Sekularizam — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Поништена измена 21794344 корисника Adres04 (разговор)
ознаке: уклоњено преусмерење поништење
м Враћене измене Adres04 (разговор) на последњу измену корисника 178.223.35.90
ознака: враћање
Ред 1:
{{#invoke:TitleReplace|convert wiki page name to latin|{{атеизам}}}}
[[Датотека: Holyoake2.JPG|десно|мини|150п| Џорџ Џејкоб Холиок (1817–1906), британски писац који је сковао појам „секуларизам“ 1851. године]]
'''Sekularizam''' je pokret koji se zalaže za odvajanje i umanjivanje uticaja [[Религија|religije]] i [[Црква|crkve]] na [[Држава|državu]] i vladu. Poznat je i pod nazivom '''(ovo)svetovnost'''. Zalaže se za odvajanje crkve od države.
 
Termin "sekularizam" izmislio je [[1846]]. godine [[engleski]] [[filozof]] Džordž Džejkob Holiok. On se protivio uspostavljanju [[Državna religija|državne religije]] ili favoriziranju jedne naspram drugih [[religija]].
'''Секуларизам''' или '''световност''' (понекад овосветовност и лаицизам) је начело одвајања [[Религија|религија]] и религијских институција од јавних институција. Залаже се за умањење утицаја религије на државу или пуно одвајање религије и државе, како би држава била религијски [[Неутралност|неутрална]] и тако омогућила равноправност свих вероисповести које постоје у једној држави.
 
U jednom smislu, sekularizam može da potvrdi pravo na slobodu od religijskih pravila i učenja, kao i pravo na slobodu od državnih nametanja religije narodu i državi koja se deklariše kao [[Неутралност|neutralna]]. U drugom smislu, to se odnosi na stav da ljudske aktivnosti i odluke, posebno političke, treba da budu zasnovane pre svega na dokazima o činjenicama koje su nepristrasne i odvojene od religijskog učenja.
Термин "секуларизам" је сковао [[1846]]. године [[енглески]] [[филозоф]] Џорџ Џејкоб Холиок. Он се противио успостављању [[Државна религија|државне религије]] или фаворизирању једне наспрам других [[религија]].
 
Sekularizam povlači svoje intelektualne korene od grčkih i rimskih filozofa kao što su [[Epikur]] i [[Marko Aurelije]]; od prosvetiteljstva mislioci kao što su Džon Lok, [[Deni Didro]], [[Volter]], [[Baruh Spinoza]], [[Džejms Medison]], [[Tomas Džeferson]] i [[Tomas Pejn]]; i od novijih slobodnih mislilaca i ateista kao što su Robert G. Ingersol, [[Bertrand Rasel]] i [[Kristofer Hičens]]. Pomera fokus sa religije na druge "temporalne" i savremene stvari sa naglaskom na prirodu, razum, nauku i razvoj.<ref>'' Državni zakon o državi Michigan '' 253, 2017, str.324</ref>
У једном смислу, секуларизам може да потврди право на слободу од религијских правила и учења, као и право на слободу од државних наметања религије држављанима и држави која се декларише као религијски [[Неутралност|неутрална]]. У другом смислу, то се односи на став да људске активности и одлуке, посебно политичке, треба да буду засноване пре свега на доказима о чињеницама које су непристрасне и одвојене од религијског учења.
 
Namene i argumenti u podršci sekularizmu variraju.<ref>{{cite book|poslednji=Feldman | prvi = Noah | autor = Noah Feldman | godina = 2005 | prevod = Odvojen od Boga | lokacija = Njujork | izdavač = [[Farrar, Straus i Girouk]] | stranica = 25.</ref> Zajedno, rani prvobitni sekularisti (Džeferson i Medison) i prvobitni evangelisti (Backus, Leland i drugi) čine uzrok u borbi za nepostojanje religije ali iz potpuno različitih razloga. " U evropskom laicizmu, tvrdi se da je sekularizam pokret prema [[modernizaciji]] i daleko od tradicionalnih religioznih vrednosti. Ova vrsta sekularizma, na društvenom ili filozofskom nivou, razvijala se uz održavanje crkve ili druge državne podrške religiji. U Sjedinjenim Državama, neki tvrde da je državni sekularizam služio u većoj meri da zaštiti veru i versku pripadnost od vladinog mešanja, dok je sekularizam na društvenom nivou manje prevladavajući.<ref>Iavuz, Hakan M. i John L. Esposio (2003) "Turski islam i sekularna država: pokret Gulen", Univerzitet u Sirakuzi</ref> Ali, tek u Prvom svetskom ratu, sekularizam antireligijskog tipa uskoro će nestati iz američkog glavnog interesovanja, zamenjen novim složenim idejama koje su se fokusirale na sekularizaciju države, a ne na secularizovano društvo.
Секуларизам повлачи своје интелектуалне корене од грчких и римских филозофа као што су [[Епикур]] и [[Марко Аурелије]]; од просветитељства мислиоци као што су Џон Лок, [[Дени Дидро]], [[Волтер]], [[Барух Спиноза]], [[Џејмс Медисон]], [[Томас Џеферсон]] и [[Томас Пејн]]; и од новијих слободних мислилаца и атеиста као што су Роберт Г. Ингерсол, [[Бертранд Расел]] и [[Кристофер Хиченс]]. Помера фокус са религије на друге "темпоралне" и савремене ствари са нагласком на природу, разум, науку и развој.<ref>Državni zakon o državi Michigan 253, 2017, str.324</ref>
 
