Klasifikovanje galaksija — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: аутоматски замењен текст (-prijevod +prevod, П2010, т. 8) |
м Разне исправке |
||
Ред 4:
:'''1'''. Klasifikacija [[Knut Lundmark|Knuta Emila Lundmarka]] nastala je oko [[1922]]. godine, a prvi put je objavljena [[1926]]. godine. Isključivo je [[Morfološka klasifikacija galaksija|morfološka]].
:'''2'''. [[Edwin Hubble|Habl]]-[[Allan Sandage|Sandidž]] klasifikacija se idejno pojavljuje [[1925]]. godine, prva verzija objavljena je [[1936]]. godine, a druga [[1961]]. godine. Takođe je morfološka, ali se mogu slediti i neka [[Fizika|fizična]] svojstva galaksija.<ref name="hubble26a">{{cite journal|last=Hubble |first=E. P. |authorlink=Edwin Hubble |year=1926|title=Extra-galactic nebulae |journal=Contributions from the Mount Wilson Observatory / Carnegie Institution of Washington |volume=324
:'''3'''. Klasifikacija [[Gerard de Vaucouleurs|Žerar de Vokuleura]] objavljena [[1956]]. godine predstavlja jednu modifikaciju Habl-Sandidž sistema.
Ред 40:
:::Spiralna se struktura ne može slediti, ali ovde spadaju spiralne galaksije koje se vide sa strane. Obuhvata velik broj objekata. S obzirom na stupanj koncentracije prema središtu, razlikuje se šest tipova:
[[Датотека:M85.jpg|thumb|desno|
:::'''''a) Vrlo malo zbijene prema središtu..........Ae0'''''
::::Primer: [[NGC 4302]]
Ред 60:
:::Ovaj razred obuhvata nepravilne galaksije ili galaksije kod kojih se može nazreti degeneracija spiralnosti. Lundmark je verojatno ovim razredom hteo da obuhvati prelazne galaksije s onih bez spiralne strukture na spiralne galaksije. S obzirom na stupanj koncentracije prema središtu, razlikuju se dva podrazreda, odnosno šest tipova:
[[Датотека:Starburst_in_NGC_4449_(captured_by_the_Hubble_Space_Telescope).jpg|thumb|desno|
:::'''''1) Vrlo malo ili uopšte bez zbijenosti prema središtu
Ред 73:
::::'''''f)..........Am5
[[Датотека:M104 ngc4594 sombrero galaxy hi-res.jpg|thumb|desno|
::'''''4. Spiralne magline..........As
Ред 100:
:::::Primer: [[Messier 94|NGC 4736]]
[[Датотека:Messier51.jpg|thumb|desno|
:::'''''5) Dvojbena veza prstena sa središtem
Ред 207:
:prikazan u sledećoj tablici:
[[Датотека:Hubble_Galaxy_Classification_01.JPG|thumb|desno|
{| class="wikitable"
Ред 239:
Habl je umro [[1953]]. godine, a sređivanja njegovih rukopisa prihvatio se [[Allan Sandage|Alan Sandidž]] koji je pritom unosio i neke svoje izmene, te je stoga u naziv ove klasifikacije uključeno i njegovo ime.
[[Датотека:Hubble-Sandage Galaxy Classification Detailed 02.JPG|thumb|desno|
=== Opis klasifikacije ===
Habl je, za razliku od Lundmarka, podelu izvršio na temelju tri klasifikacijska kriterijuma:
Ред 252:
Ovaj najraniji razred obuhvata galaksije potpuno simetričnih oblika kod kojih su dve ose jednake, a treća može, ali ne mora, biti manja. Raščlanjivanje u tipove napravljeno je na temelju geometrije projiciranih slika, jer stvarna eliptičnost kod nekih nije bila poznata (osim kod tipa '''E7'''), to jest, nije bila poznata orijentacija glavnih osa prema pravcu gledanja. Podela je, dakle, izvršena isključivo prema stupnju eliptičnosti koji je izražen formulom: '''<math>n=10\times \left[1-\left(\frac {b}{a}\right)\right]</math>''' gde je '''''a''''' prečnik velike ose, '''''b''''' prečnik male ose (Sl. 3).
[[Датотека:Elipsa_02.JPG|thumb|desno|
Tako se dobija osam tipova, označenih od '''E0''' do '''E7''' (za tip '''E0''', n=0; za tip '''E7''', n=7). Eliptičnih galaksija spljoštenijih od '''E7''' nema, jer one kod kojih je -{n}- veće od 7 pokazuju tragove osnovne ravnine (spoljašnje područje niskog površinskog sjaja) koja je karakteristična za spiralne galaksije i to su galaksije tipa '''S0<sub>1</sub>'''.
Stvarna eliptičnost galaksije nije poznata, pa, na primer, jedna galaksija tipa '''E5''' može u projekciji da predstavlja bilo koju od '''E0''' do '''E5'''. Statistički je bilo utvrđeno (pod pretpostavkom da su simetrične ose slučajno orjentisane u prostoru) da su stvarne eliptičnosti raspodeljene gotovo jednolično od '''E0''' do '''E7''' kao i u prividnim tipovima (a ne da ima više '''E0''' nego '''E7''', zbog spomenutih razloga).
