se više primenjuje na manjim površinama. Njom se uništavaju korovi i rastresa zemljište. Izvodi se na maloj dubini.
 
Međuredna kultivacija i prihranjivanje
 
Ukoliko razmak između redova dozvoljava obično se ova mera obavi dva puta u toku vegetacije zajedno sa prihranjivanjem azotnim đubrivima.
NAVODNJAVANJE
 
To je mera nege bez koje se danas ne može zamisliti proizvodnja lukovica iz semena. Luk iz arpadžika startuje sa rezervom hrane i vode u lukovici, pa je manje podložan uticaju spoljašnjih faktora sredine. Korenov sistem se kod crnog luka stvara i regeneriše tokom cele sezone gajenja kako staro korenje odumire. Rast korena je naročito aktivan u početku vegetacije. Odgovarajuća vlaga zemljišta je važna za stalan rast korena i snabdevanje listova i glavice potrebnim materijama. Navodnjavanje se može vršiti orošavanjem, sistemom kap po kap
- Zalivne norme, kao i vreme zalivanja zavise od velikog broja faktora, pa ove probleme
u velikoj proizvodnji treba da reše stručne i iskusne osobe
- Veoma je bitno da tokom prve tri nedelje vlažnost zemljišta bude adekvatna, naročito
u površinskom sloju od 6 do 10cm
- Navodnjavanje će zavisiti od tipa zemljišta, temperature, brzine vetra i kiše
- Najveće potrebe luka za vodom su od faze 3-4 lista, pa do završetka formiranja
glavice. Sa zrenjem lišće luka počinje da gubi funkciju i pada. Sa navodnjavanjem
tada treba prekinuti, jer veća količina vode može dovesti do ovodnjenosti biljke,
što dovodi do masovnog razvoja bolesti i propadanja uskladištenog luka. Takođe se
olakšava vađenje i podstiče stvaranje zaštitnih ovojnih ljuski lukovice
- U zavisnosti od količine padavina i stanja useva potrebno je izvršiti 5-12 zalivanja sa
zalivnom normom od oko 30 litara/m2
- Treba navodnjavati u večernjim ili noćnim satima da biljka ne bi usled temperaturnih
kolebanja trpela prevelik stres
 
VAĐENJE CRNOG LUKA
 
 
Crni luk se vadi kada oko 50% biljaka polegne, tačnije kad omekša vrat lažnog stabla. Vađenje može biti ručno (na manjim površinama), ili obično mašinski, adaptiranim vadilicama za krompir, ili specijalnim vadilicama za luk. Nakon vađenja treba ga ostaviti na parceli u trakama nekoliko dana da se prosuši i da se zatvori vrat stabla kako ne bi došlo do kvarenja luka. Čisti se na njivi, gde se nožem odseca lažno stablo najmanje 2cm iznad lukovice. Tako pripremljena lukovica će bolje zatvoriti vrat stabla. Sakuplja se ručno ili mašinski. Obično se pakuje u jače vreće (dreher pletivo) da zbog težine džakovi ne bi pucali. Oštećene i bolesne lukovice ne treba skladištiti, jer će postati izvor bolesti za ceo uskladišteni luk.
 
 
 
ČUVANJE CRNOG LUKA
 
 
Optimalni uslovi za čuvanje:
 
- Temperatura 0oC
- Relativna vlažnost vazduha od 65 do 70%
Kontrolisana atmosfera
U ovakvim skladištima se reguliše sadržaj pre svega kiseonika (do 5%) i ugljen-dioksida (10%). Na ovaj način se pojedine sorte luka na temperaturi od 4,5oC mogu čuvati i više od jedne godine.
 
Prorastanje lukovica
 
Zbog loših uslova čuvanja dolazi do ove pojave koja se sprečava primenom u polju regulatora rasta kao npr:
 
- Fazor 80 WG, primenom najkasnije 30 dana pred vađenje sa 3-4kg/ha ili
- Royal MH-30, primenom 15 dana pre vađenja u dozi 12,5l/ha
Uticaji na uspešnost čuvanja luka
- Visoke temperature u vreme berbe koje utiču da se vrat lukovice dobro zatvori i da se ovojni listovi osuše
 
- Sorte sa većim brojem ovojnih listića i višim% suve materije se bolje čuvaju
 
- Dobro odnegovan luk, pravilno đubren i zaštićen od bolesti i štetočina se bolje čuva
 
- Optimalna temperatura, relativna vlažnost vazduha i dobri higijenski uslovi u skladištu omogućavaju kvalitetno i dugo čuvanje
-BOLESTI I ŠTETOČINE KOJE NAPADAJU CRNI LUK-
 
 
PLAMENJAČA KOD LUKA-Peronospora destructor
 
Najštetnije oboljenje luka u nas.Gljiva se održava u zaraženim lukovicama, višegodišnjim lukovima, divljim vrstama i u ostacima u zemljištu.
 