== Pregled ==
Намене и аргументи у подршци секуларизму варирају. <ref>{{cite book|poslednji=Feldman | prvi = Noah | autor = Noah Feldman | godina = 2005 | prevod = Odvojen od Boga | lokacija = Njujork | izdavač = [[Farrar, Straus i Girouk]] | stranica = 25.</ref> Заједно, рани првобитни секуларисти (Џеферсон и Медисон) и првобитни евангелисти (Backus, Leland и други) чине узрок у борби за непостојање религије али из потпуно различитих разлога. " У европском лаицизму, тврди се да је секуларизам покрет према [[модернизацији]] и удаљавање од традиционалних религијских вредности. Ова врста секуларизма, на друштвеном или филозофском нивоу, развијала се уз одржавање цркве или друге државне подршке религији. У Сједињеним Државама, неки тврде да је државни секуларизам служио у већој мери да заштити веру и верску припадност од владиног мешања, док је секуларизам на друштвеном нивоу мање превладавајући <ref>Iavuz, Hakan M. i John L. Esposio (2003) "Turski islam i sekularna država: pokret Gulen", Univerzitet u Sirakuzi</ref> Али, тек у Првом светском рату, секуларизам антирелигијског типа ускоро ће нестати из америчког главног интересовања, замењен новим сложеним идејама које су се фокусирале на секуларизацију државе, а не на секуларно друштво.
George Jacob Holioake je 1851. godine skovao izraz "sekularizam" <ref>name="Holyoake" >{{cite book|last=Holyoake| first = G.J. |authorlink= George Holyoake |year=1896| title = English Secularism: A Confession of Belief | url = https://books.google.com/books?id=DCg0dcD2bBAC&printsec=frontcover |pages=[https://books.google.com/books?id=DCg0dcD2bBAC&pg=PT47&dq=%22Mr.+Holyoake%22%22will+lay+before+the+meeting+%5Bthen+proposed%5D+the+present+position+of+Secularism+in+the+provinces.%22%22(Reasoner,+Dec.+10,+1851,+p.+62.)%22%22This+was+the+first+time+the+word%22%22Secularism%22%22appeared+in+the+press%22 47−48] | publisher = Library of Alexandria |isbn=978-1-4655-1332-8|pages=}}</ref>
Alberico Gentili (1552—1608) prvi razdvojio sekularizam iz kanonskog zakona i rimokatoličke teologije.
 
Termin "sekularizam" prvi put je koristio književnik George Jacob Holioake 1851. godine.<ref>naziv = "Holioake"</ref>Iako je termin bio nov, opšti pojmovi na kojoj je zasnovan postojali su tokom čitave [[istorije]].
== Преглед ==
Џорџ Џејкоб Холиок је 1851. године сковао израз "секуларизам" <ref>name="Holyoake" >{{cite book|last=Holyoake| first = G.J. |authorlink= George Holyoake |year=1896| title = English Secularism: A Confession of Belief | url = https://books.google.com/books?id=DCg0dcD2bBAC&printsec=frontcover |pages=[https://books.google.com/books?id=DCg0dcD2bBAC&pg=PT47&dq=%22Mr.+Holyoake%22%22will+lay+before+the+meeting+%5Bthen+proposed%5D+the+present+position+of+Secularism+in+the+provinces.%22%22(Reasoner,+Dec.+10,+1851,+p.+62.)%22%22This+was+the+first+time+the+word%22%22Secularism%22%22appeared+in+the+press%22 47−48] | publisher = Library of Alexandria |isbn=978-1-4655-1332-8|pages=}}</ref>
Alberico Gentili (1552—1608) је први раздвојио секуларизам из канонског закона и римокатоличке теологије.
 
Holjoake je izumeo pojam sekularizma kako bi opisao svoje stavove o promovisanju društvenog poretka odvojenog od religije, bez aktivnog odbacivanja ili kritikovanja verskih učenja. Sam [[agnostik]], Holjoak je tvrdio da "sekularizam nije argument protiv hrišćanstva, on je nezavisan od toga, ne dovodi u pitanje pretenzije hrišćanstva. Sekularno znanje očigledno je takvo znanje koje se zasniva u ovom životu, a koje se odnosi na ponašanje ovog života, na dobrobit ovog života i može biti testirano iskustvom ovog života. "<ref>{{cite book|last=Holyoake| first=G.J. | title = The Reasoner | publisher=Holyoake. | issue=v. 30 |year=1872| url=https://books.google.com/books?id=2cA7AQAAMAAJ&pg=PA100 | accessdate=04. 10. 2017. |pages=100}}</ref>
Термин "секуларизам" први пут је користио књижевник Џорџ Џејкоб Холиок 1851. године.<ref>naziv = "Holioake"</ref> Иако је термин био нов, општи појмови на којој је заснован постојали су током читаве [[историје]].
 
Barri Kosmin Instituta za proučavanje sekularizma u društvu i kulturi razdvaja savremeni sekularizam na dve vrste: tvrd i mekan sekularizam. Prema Kosminu, "tvrd sekularizam smatra religiozne propozicije epistemološki nelegitimnim, bez opravdanja niti osnove". Međutim, po mišljenju mekog sekularizma, "postizanje apsolutne istine je nemoguće i stoga bi skepticizam i tolerancija trebalo da budu princip i preovlađujuće vrednosti u raspravi o nauci i religiji."<ref>{{cite journal|url=http://www.trincoll.edu/NR/rdonlyres/9614BC42-9E4C-42BF-A7F4-0B5EE1009462/0/Kosmin_paper.pdf | title = Kosmin, Barry A. "Hard and soft secularists and hard and soft secularism: An intellectual and research challenge." | publisher = |date=| accessdate=24. 03. 2011. | deadurl = yes | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090327023704/http://www.trincoll.edu/NR/rdonlyres/9614BC42-9E4C-42BF-A7F4-0B5EE1009462/0/Kosmin_paper.pdf | archivedate=27. 03. 2009. }}</ref>
Џорџ Џејкоб Холиок је изумео појам секуларизма како би описао своје ставове о промовисању друштвеног поретка одвојеног од религије, без активног одбацивања или критиковања верских учења. Сам [[агностик]], Холиок је тврдио да "секуларизам није аргумент против хришћанства, он је независан од тога, не доводи у питање претензије хришћанства. Секуларно знање очигледно је такво знање које се заснива у овом животу, а које се односи на понашање овог живота, на добробит овог живота и може бити тестирано искуством овог живота. <ref>{{cite book|last=Holyoake| first=G.J. | title = The Reasoner | publisher=Holyoake. | issue=v. 30 |year=1872| url=https://books.google.com/books?id=2cA7AQAAMAAJ&pg=PA100 | accessdate=04. 10. 2017. |pages=100}}</ref>
 
