Википедија:Упутства — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
м Враћене измене Lazarv (разговор) на последњу измену корисника VolkovBot
Ред 1:
{{УпутствоНавигација|Добродошлица|Уређивање чланака}}
GORSKI VIJENAC
{{пречица|[[ВП:УП]]}}
Tema:Predmet i fabula Gorskog vijenca
Добродошли на Википедијина упутства! [[Википедија]] је отворена енциклопедија, што значи да и ви можете написати неки чланак, или допунити - поправити неки постојећи. Циљ овог упутства (тј. ових 11 страница) је да упути почетнике како да уређуjу чланке на лак, брз и једноставан начин. Кад завршите курс моћи ћете сами уређивати чланке, нећете морати никога питати за савет: Како ово, а како оно...
 
Formalni predmet Gorskog vijenca je “istraga poturica”, istorijski događaj u Crnoj Gori s početka XVIII vijeka.Stvarni predmet spjeva je “borba neprestana”, sukob ljudi, naroda,civilizacija, njihovih ideja i pogleda, različitih filozofskih i religioznih pravaca i shvatanja svijeta. Sva je Crna Gora, prema Njegošu, otvorena scena, velika pozornica na kojoj se zbivaju istorijski procesi, događaji sa neuporedivo širim odjekom i značajem nego što je istraga poturčenih Crnogoraca, ili čak oslobođenje crnogorskog naroda.Iz monologa igumana Stefana, vladike Danila, donekle Vuka Mićunovića i s druge strane, zanimljivih opservacija o prirodi i životu koje su izrekli muslimanski prvaci, saznajemo da je oslobodilačka borba Crnogoraca samo detalj u filozofsko-kosmogonijskom sistemu svjetskih zbivanja i procesa.Na crnogorskom tlu zbivaju se događaji i padaju sudbonosne odluke za odnose između Istoka i Zapada (islama i hrišćanstva), u krajnjoj liniji Evrope i Azije, u etičkom smislu Dobra i Zla.Crna gora je u Gorskom vijencu predstavljena kao otvorena svjetska pozornica bespoštedne borbe dva svijeta, a Crnogorci dijelom akteri svjetske drame i protagonisti temeljnih etičkih ideala istorijskih ideala istorijski opredijeljenih da se na ovom prostoru ostvare i materijalizuju. U Gorskom vijencu, predstavnici dvije religije i dva suprotna shvatanja svijeta vode borbu ne samo fizičkom snagom, već i teorijski nastoje da pokažu osnovanost jednog ili drugog, vrijednosnog sistema.Fizička borba oličena u “istrazi poturica” samo je čin u konkretizaciji idejnih stremljenja i pogleda na svijet.Pošto sui geografski na međi Istoka i Zapada,Crnogorci prije svega brane princip opstanka jedne kompletne civilizacije u svom zaleđu, a njihovo sopstveno oslobođenje samo je logičan ishod službe tome principu-konačno,posljedica a ne uzrok vrijednosnog kodeksa.
Spjev počinje kao pesnička vizija, nastavlja se kao političko-istorijska drama, prikazuje niz epskih slika iz narodnog života, i završava se filozofskom refleksijom nad istorijskim zbivanjima.
Prolog Gorskog vijenca (Posveta Prahu Oca Srbije) posvećuje ovo delo vođi srpskih oslobodilačkih ratova Karađorđu Petroviću.
Četiri scene nejednake dužine nisu dramski čvrsto povezane. Veoma je malo stvarne radnje, a događaji su opisani kroz seriju dijaloga i monologa. Ovo delo je teško adaptirati za scensko izvođenje, iako u njemu postoje trenuci jake dramatičnosti. Povremeno se javljaju ubačene humorističke anegdote koje su predah u preovlađujućoj atmosferi dramske tragedije.
Glavni naratori i filozofski tumači su crnogorski vladika Danilo i Iguman Stefan. Početni motiv daje vladika Danilo u svojoj viziji širenja turske moći Evropom. On se oseća nemoćnim da je zaustavi, a ujedno je rastrzan dilemama o opravdanosti bratoubilačke borbe.
Gorski vijenac je organizovan u sledeće celine:
1. Posveta Prahu Oca Srbije
2. Skupština uoči Trojičina dne na Lovćenu (stihovi: 1 - 197)
3. Skupština o Malome Gospođinu Dne na Cetinju, pod vidom da mire neke glave (stihovi: 198 - 562)
• Kolo (stihovi: 563 - 1043)
• Kolo (stihovi: 1044 - 1209)
• Kolo (stihovi: 1210 - 1399)
• Knez Rogan (stihovi: 1400 - 1912)
• Sestra Batrićeva (stihovi: 1913 - 2217)
• Knez Rogan (stihovi: 2218 - 2437)
4. Badnje Veče (stihovi: 2438 - 2582)
• Vladika Danilo (stihovi: 2583 - 2665)
5. Novo Ljeto (stihovi: 2666 - 2819)
U književnom smislu Gorski vijenac zadovoljava sve formalno-estetske aspekte klasične drame.Događaj koji čini njegovu centralnu temu dat je kroz zaplet i govor likova okupljenih oko ove teme.U tekstu su suprostavljeni osjećanja, interesi, stavovi i pogledi učesnika drame i dovedeni do aktivnog usijanja.Radnja je udružena s plastičnim prikazom opšte istorijske situacije koja joj daje dinamiku i neophodni ritam.Karakteri su razvrstani prema izvjesnim individualnim sklonostima i crtama. Iskazi pojedinih likova su tipizirani zavisno od njihove uloge u događajima, ličnog iskustva i obrazovanja, kao i karakterističnih emotivnih reakcija. Tekst ima standardne kvalitete, dijeli se na vremenska poglavlja koja odgovaraju činovima, imaju ekspoziciju, zaplet, peripetiju i rasplet.Karakteriše se živošću dijaloga koji prelaze u duboki psihološki sukob.U direktnom govoru učesnika dolaze do izražaja strasti,afekti, motivi koji ističu snažan unutrašnji senzibilitet likova. Jedinstvo radnje je osnovano maestralnom tehnikom, slike se smenjuju ritmom koji održava intenzivnu pažnju.Ipak, Gorski vijenac nije sasvim tipizirana drama primjerna scenskoj obradi i glumi. To je, prije svega, drama ideja predstavljena sukobima misli, načela i shvatanja u smislu najdubljih refleksija o stvarnosti. Najvažniji događaji povezani s akcijom ne zbivaju se na sceni nego napolju,iza scene, i samo ih preko burnih intelektualnih dijaloga prepoznajemo.To čini Gorski vijenac dramom ideja kroz koje se posredno reflektuje akcija i reprodukuju spoljni događaji, što ne utiče na njen visoki umjetnički domet.
 
