Robert Raušenberg — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м brisanje obrisanih slika iz galerija (ili pripremne radnje)
м Поправљене везе: Порт АртурПорт Артур (Тексас)
Ред 9:
| месец_рођења = октобар
| година_рођења = 1925.
| место_рођења = [[Порт Артур (Тексас)|Порт Артур]]
| држава_рођења =
| дан_смрти = 12.
Ред 17:
| држава_смрти =
}}
[[Датотека:Robert Rauschenberg (1968).jpg|мини|Robert Raušenberg 1968. godine]]
'''Robert Raušenberg''' je rođen 1925. godine u radničkoj porodici u [[Teksas]]u. Jedan je od najistaknutijih američkih umetnika i preteča je američkog [[pop-art]]a. Za njegov razvoj presudno je bilo pohađanje avangardnog koledža Blek Mauntin od 1948. godine, čija se nastava zasnivala na konceptu [[Bauhaus]] škole. Sam koledž podsticao je eksperimentisanje, što je Raušenberga odvratilo od čistog slikarstva i podstaklo da se posveti analizi samog koncepta umetnosti.
Na Blek Mauntinu 1951. godine nastaje serija Belih slika koje je 1953. izložio u galeriji Stejbl. Stvarao je [[konceptualna umetnost|konceptualnu umetnost]] poput [[Marsel Dišan|Dišana]]. Nju je određivao slučaj, a jedini cilj bio je da zabeleži svet onakav kakav jeste. Ove njegove slike raskidaju sa kolorizmom i senzualnošću njujorške škole, one su bile antiteza izrazito ličnom apstraktnom ekspresionizmu koji je dominirao njujorškom scenom u tom trenutku. Ta i mnoga druga konceptualna dela koja su nastala u tom periodu imala su za cilj da uklone umetnika iz umetničkog dela i postave pitanja: šta je umetnost? kako ona funkcioniše?
Линија 24 ⟶ 23:
 
== Kombinovane slike -{(combines)}- ==
[[Датотека:Robert Rauschenberg (1968).jpg|мини|Robert Raušenberg 1968. godine]]
Od 1953. Raušenberg razvija princip -{combine paintings}- (kombinovane slike). Koristi raznorazne elemente: krpe, fotografije, preparirane životinje, predmete sakupljene sa otpada. Stvarnost je ugradio u svoju umetnost. Stvara [[Асамблаж|asamblaže]] (-{combines}-), inovativna dela koja udružuju slikarstvo, skulpturu, kolaž i različite materijale najčešće uzete iz urbanog okruženja (primer je njegova Odaliska iz 1955-1958. godine).
Raušenberg već od svoje prve samostalne izložbe postaje jedan od vodećih umetnika ove generacije. Njegovi asamblaži odigrali su veliku ulogu u redefinisanju umetnosti. Umetnost se više nije svodila samo na slikarstvo, radove na papiru, skulpturu, njena sredstva više nisu imala ograničenja. Umetnost je izašla iz galerija u stvarnost, ponekad se mešala sa svakodnevnim životom. Umetnost često nije bila objekat već se pretvarala u nešto privremeno i prolazno, nešto što se ne može kupiti niti prodati.