== Istorija ==
У Институту за проучавање секуларизма у друштву и култури раздвајају савремени секуларизам на две врсте: тврд и мекан секуларизам. Према њима, "тврд секуларизам сматра религиозне пропозиције епистемолошки нелегитимним, без оправдања нити основе". Међутим, по мишљењу меког секуларизма, "постизање апсолутне истине је немогуће и стога би скептицизам и толеранција требало да буду принцип и преовлађујуће вредности у расправи о науци и религији." <ref>{{cite journal|url=http://www.trincoll.edu/NR/rdonlyres/9614BC42-9E4C-42BF-A7F4-0B5EE1009462/0/Kosmin_paper.pdf | title = Kosmin, Barry A. "Hard and soft secularists and hard and soft secularism: An intellectual and research challenge." | publisher = |date=| accessdate=24. 03. 2011. | deadurl = yes | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090327023704/http://www.trincoll.edu/NR/rdonlyres/9614BC42-9E4C-42BF-A7F4-0B5EE1009462/0/Kosmin_paper.pdf | archivedate=27. 03. 2009. }}</ref>
Oslanjanje vere na razum i nauku označava početak sekularizacije obrazovanja i društva u istoriji. Prema Domenicu Marbaniangu, sekularizam se pojavio na zapadu uspostavljanjem vere, pošto je ljudski smisao postepeno oslobođen od neospornog podređivanja vladavini religije i sujeverja.
Harvei Cok objašnjava kako je Prosvetljenje pozdravilo Prirodu kao "duboku stvarnost" koja je prevazišla korumpirane ljudske institucije. Shodno tome, prava čoveka nisu se smatrala Božijim darom, već kao de facto koristi Prirode kao što je to otkrio Razum.<ref>Harvey Cox, ''The Secular City: Secularization and Urbanization in Theological Perspective'' (Princeton University Press, 2013), p.xxiii</ref>
 
== ИсторијаDržavni sekularizam ==
U političkom smislu, sekularizam je pokret koji razdvaja religiju i vladu, a često se naziva odvajanje crkve i države. Ovo može da se odnosi na smanjenje veza između vlade i države, zamenjujući zakone zasnovane na spisima(kao što su Halakha, Dominionizam i Šerić zakon) sa građanskim zakonima, i eliminisanje diskriminacije na osnovu religije. Što doprinosi povećanju zaštite prava verskih manjina.<ref>Feldman, Noah (2005). стр. 14. "[Legal secularists] claim that separating religion from the public, governmental sphere is necessary to ensure the full inclusion of all citizens."</ref>
Одступање од религијски вере и почетак поверења у разум и науку означава почетак секуларизације образовања и друштва у историји. Према Domenicu Marbaniangu, секуларизам се појавио на западу успостављањем вере, пошто је људски смисао постепено ослобођен од неоспорног подређивања владавини религије и сујеверја.
Harvey Cox објашњава како је просветитељство поздравило природу као "дубоку стварност" која је превазишла корумпиране људске институције, које је створио човек. Сходно томе, права човека нису се сматрала даром божанства, већ де факто добробитима природе које открива разум. <ref>Harvey Cox, ''The Secular City: Secularization and Urbanization in Theological Perspective'' (Princeton University Press, 2013), p.xxiii</ref>
 
Drugi naučnici, kao što je Jackues Berlinerblau Program za jevrejsku civilizaciju School of Foreign Service, Edmund A. Valsh School of Foreign Service]] na [[Georgetovn University, tvrde da razdvajanje crkve i države predstavlja samo jednu moguću strategiju koju treba da sprovedu sekularne vlade. Ono što sve sekularne vlade, od demokratske do autoritarne, dele je zabrinutost vezana za odnos između crkve i države. Svaka sekularna vlada poseduje svoje jedinstvene propise radi suočavanja sa ovom problematikom (odvajanje je jedna od onih mogućih politika, francuski modeli, u kojima država pažljivo nadgleda i reguliše crkvu, a to je druga). <ref>[[Jacques Berlinerblau|Berlinerblau, Jacques]], "How to be Secular," Houghton Mifflin Harcourt, p. xvi.</ref>
== Државни секуларизам ==
У политичком смислу, секуларизам је покрет који раздваја религију и владу, а често се назива одвајање цркве и државе. Ово може да се односи на смањење веза између владе и државе, замењујући законе засноване на списима (као што су [[Халаха]], Доминионизам и [[Шеријат]]) са грађанским законима, и елиминисање дискриминације на основу религије. Што доприноси повећању заштите права верских мањина. <ref>Feldman, Noah (2005). стр. 14. "[Legal secularists] claim that separating religion from the public, governmental sphere is necessary to ensure the full inclusion of all citizens."</ref>
 