Наравно, нећете знати све о Википедији, али ако се запитате можете ли научити користити Википедију, знајте да сарадници Википедије имају од 10 до 100 година (тј. сарадници који су поделили те податке с нама), разних су струка и занимања и највероватније једина ствар која их све повезује је љубав према знању.
Vešković Lazar
 
 
Уколико желите да више сазнате о неком појму, треба само да пратите [[Википедија:Упутства/Викивезе|Викивезе]], тј. да кликнете на плави линк на коме ћете наћи детаљније објашњење тог појма.
 
Кренимо са: [[Википедија:Упутства/Уређивање чланака|уређивањем чланака]]...
 
[[Категорија:Помоћ]]
 
[[als:Wikipedia:Tutorial]]
[[ang:Wikipedia:Tutorial]]
[[ar:ويكيبيديا:دروس]]
[[bg:Уикипедия:Наръчник]]
[[bn:উইকিপেডিয়া:টিউটোরিয়াল]]
[[cs:Wikipedie:Průvodce]]
[[de:Wikipedia:Tutorial]]
[[el:Βικιπαίδεια:Οδηγός για νέους χρήστες]]
[[en:Wikipedia:Tutorial]]
[[es:Ayuda:Tutorial]]
[[et:Vikipeedia:Vikiprojekt Tõlkimine/Sissejuhatus]]
[[eu:Wikipedia:Tutorial]]
[[fa:ویکی‌پدیا:خودآموز]]
[[he:ויקיפדיה:ויקיפדיה צעד אחר צעד]]
[[hr:Wikipedija:Uvodni tečaj]]
[[hu:Wikipédia:Az első lépések]]
[[id:Wikipedia:Tutorial]]
[[it:Aiuto:Guida essenziale]]
[[ja:Wikipedia:ガイドブック]]
[[jbo:Wikipedia:ctuci ckupau]]
[[jv:Wikipedia:Tutorial]]
[[ka:ვიკიპედია:მასწავლებელი]]
[[kk:Уикипедия:Нұсқама]]
[[ko:위키백과:길라잡이]]
[[ksh:Wikipedia:Eezte Schritte]]
[[lv:Vikipēdija:Pamācība]]
[[ms:Wikipedia:Tutorial]]
[[new:विकिपिडिया:ब्वंकेज्या]]
[[nl:Wikipedia:Snelcursus]]
[[ps:Wikipedia:ځان زده کړه]]
[[pt:Wikipedia:Tutorial]]
[[ro:Wikipedia:Ghid]]
[[ru:Википедия:Первые шаги]]
[[sco:Wikipedia:Lessons]]
[[sh:Wikipedia:Kurs/Tečaj]]
[[sk:Wikipédia:Príručka]]
[[sl:Wikipedija:Vadnica]]
[[sv:Wikipedia:Nybörjarkurs]]
[[te:వికీపీడియా:పాఠం]]
[[th:วิกิพีเดีย:สอนการใช้งาน]]
[[tt:Wikipedia:Däreslek]]
[[uz:Vikipediya:Dars]]
[[vi:Wikipedia:Sách hướng dẫn]]
[[zh:Wikipedia:使用指南]]
[[zh-yue:Wikipedia:指導]]