 
SIMPTOMI BOLESTI
Simptomi sistemične infekcije nastaju na biljkama koje se razvijaju iz zaraženih glavica. Biljke su zakržljale, svetlozelenog lišća, savijaju se na dole i u vlažnim uslovima imaju sivoljubičast izgled usled razvoja spora gljive na njima. Lokalni simptomi počinju bledožutim ovalnim ili izduženim pegama različite veličine. Na njima parazit sporuliše u vlažnim uslovima, pa dobijaju sivoljubičastu boju. Oštećena mesta naseljavaju neke gljive, sekundarni paraziti, i formiraju prevlaku crne boje. Patogen dospeva u lukovice, one brzo trule i teško se čuvaju.
 
MERE SUZBIJANJA
 
- Za setvu ili sadnju koristiti zdravo seme ili arpadzik
 
- Plodored najmanje tri godine
 
- Izbor sunčanih parcela izloženih vetrovima
 
- Primena biofungicida
 
GAR CRNOG LUKA- Urocystis cepulae
 
 
Ovo je rasprostranjeno i štetno oboljenje lukova, ali se u nas javlja samo u nekim područjima
- Parazit prezimljava u zemljištu čak i do 15 godina
- Biljka je osetljiva na infekciju u kratkom periodu, od klijanja do pojave prvog lista, a to je vreme od 2 do 3 nedelje. Posle toga biljka je otporna
 
SIMPTOMI BOLESTI
- Na kotiledonima nastaju lokalne ozlede tamne boje i izduženog oblika
- Zaražene biljke su zakržljale, njihovo lišće se uvija i smežurava
- Na sočnim liskama podzemnog i prizemnog dela stabla obrazuje se mnoštvo sitnih ispupčenja crne boje ispunjenih čađavom masom spora gljive
 
MERE SUZBIJANJA
- Višegodišnji plodored
- Dezinfekcija zemljišta i semena
 
TRULEŽ LUKOVA
 
Siva trulež prouzrokuje gljiva Botrytis allii, a održava se u zemljištu na biljnim ostacima. Infekcija se dešava krajem vegetacije, u uslovima vlažnog i prohladnog vremena. Simptomi su u u vidu truleži vratnog dela glavice. Zelenu trulež izaziva Penicillium spp. i prema njoj je naročito osetljiv beli luk. Gljiva se razvija ispod zaštitne ljuske čena formirajući zelenu micelijsku prevlaku. Dešava se da se proširi i u njegovu unutrašnjost.
 
Bela trulež luka posledica je infekcije gljivom Sclerotium cepivorum, dok ružičastu trulež korena i osnove lukovica crnog, belog i praziluka izaziva gljiva Pyrenocheta terrestris. Ove i prenose sadnim materijalom. Zaražengljive se održavaju u zemljištue biljke zaostaju u porastu, venu i lako se čupaju.
 
Vlažna trulež se manifestuje potpunim raspadanjem tkiva lukovice u vidu sluzave kašaste mase, kao posledica infekcije bakterijama roda Erwinia. Dešava se na polju ili u skladištu, praćena neprijatnim mirisom.
 
 
MERE ZAŠTITE
 
- Najmanje petogodišnji plodored i dezinfekcija sadnog materijala
 
- Vlažno i toplo vreme u doba vađenja luka pogoduju razvoju ovih bolesti
 
- Sušenje glavica posle vađenja i pravilno skladistenje umanjuju mogućnost razvoja prouzrokovača truleži
 
- Primenjivati fungicide pri pojavi prvih simptoma sive truleži
 
 
VIRUS ŽUTE KRŽLJAVOSTI LUKA- (oydv)
 
 
-Ovo je rasprostranjeno oboljenje crnog luka i praziluka
 
- Virus se prenosi semenom i sadnim materijalom. Na polju ga prenose lisne vaši
 
- Proizvodnju arpadžika i izvodnica za seme organizovati daleko od proizvodnje glavica
 
- Pri jačoj pojavi uništavati lisne vaši
 
SKOČI BUBE,GUNGELJE I SOVICE
 
BIOLOGIJA ŠTETOČINE
 
- Polifagne štetočine velikog broja povrtarskih useva
 
- Štetu čine larve koje se hrane podzemnim delovima biljaka. Larve skočibuba su žičnjaci, larve gundelja nazivaju se grčice, dok značajne štete prave gusenice podgrizajućih sovica
 
 
SIMPTOMI OŠTEĆENJA
- Gusenice se hrane korenom i drugim podzemnim delovima biljke, najčešće mladim i sočnim organima
 
- Gusenice podgrizajućih sovica oštećuju ili potpuno pregrizu prizemni deo stabla
 
- Mesta oštećena ishranom ovoh štetočina su pogodna za ulaz nekih parazita, a najčešće biljke venu i suše se
 
 
MERE SUZBIJANJA
- Plodored
- Suzbijanje korova
- Primena granuliranih insekticida u redove ili poceloj površini
TRIPSI
 
U uslovima toplog vremena i niske relativne vlažnosti vazduha javljaju se tripsi. Za kratko vreme mogu da učine da usev postane beo, usled velikog broja oštećenja na listovima. Ne postoje dovoljno efikasni insekticidi koji mogu da unište tripse koji se nalaze između listova
luka. Međutim, ako vreme zahladni i zakiši luk se brzo oporavlja, bez nekog značajnijeg uticaja na prinos.
LUKOVE MUVE
 
Dve vrste lukovih muva mogu ugrožavati proizvodnju lukova:
 
1. Minirajuća lukova muva napada crni luk, praziluk, a javlja se u drugoj polovini aprila meseca ili tokom jeseni. Poslednjih godina dominantna vrsta kod nas.
 