Maharaja Ranjeet Singh prve polovine 19. veka uspešno je uspostavio sekularno pravilo u [[Punjab region|Punjab]]. Ovo sekularno pravilo poštovalo je pripadnike svih rasa i religija i omogućilo im da učestvuju bez diskriminacije u Ranjeet Singh-u darbar(sud). Gde su bili predstavnici Sikha, Muslimana i Hindua koji su krenuli u darbar.<ref>K.S. Duggal, ''Ranjit Singh: A Secular Sikh Sovereign'', Abhinav Publications (1989). {{page|year=|isbn=978-81-7017-244-4|pages=}}''</ref> Ranjit Singh also extensively funded education, religion, and arts of various different religions and languages.<ref>{{cite web|last=Sheikh| first = Majid| title = Destruction of schools as Leitner saw them| url = http://dawn.com/2010/10/31/destruction-of-schools-as-leitner-saw-them/| work = Dawn| accessdate=04. 06. 2013.}}</ref>
Учењаци, као што је Жак Берлинерблау из Програма за јеврејску цивилизацију Школе спољних послова на Џорџтаунском унверзитету, тврде да раздвајање цркве и државе представља само једну могућу стратегију коју треба да спроведу секуларне владе. Оно што све секуларне владе, од демократске до ауторитарне, деле је забринутост везана за однос између религије и државе. Свака секуларна влада поседује своје јединствене прописе ради суочавања са овом проблематиком (одвајање је једна од оних могућих политика; француски модели, у којима држава пажљиво надгледа и регулише религију је друга). <ref>[[Jacques Berlinerblau|Berlinerblau, Jacques]], "How to be Secular," Houghton Mifflin Harcourt, p. xvi.</ref>
 
Sekularizam se najčešće pojavljuje Age of Enlightenment u Evropi i igra glavnu ulogu u zapadnom društvu. Principi, ali ne nužno prakse, od odvajanja crkve i države u Sjedinjenim Državama i Laicite u Francuskoj u velikoj meri privlače sekularizam. Sekularne države su postojale i u i, slamskom svetu tokom srednjem veku (vidi islam i sekularizam). <ref>Ira M. Lapidus (October 1975). "The Separation of State and Religion in the Development of Early Islamic Society", ''International Journal of Middle East Studies'' '''6''' (4). стр. 363-385.</ref>
[[Раџит Синг]] прве половине 19. века успешно је успоставио секуларно правило у [[Панџаб|Панџабу]]. Ово секуларно правило поштовало је припаднике свих раса и религија и омогућило им да учествују без дискриминације у суду. Где су били представници Сика, Муслимана и Хиндуса који су били у суду. <ref>K.S. Duggal, ''Ranjit Singh: A Secular Sikh Sovereign'', Abhinav Publications (1989). {{page|year=|isbn=978-81-7017-244-4|pages=}}''</ref> Раџит Синг је такође интензивно финансирао образовање, религију и уметност различитих религија и језика. <ref>{{cite web|last=Sheikh| first = Majid| title = Destruction of schools as Leitner saw them| url = http://dawn.com/2010/10/31/destruction-of-schools-as-leitner-saw-them/| work = Dawn| accessdate=04. 06. 2013.}}</ref>
 
Zbog delimično uverenja o odvajanju crkve i države, sekularisti uglavnom preferiraju da političari donose odluke sa sekularnim, a ne verskim razlozima.<ref>Feldman Noah (2005).</ref> U ovom pogledu, političke odluke koje se odnose na teme poput abortusa, kontracepcije, embrionalne matične ćelije istraživanja, [[istopolni brak]], i [[seksualno obrazovanje]] su u velikoj meri fokusirane na američke sekularističke organizacije kao što je Centar za istraživanje. <ref>Washington Post, November 15, 2006 [https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/14/AR2006111401176.html "Think Tank Will Promote Thinking"</ref>
Секуларизам се најчешће појављује у Доба просветитељства у Европи и игра главну улогу у западном друштву. Принципи, али не нужно праксе, одвајања религије и државе у Сједињеним Државама и лаицизам у Француској у великој мери привлаче секуларизам. Секуларне државе су постојале и у исламском свету током средњег веку (види ислам и секуларизам). <ref>Ira M. Lapidus (October 1975). "The Separation of State and Religion in the Development of Early Islamic Society", ''International Journal of Middle East Studies'' '''6''' (4). стр. 363-385.</ref>
 
Neki hrišćanski fundamentalisti (posebno u Sjedinjenim Državama) se suprotstavljaju sekularizmu, često tražeći da se usvoji "radikalna sekularistička" ideologija i oni vide sekularizam kao pretnju "hršćanskim pravima" .<ref>name="christianpost-jerrys-kids">{{cite web|url=http://www.christianpost.com/article/20070519/27517_'Jerry's_Kids'_Urged_to_Challenge_'Radical_Secularism'.htm | archivedate=05. 03. 2008. | archiveurl=http://www.christianpost.com/article/20070519/27517_%27Jerry%27s_Kids%27_Urged_to_Challenge_%27Radical_Secularism%27.htm | title = 'Jerry's Kids' Urged to Challenge 'Radical Secularism'|last=Lewis|first=Bob|publisher = [[The Christian Post]]
Због делимично уверења о одвајању религије и државе, секуларисти углавном преферирају да политичари доносе одлуке са секуларним, а не верским разлозима.<ref>Feldman Noah (2005).</ref> У овом погледу, политичке одлуке које се односе на теме попут абортуса, контрацепције, ембрионалне матичне ћелије истраживања, [[истополни брак]], и [[сексуално образовање]] су у великој мери фокусиране на америчке секуларистичке организације као што је Центар за истраживање. <ref>Washington Post, November 15, 2006 [https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/14/AR2006111401176.html "Think Tank Will Promote Thinking"</ref>
 