[[Датотека:Ngc185.jpg|thumb|desno|
[[Датотека:Messier59.jpg|thumb|desno|
Zajednička svojstva svih '''E''' galaksija su ova:
Ред 312:
::Kao prijelazni oblik, galaksije '''S0''' poseduju svojstva kako eliptičnih tako i normalnih spiralnih galaksija: odsustvo krakova i odsustvo prašine približuje ih eliptičnim galaksijama, dok ih spljoštenost i pojava ravni svrstava među spiralne. Podrazred '''S0''' podeljen je u tri tipa:
[[Датотека:S01.jpg|thumb|desno|
::'''S0<sub>1</sub>''' tip najbliži je '''E''' razredu. Mogu se uočiti začeci osnovne ravni. Površinski sjaj ravnomerno opada od jezgre prema rubu.
:::Primeri [[NGC]]: [[NGC 1201|1201]], [[NGC 3329|3329]], [[NGC 4150|4150]], [[NGC 4684|4684]], [[NGC 4762|4762]], [[NGC 7457|7457]]
:::::[[NGC]] [[NGC 3115|3115]] ('''E7'''/'''S0<sub>1</sub>''')
[[Датотека:S02.jpg|thumb|desno|
::'''S0<sub>2</sub>''' tip predstavlja galaksije slične '''S0<sub>1</sub>''' galaksijama, samo ovde površinski sjaj ne opada tako ravnomerno, nego se čini kao da je jezgro okruženo tamnijim omotačem. Primećuju se i manji apsorpcioni pojasevi u obliku laganih krakova.
:::Primeri [[NGC]]: [[NGC 524|524]], [[NGC 3065|3065]], [[NGC 4215|4215]], [[NGC 4111|4111]], [[NGC 7332|7332]]
[[Датотека:S03.jpg|thumb|desno|
::'''S0<sub>3</sub>''' tip obuhvata galaksije kod kojih je unutar jezgra nađen apsorpcioni pojas koncentričan s njom, pa se čini da je jezgro okruženo svetlim prstenom. Ovo ukazuje na nešto veće količine prašine nego kod prethodnih tipova.
Ред 328:
::Naravno da nema neke stroge granice među ovim tipovima, pa se javljaju i međuoblici, a isto tako ima i galaksija koje se, zbog specifičnog oblika, ne mogu smestiti niti u jedan tip, iako je sigurno da pripadaju ovom razredu, pa se takve označavaju s '''S0pec''' (Primer: [[NGC 2685]]).
[[Датотека:S(r) & S(s).jpg|thumb|desno|
::U ovom podrazredu počinju se razlikovati dve varijante galaksija koje se mogu pratiti kroz celi niz normalnih spiralnih galaksija (ove varijante postoje i kod prečkastih spiralnih galaksija). U '''S0<sub>2</sub>''' tipu uočavaju se začeci krakova koji idu od jezgra, dok u '''S0<sub>3</sub>''' tipu oni izlaze tangencijalno na postojeći prsten. Prva varijanta označava se s '''(s)''', a druga s '''(r)'''. Te su varijante ilustrovane na slici 7.
Ред 339:
::* ponekad spoljašnji omotač ili spoljašnji prsten
[[Датотека:SB0 izgled.jpg|thumb|desno|
[[Датотека:Prečka_SB_galaksije.jpg|thumb|desno|
[[Датотека:SB(r) & SB(s).jpg|thumb|desno|
::Razvoj prečke ide u nizu od ranijih prema kasnijim oblicima, te je, uz osnovne kriterije, podela na tipove izvršena i na temelju stupnja razvijenosti prečke. Razlikuju se tri tipa: '''SB0<sub>1</sub>''', '''SB0<sub>2</sub>''' i '''SB0<sub>3</sub>''' (idu paralelno s '''S0<sub>1</sub>''', '''S0<sub>2</sub>''' i '''S0<sub>3</sub>''', videti sliku 2.).
Ред 365:
:::'''Sa''' tip predstavlja prve prave spiralne galaksije. Spiralni krakovi su čvrsto zamotani i glatki, a skoro bez razlučivanja u zvezde. U kasnijim primerima može se uočiti prisustvo manjih količina prašine. Ne valja se čvrsto držati podele na temelju prvog kriterija, jer veliko jezgrino područje nije preduslov za '''Sa''' galaksije. Zato je moguća podela na podtipove temeljena na karakteristikama jezgrinog područja (podtip [[NGC 1302]] s većim jezgrinim područjem i podtip [[NGC 4866]] s manjim jezgrinim područjem).
[[Датотека:M65.jpg|thumb|desno|
::::Primeri:
::::{| class="wikitable"
Ред 396:
:::'''SBa''' tip predstavlja najranije galaksije podrazreda '''SB'''. Krakovi su još dosta slabo razvijeni, čvrsto zamotani i vrlo glatki. Prečka je slična kao u '''SB0<sub>3</sub>''' tipu. Prašinasti pojasevi su još uvek dosta retki. U kasnijim primerimma počinje razlučivanje krakova u zvezde.