2. Muva crnog luka se javlj a tokom maja(vreme cvetanja višnje) i obično napada crni luk, ređe i druge vrste lukova. Druga generacija se javlja u junu, ali nanosi znatno manje štete.
Momenat tretiranja protiv lukovih muva se određuje pomoću žutih lepljivih ploča ili posuda. Za minirajuću muvu ploče se postavljaju od 15. marta, a za muvu crnog luka krajem aprila
 
 
 
ZAKLJUČAK
 
 
Organski način gajenja I proizvodnje lukova ima perspektivu u proizvodnji.naravno konvencionalni načini daju naravno veće rezultate kako u tretmanu zaštite od bolesti,insekata I korova tako I u prihrani I samom prinosu.Druga loša strana je što karenca nije 100 % otklonjena mali procenti čestica uvek ostanu.Svi pesticide sadrže kancerogena,orovna I samim tim I zagađujuća jedinjenja.Organski način je samim tim zdraviji jeste da sa njim ima posla I mora da se vodi računa I o vremenu I načinu prihrane,zalivanja I plodoreda.Poštovanje plodoreda to jes plodosmene ne samo da je važna kod organskog načina proizvodnje nego I kod konvencionalne proizvodnje.Međutim kod konvencionalne se nepoštovanje pravila plodosmene I plodoreda nadomeštava narvno primenom hemijskih sredstava.Kod organskog gajenja lukova se naravno I bez primene biopesticida,a primenonom znanja o poznavanje karakteristike biljaka,tj.primene tih karakteristika za pravljenje biofugnicida,bioinsekticida I bioherbicida, onda gajenje dobrih suseda sve do primene principa plodoreda I plodosmene mogu postići veoma dobri rezultati u integralnoj zaštiti.Pozavanje svega ovoga može biti potpora za organku proizvodnju kako lukova tako I ostalih kultura.Samo pravilno sprovedena biointegralna zaštita useva učiniće da budemo zadovoljni prinoso,kvalitetom a da pri tome ne narušimo principe organske proizvodnje.U svemu ovome se može doći do zaključka da je potpuna organska proizvodnja luka sasvim prihvatljiva u pogledu uspešnosti zaštite I prinosa ali pošto ta proizvodnja ima takve principe neprimene veštačkih tretmana, I pošto na našem tržištu nije tolikoi rasprostranjena ponuda biopesticida važno je zato poznavanje svih karakteristike biljaka,insekata I gljivica I tehnologija u organskoj proizvodnji, kako bi se na kraju izvelo uspešni proizvodni I profitni zahvat u organskoj proizvodnji.
 
LITERATURA
 
 
 
INTERNNET:
 
 
Članak o povrtarstvu čiji je autor Prog.dr. Žarko M Ilin –Poljoprivredni Fakultet,Univerziteta u Novom Sadu,DRUŠTVO VOJVOĐANSKIH POVRTARA
 
Crni luk
Autori:
FAO tim: Pascal Bernardoni, Olivera Jordanović, Dragana Tar, Đorđe Moravčević,
Radivoj Nadlački, Dragan Terzić, Florian Farkaš, Miroslav Ivanović
Izdavač:
FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS
ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU
Donor:
Government of the Kingdom of Norway
Vlada Kraljevine Norverške
Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvođačima koji su svojim iskustvom pomogli
izradu ove brošure
Štampa: Lavalu
Dizajn i priprema za štampu: Milan Novičić, Westerna
FAO Coordination Office for Serbia and Montenegro
FAO Kancelarija za koordinaciju projektima u Srbiji i Crnoj Gori
Đorđa Radojlovića 2, 11 000 Beograd
Tel. 011/2661-713, 2661-796, 2661-892
 
KNJIGA:
 
KNJIGA AUTORKE POLISA PIRS- ORGANSKA BAŠTA, VELIKA ENCIKLOPEDIJA ORGANSKOG BAŠTOVANSTVA- Naslov originala: Encyclopedia of Organic Gardening, by Polina Pirs- Izdavač: Imhotep, Banjaluka- Prevod: Marko Branić- Štampa: Leon- Distribucija: BiH: 065-415-765, Srbija: 064-089-6937, Hrvatska: 095-899-3564- Makedonija: 070-218-374
Врати ме на страницу пројекта „Стилски приручник/Писање српским језиком на Википедији”.