Неки хришћански фундаменталисти (посебно у Сједињеним Државама) се супротстављају секуларизму, често тврдећи да се "радикална секуларистичка" идеологија све више прихвата данас и они виде секуларизам као претњу "хршћанским правима" <ref>name="christianpost-jerrys-kids">{{cite web|url=http://www.christianpost.com/article/20070519/27517_'Jerry's_Kids'_Urged_to_Challenge_'Radical_Secularism'.htm | archivedate=05. 03. 2008. | archiveurl=http://www.christianpost.com/article/20070519/27517_%27Jerry%27s_Kids%27_Urged_to_Challenge_%27Radical_Secularism%27.htm | title = 'Jerry's Kids' Urged to Challenge 'Radical Secularism'|last=Lewis|first=Bob|publisher = [[The Christian Post]]
|date=19. 05. 2007.
}}</ref> иi националнојnacionalne безбедностиbezbednosti. <ref>name="positiveatheism-foulwel">{{cite web| url = http://www.positiveatheism.org/hist/quotes/foulwell.htm
| title = Jerry Falwell – Quotations – Seventh quotation|author = Rev Jerry Falwell
|date=15. 09. 2001.
Линија 47 ⟶ 46:
}}</ref>
 
Najznačajnije sile verskog fundamentalizma u savremenom svetu su hrišćanski fundamentalizam i islamski fundamentalizam. Istovremeno, jedan značajan tok sekularizma dolazi od verskih manjina koji smatraju vladinim i političkim sekularizmom integralnim za očuvanje jednakih prava.
Најзначајније силе религијског фундаментализма у савременом свету су хришћански фундаментализам и исламски фундаментализам. Истовремено, један значајан ток секуларизма долази од религијских мањина који сматрају политички секуларизам владе као интегрални за очување једнаких права свих вероисповести.
 
== Sekularno društvo ==
== Секуларно друштво ==
U studijama o religiji, moderne demokratije su generalno poznate kao sekularne. Ovo je zbog gotovo potpune slobode veroispovesti (verovanja o religiji uglavnom nisu podložne pravnim ili socijalnim sankcijama), i nedostatak autoriteta verskih lidera nad političkim odlukama. Bez obzira na to, mnogi ljudi smatraju religiozna uverenja relevantnim delom političkog diskursa u mnogim od ovih zemalja (naročito u SAD-u ). Ovo je u suprotnosti sa drugim razvijenim narodima, kao što su [[Велика Британија|Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[Kina]], gde verske reference ne zauzimaju mesto u glavnoj politici. Ujedinjeno Kraljevstvo još uvek ima državnu religiju, a [[Elizabeta II]], kraljica, još uvek se poziva na Boga u javnim obraćanjima.
У студијама о религији, модерне демократије су формално и генерално познате као секуларне. Ово је због постојања слободе вероисповести ( различита религијска уверења углавном нису подложна правним или социјалним санкцијама), и недостатка ауторитета религијских лидера над политичким одлукама. Без обзира на то, многи људи сматрају религијска уверења релевантним делом политичког дискурса у многим од ових земаља (нарочито у САД-у). У најразвијенијим земљама Европе религијске референце не заузимају значајно место у главној политици.
 
Težnje sekularnog društva mogle su da karakterišu društvo:
Тежње секуларног друштва могле су да карактеришу друштво:
# Odbija da se u celini posveti bilo kakvim natprirodnim pogledima na prirodu univerzuma ili ulogu čovečanstva u njemu.
# Одбија да се у целини посвети било каквим натприродним погледима на природу универзума или улогу човечанства у њему.
# Nije homogeno, ali je pluralističko.
# Није хомогено, него је плуралистичко.
# Toliko je tolerantna verska raznolikost. Proširuje sferu privatnog donošenja odluka.
# Веома је толерантна верска разноликост. Проширује сферу индивидуалног доношења одлука.
# Dok svako društvo mora imati neke zajedničke ciljeve, što podrazumeva da se mora postići dogovor o metodama rešavanja problema i zajedničkom okviru zakona; u sekularnom društvu to su što ograničenije.
# Док свако друштво мора имати неке заједничке циљеве, што подразумева да се мора постићи договор о методама решавања проблема и заједничком оквиру закона; у секуларном друштву то је што мање.
# Rešavanje problema pristupa se racionalno, kroz ispitivanje činjenica. Iako sekularno društvo ne postavlja nikakav opšti cilj, to pomaže svojim članovima da ostvare svoje zajedničke ciljeve.
# Решавање проблема приступа се рационално, кроз испитивање чињеница. Иако секуларно друштво не поставља никакав општи циљ, то помаже својим члановима да остваре своје заједничке циљеве.
# Je društvo bez zvaničnih slika. Ni ne postoji zajedničko idealno ponašanje sa univerzalnom primenom.
# Друштво је без званичних слика. Ни не постоји заједничко идеално понашање са универзалном применом.
 
Pozitivni ideali sekularnog društva:
Позитивни идеали секуларног друштва:
# Poštovanje prema pojedincima i manjim grupama čiji su deo.
# Поштовање према појединцима и мањим групама чији су део.
# Jednakost svih ljudi.
# Једнакост свих људи.
# Svaka osoba bi trebala biti slobodna da realizuje svoju posebnu izvrsnost.
# Свака особа би требала бити слободна да реализује своју посебну изврсност.
# ПрекидањеPrekidanje баријераbarijera слојеваslojeva иi кастеkaste. <ref>''The Idea of a Secular Society'', D. L. Munby, London, Oxford University Press. {{page|year=1963|id=|pages=14-32}}</ref>
МодернаModerna социологијаsociologija јеje одod МаксаMaks ВебераVebera честоčesto билаbila преокупиранаpreokupirana проблемомproblemom ауторитетаautoriteta уu секуларизованимsekularizovanim друштвимаdruštvima иi саsa секуларизацијомsekularizacijom каоkao социолошкимsociološki илиili историјскимistorijski процесомproces. <ref>''The Protestant Ethic and the Spirit of Capitalism'', Max Weber, London, Routledge Classics, (2001). стр. 123-125.</ref>УчењациU уdvadesetog двадесетомveka векуnaučnici, чијиčiji суsu радовиradovi допринелиdoprineli разумевањуrazumevanju овихovih питањаpitanja, укључујуuključuju [ Carl L. Becker], Karl LöwithLovith, Hans Blumenberg, M.H.Meier Hovard Abrams, Peter L. Berger, Paul BénichouBenichou andi D. L. MunbyMunbi, измеђуizmeđu осталогostalog.
 