[[Датотека:NGC_4314HST1998-21-b-full.jpg|thumb|desno|
::::Primeri:
::::{| class="wikitable"
Ред 426:
:::'''Sb''' tip obuhvaća veliki broj galaksija intermedijarnih od '''Sa''' do '''Sc'''. Zbog toga je moguća podela na veći broj podtipova. Krakovi su otvoreniji nego kod '''Sa''', jezgrino područje je manje, u krakovima je u većoj meri moguće razlučivanje u zvezde i zamećuju se nešto veće količine prašine.
[[Датотека:NGC4565.jpg|thumb|desno|
[[Датотека:NGC7331Visible.jpg|thumb|desno|
::::Primeri:
::::{| class="wikitable"
Ред 481:
:::'''SBb''' tip predstavlja intermedijarne oblike u podrazredu prečkastih galaksija. Vrlo oštra je podela u dve varijante '''(s)''' i '''(r)'''. Dobro je definisana struktura prečke. Krakovi su jače odmotani nego kod '''SBa''', moguće je razlučivanje zvijezda u krakovima, uočene su veće količine prašine.
[[Датотека:NGC 1097 I FUV g2006.jpg|thumb|desno|
[[Датотека:Hubble2005-01-barred-spiral-galaxy-NGC1300.jpg|thumb|desno|
::::Primeri:
::::{| class="wikitable"
Ред 523:
:::'''Sc''' tip su galaksije koje karakteriziraju mnogostruki spiralni krakovi koji su jako rašireni i koji poseduju visok stupanj razlučivanja u zvezde i vrlo mnogo prašinastih delova. Gotovo redovno krakovi se nakon 90° granaju. Iako razlučivanje u zvezde zavisi i od same udaljenosti galaksije, kod ovog tipa je to toliko izraženo da je ono otkriveno i u primerima sa crvenim pomakom koji ukazuje na brzine veće od 15.000 km/sek.
[[Датотека:Ngc253 2mass barred spiral.jpg|thumb|desno|
:::Galaktike '''Sc''' tipa pokazuju veliku raznolikost oblika, pa se može razlikovati barem šest glavnih podtipova predstavljenih razvojem duž niza od ranih prema kasnijima. Kasniji primeri toliko su razvijeni da je nemoguće uočavanje '''(s)''' i '''(r)''' varijanti, a i oblik im je toliko nepravilan da se jako približavaju '''Irr''' galaksijama. Takve kasne primere Sandidž je označio s '''Sd'''.
Ред 552:
:::'''SBc''' tip karakterizira velik stupanj razlučivanja prečke i spiralnih krakova, kao i otvorenost spiralnih krakova do granica s '''Irr''' razredom. Kod galaksija ovog tipa opažaju se velike količine prašine (i mladih zvezda).
[[Датотека:NGC 1073 Hubble.jpg|thumb|desno|
::::Primeri:
::::{| class="wikitable"
Ред 578:
|}
[[Датотека:Ngc2363HST.jpg|thumb|desno|
[[Датотека:Hubble Interacting Galaxy NGC 520 (2008-04-24).jpg|thumb|desno|
;'''4) Razred nepravilnih galaksija''', '''Irr'''
Ред 598:
Prednost je Habl-Sandidž sistema što se zasniva na najuočljivijim svojstvima galaksija (razvijenost spiralnih krakova i veličina jezgra) i što svrstavanje neke galaksije u jedan od tipova prikazuje srazmerno puno karakteristika te galaksije. Glavni je nedostatak tog sistema u tome što je vrlo teško smestiti prelazne oblike i one koji generalno odstupaju od uobičajenog izgleda. Ovi zadnji uglavnom se označavaju oznakom '''pec''' (pekulijarna, neobična). Nedostatke Habl-Sandidž sistema nastojali su da isprave de Vokuleur i Holmberg u svojim modifikacijama ove klasifikacije.
[[Датотека:Antennae galaxies xl.jpg|thumb|desno|
Sledeća tabla sadrži relativne frekvencije galaktičkih tipova:
::::{| class="wikitable"
Ред 623:
== Nove vrste ==
{{glavni|Zelena graškasta galaksija}}
* [[green bean galaxy|Zelena graškasta galaksija]] ({{jez-eng-lat|green bean galaxy}}, skraćenica -{GBG}-, takođe i -{''green pea galaxy''}-.<ref name="astro.cz">{{cite web|date=6. 12. 2012.| title = Galaktické echo z minulosti|author =
== Reference ==
Ред 630:
== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Hubble |first=E. P. |authorlink=Edwin Hubble |title=The Realm of the Nebulae |year=1936|publisher=[[Yale University Press]] |location=New Haven |lccn=36018182}}
* Sandage A. ''The Habl Atlas of Galaxies''. Washington: Carnegie Institution of Washington. 1961.
* de Vaucouleurs G. ''Classification, Dimensions and Distances of Bright Southern Galaxies''. Sky and Telescope 1957;16(12).
|