Neka društva postaju sekularnija kao rezultat društvenih procesa, a ne kroz akcije posvećenom sekularnom pokretu; ovaj proces je poznat kao [[sekularizacija]].
Нека друштва постају секуларнија као резултат друштвених процеса, а не кроз акције посвећеног секуларног покрета; овај процес је познат као [[секуларизација]].
 
== Sekularna etika ==
== Секуларна етика ==
 
Publika Georgea Holioakea iz 1896. godine "Engleski sekularizam" opisuje sekularizam na sledeći način:
Публикација "Енглески секуларизам" Џорџа Џејкоба Холиока из 1896. године описује секуларизам на следећи начин:
СекуларизамSekularizam јеje кодексkodeks понашањаkoji којиse сеodnosi односиna наovaj овај животživot, заснованzasnovan наna чистоrazmatranjima људскимčisto разматрањимаljudskim, иi намењенnamenjen јеje углавномuglavnom онимаonima којиkoji теологијуneologiju сматрајуsmatraju неодређеномneodređenom илиili неадекватномneadekvatnom, непоузданомnepouzdanom илиili невероватномneverovatnom. ЊениNjeni основниosnovni принципиprincipi суsu: (1) ПобољшањеPoboljšanje овогovog животаživota материјалнимmaterijalnim средствимаsredstvima. (2) НаукаTa јеnauka доступнаje постојањуdostupna човекаpostojanju čoveka. (3) ДоброDa je јеdobro чинитиčiniti доброdobro. БилоBilo даda постојиpostoji другоdrugo доброdobro илиili неne, доброdobro садашњегje животаsadašnjeg јеživota доброdobro, иi доброdobro јеje тражитиtražiti тоto доброdobro. <ref>Holyoake, G.J. (1896). p. [https://books.google.com/books?id=DCg0dcD2bBAC&pg=PT37&dq=%22Secularism+is+a+code+of+duty+pertaining+to+this+life,+founded+on+considerations+purely+human,+and+intended+mainly+for+those+who+find+theology+indefinite+or+inadequate,+unreliable+or+unbelievable.+Its+essential+principles+are+three:%22 37].</ref>
 
Holjojk je smatrao da sekularizam i sekularna etika ne bi trebalo zanemarivati religiozna pitanja (jer su bili irelevantni) i stoga su se razlikovali od jakog ateizma. U tome se nije složio sa Charles Bradlaugh, a neslaganje je podelilo sekularistički pokret između onih koji su tvrdili da anti-religiozni pokreti i aktivizam nisu bili neophodni i poželjni i oni koji su tvrdili da jesu.
Холиок је сматрао да секуларизам и секуларна етика не би требали уопште разматрати религијска питања, јер су ирелевантна, и стога су се разликовали од јаког атеизма. У томе се није сложио са Charlesom Bradlaughom, а неслагање је поделило секуларистички покрет између оних који су тврдили да анти-религијски покрети и активизам нису били неопходни и пожељни и они који су тврдили да јесу.
 
Savremena etička rasprava na Zapadu često se opisuje kao "sekularna". Rad dobro poznatih moralnih filozofa kao što su [Derek Parfit] i [[Peter Singer]], pa čak i celo polje savremene bioetike, opisani su kao izričito sekularni ili nereligiozni.
Савремена етичка расправа на Западу често се описује као "секуларна". Рад добро познатих моралних филозофа као што су Derek Parfit и [[Петер Сингер]], па чак и цело поље савремене биоетике, описани су као изричито секуларни или нерелигиозни.
 
== Američka interpretacija sekularizma ==
== Америчка интерпретација секуларизма ==
УтврђеноUtvrđeno јеje даda јеje концептkoncept секуларизмаsekularizma честоčesto погрешноpogrešno тумаченtumačen. <ref>name=uooavbjacq>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/jacques-berlinerblau/secularism-is-not-atheism_b_1699588.html| last=Berlinerblau| first = Jacques| title = Secularism Is Not Atheism| journal = [[The Huffington Post]] |date=28. 07. 2012. | accessdate=27. 05. 2013.}}</ref> УU јулуjulu 2012. Жак" БерлинерблауJackues Berlinerblau, директорdirektor ПрограмаPrograma заza јеврејскуjevrejsku цивилизацијуcivilizaciju наna УниверзитетуUniverzitetu ЏорџтаунDžordžtaun, написаоnapisao јеje чланакčlanak подpod насловомnaslovom "СекуларизамSekularizam нијеnije атеизамateizam", уnapisao којемje кажеda да"sekularizam јеmora ,,секуларизамbiti најискривљенијеnajizgovoreniji схваћенi изамiskrivljen уu АмеричкомAmeričkom политичкомpolitičkom речникуrečniku. КоментаториKomentatori наna деснојdesnoj иi левојlevoj страниstrani рутинскиrutinski суsu тоto изједначилиizjednačili саsa стаљинизмомstaljinizmom, нацизмомnacizmom иi социјализмомsocijalizmom, међуmeđu осталимostalim страшним измимаstrahovima. УU САДSAD-уu, каснијеkasnije сеse појавилаpojavila јошjoš једнаjedna лажнаlažna једначинаjednačina, тоto јеje билаbila неоснованаneosnovana повезаностpovezanost секуларизмаsekularizma саsa атеизмомateizmom.Versko Верско правоpravo јеje профитабилноprofitabilno објавилоobjavilo овуovu заблудуzabludu 1970 годинеgodine.
 
== Sekularizam u političkoj filozofiji 20. veka ==
== Секуларизам у политичкој филозофији касног 20. века ==
Mnoge organizacije (NVO) za sekularizam preferiraju da definišu "sekularizam" kao zajedničko telo za sve životne stanice grupe, verske ili ateističke, da bi uspele u društvu koje poštuje slobodu govora i savesti. Primer toga je Nacionalno sekularno drustvo u Velikoj Britaniji. Ovo je zajedničko shvatanje onoga što sekularizam predstavlja među mnogim aktivistima širom sveta. Međutim, mnogi naučnici hrišćanstva i konzervativni političari često tumače sekularizam, kao antitezu religije i pokušaj da izvuku religiju iz društva i zamene ga ateizmom ili prazninom vrednosti, [[nihilizam]] . Ovaj dvostruki aspekt (kao što je gore navedeno u "Sekularnoj etici") stvara poteškoće u političkom diskursu o ovoj temi. Čini se da je većina političkih teoretičara u filozofiji nakon istorijskog rada Džon Rola (John Ravl) "Teorija pravde" 1971. i njegova sledeća knjiga "Politički liberalizam" (1993) ), više koristi zajednički koncept "preklapajući konsenzus" umesto sekularizma. U drugoj knjizi Ravls drži ideju o preklapanju konsenzusa kao jedne od tri glavne ideje klasičnog liberalizma, političkog liberalizma. On tvrdi da se pojam "sekularizam" ne može primeniti. Ali šta je sekularni argument? Neki misle na bilo koji argument koji je refleksivan i kritičan, javno razumljiv i racionalan, kao sekularni argument. Međutim, centralna karakteristika političkog liberalizma je da on gleda na sve takve argumente na isti način kao i na religijske, te stoga te sekularne filozofske doktrine ne pružaju javne razloge. Sekularni koncepti i rezonovanja ove vrste pripadaju metafizicii. [[Etika]] ne spada u domen političkog. Ipak, Ravlova teorija je slična Holioakeovoj viziji tolerantne demokratije koja tretira sve grupe životnog stava. Ravlova ideja da je u svačijem interesu da podrži "razumnu ustavnu demokratiju" sa "principima tolerancije". Njegov rad je bio veoma uticajan na naučnike iz političke filozofije i njegov termin, "preklapanje konsenzusa", izgleda da je za mnoge delove među njima zamenio "sekularizam". U udžbenicima o modernoj političkoj filozofiji, kao što je Colin Farelli, "Uvod u savremenu političku teoriju", izraz sekularizma nije čak ni indeksiran, a u prvom se može videti samo u jednoj fusnoti. Međutim, nema nedostatka diskusije i pokrivenosti teme koju uključuje. To se samo naziva preklapanje konsenzusa, pluralizma i multikulturalizma ili se izražava na neki drugi način. U "Oksfordskom priručniku političke teorije", postoji jedno poglavlje pod nazivom "Politički sekularizam", od strane Rajeev Bhargava. On obuhvata sekularizam u globalnom kontekstu i počinje sa ovom rečenicom: "Sekularizam je otežana doktrina".
Многе организације (НВО) за секуларизам преферирају да дефинишу "секуларизам" као заједничку основу за све групе уверења, верске или атеистичке, да би успеле у друштву које поштује слободу говора и савести. Пример тога је Национално секуларно друштво у Великој Британији. Ово је заједничко схватање онога што секуларизам представља међу многим активистима широм света. Међутим, многи учењаци хришћанства и конзервативни политичари често тумаче секуларизам, као антитезу религије и покушај да се извуче религија из друштва и замени са атеизмом или празнином вредности. Овај двоструки аспект (као што је горе наведено у "Секуларној етици") ствара потешкоће у политичком дискурсу о овој теми. Чини се да је већина политичких теоретичара у филозофији након историјског рада Џон Рола (John Rawl) "Теорија правде" 1971. и његова следећа књига "Политички либерализам" (1993) ), више користи заједнички концепт "преклапајући консензус" уместо секуларизма. У другој књизи Рол држи идеју о преклапању консензуса као једне од три главне идеје класичног либерализма, политичког либерализма. Он тврди да се појам "секуларизам" не може применити. Али шта је секуларни аргумент? Неки мисле на било који аргумент који је рефлексиван и критичан, јавно разумљив и рационалан, као секуларни аргумент. Међутим, централна карактеристика политичког либерализма је да он гледа на све такве аргументе на исти начин као и на религијске, те стога те секуларне филозофске доктрине не пружају јавне разлоге. Секуларни концепти и резоновања ове врсте припадају метафизици. [[Етика]] не спада у домен политичког. Ипак, Равлова теорија је слична Холиоковој визији толерантне демократије која третира све групе различитог животног става. Ролова идеја да је у свачијем интересу да подржи "разумну уставну демократију" са "принципима толеранције". Његов рад је био веома утицајан на научнике из политичке филозофије и његов термин, "преклапање консензуса", изгледа да је за многе делове међу њима заменио "секуларизам". У уџбеницима о модерној политичкој филозофији, као што је Colin Farelly, "Увод у савремену политичку теорију", израз секуларизма није чак ни индексиран, а у првом се може видети само у једној фусноти. Међутим, нема недостатка дискусије и покривености теме коју укључује. То се само назива преклапање консензуса, плурализма и мултикултурализма или се изражава на неки други начин. У "Оксфордском приручнику политичке теорије", постоји једно поглавље под називом "Политички секуларизам", од стране Rajeev Bhargava-а. Он обухвата секуларизам у глобалном контексту и почиње са овом реченицом: "Секуларизам је отежана доктрина".
 
== Organizacije ==
== Организације ==
 
Групе као што су Национално секуларно друство (Уједињено краљевство) и кампању за секуларизам организације „Американци уједињени за одвојеност цркве и државе“ често подржавају хуманисти. У 2005. години, Национално секуларно друштво одржало је церемонију доделе "Секулариста године". Прва место била је Maryam Namazie и Централни савет бивших муслимана који има за циљ да прекине табу који долази са одрицањем од ислама и противљење отпадним законима и политичком исламу.<ref>name="bbc-2007">
 
Grupe kao što su Nacionalno sekularno drustvo (Ujedinjeno kraljevstvo) i Americans United kampanju za sekularizam često podržavaju humanisti. U 2005. godini, Nacionalno sekularno društvo održalo je ceremoniju dodele "Sekularista godine". Prva mesto bila je Mariam Namazie i Centralni savet bivših muslimana koji ima za cilj da prekine tabu koji dolazi sa odricanjem od islama i protivljenje otpadnim zakonima i političkom islamu.<ref>name="bbc-2007">
{{cite news|publisher=BBC News
| title = Ignore Islam, 'ex-Muslims' urge
| first = Dominic|last=Casciani
|date=21. 06. 2007. |url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/6224702.stm
}}</ref>
Škotsko sekularno društvo je aktivno u Škotskoj i trenutno se fokusira na ulogu religije u obrazovanju. Godine 2013. pokrenulo je peticiju u Škotskom parlamentu kako bi se izmenio Education (Scotland) Act 1980, tako da roditelji moraju napraviti izbor da bi se odlučili za versko obeležje.
Шкотско секуларно друштво је активно у Шкотској и тренутно се фокусира на улогу религије у образовању. Године 2013. покренуло је петицију у Шкотском парламенту како би се изменио Образовни акт 1980, тако да родитељи могу направити избор да би се одлучили за верско обележје.
 
Druga sekularistička organizacija je Sekularna koalicija za Ameriku. Sekularna koalicija za Ameriku lobira i zagovara razdvajanje crkve i države, kao i prihvatanje i uključivanje sekularnih Amerikanaca u američki život i javnu politiku. Dok je Sekularna koalicija za Ameriku povezana sa mnogim sekularnim humanističkim organizacijama i mnogim sekularnim humanistima, kao i Sekularnim društvom, to podržavaju ne-humanisti.
Друга секуларистичка организација је Секуларна коалиција за Америку. Секуларна коалиција за Америку лобира и заговара раздвајање религије и државе, као и прихватање и укључивање секуларних Американаца у амерички живот и јавну политику. Секуларна коалиција за Америку повезана са многим секуларним хуманистичким организацијама, секуларним хуманистима, као и Секуларним друштвом, те неким не-хуманистима који их такође подржавају.
 
Lokalne organizacije rade na podizanju profita sekularizma u svojim zajednicama i imaju tendenciju da uključe sekulariste, slobodne gradjane, ateiste, agnostike i humaniste.
Локалне организације раде на подизању значаја секуларизма у својим заједницама и имају тенденцију да укључе секуларисте, слободне мислиоце, атеисте, агностике и хуманисте.
 
Studentske organizacije, kao što je Toronto Secular Alliance, pokušavaju da popularizuju nonteizam i sekularizam u kampusu. Sekularna studentska alijansa je obrazovna neprofitna organizacija koja organizuje i pomaže takve školske i sekularne studentske grupe.
Студентске организације, као што је Секуларни савез Торонта, покушавају да популаризују нетеизам и секуларизам у кампусу. Секуларна студентска алијанса је образовна непрофитна организација која организује и помаже такве школске и секуларне студентске групе.
 
U Turskoj, najistaknutija i aktivna sekularistička organizacija je Ataturkist Thought Association (ADD), koja se pripisuje organizovanju republičkog protesta - demonstracija u četiri najveća grada u Turskoj. 2007. godine, gde su preko 2 miliona ljudi, uglavnom žene, branili svoje stavove i podržavali sekularističke principe koje je uveo [[Mustafa Kemal Ataturk]].
У Турској, најистакнутија и активна секуларистичка организација је Ататуркистичка (Кемалистичка) асоцијација мишљења, која се приписује организовању републичког протеста - демонстрација у четири највећа града у Турској. 2007. године, где су преко 2 милиона људи, углавном жене, бранили своје ставове и подржавали секуларистичке принципе које је увео [[Мустафа Кемал Ататурк]].
 
Leicester Secular Society osnovana 1851. je svetsko najstarije svetovno društvo.
Лестерско секуларно друштво основано 1851. године је светско најстарије световно друштво.
 
== Види и ==
* [[Агностицизам]]
* [[Атеизам]]
* [[Клерикализам]]
* [[Конкордат]]
* [[Деизам]]
* [[Хуманизам]]
* [[Игностицизам]]
* [[Културкампф]]
* [[Натурализам (филозофија)|натурализам]]
* [[Рационализам]]
* [[Секуларни хуманизам]]
* [[Секуларизација]]
 
== Vidi i ==
{{div col | colvidth = 15em}}
* [[Agnosticizam]]
* [[Civilna religija]]
* [[Klerikalizam]]
* [[Konkordat]]
* [[Deizam]]
* [[Humanizam]]
* [[Ignosticizam]]
* '' [[Kulturkampf]] ''
* [[Naturalizam (filozofija)|naturalizam]]
* [[Racionalizam]]
* [[Sekularni humanizam]]
* [[Sekularizacija]]
* [[Državni ateizam]]
{{div col end}}
 
== Референце ==
{{reflist | group = Notes}}
 
== Reference ==
{{reflist | 30em}}
 
== Dodatna literatura ==
== Додатна литература ==
{{refbegin | 40em}}
Sekularna etika
Линија 140 ⟶ 146:
* Berger, Peter L. "Sveti kanton: elementi sociološke teorije religije". Garden Citi, NI: Doubledai. 1990. izdanje. {{page|year=1967|isbn=978-0-385-07305-9|pages=}}
 
Chadvick, Oven . '' Sekularizacija evropskog uma u devetnaestom​​devetnaestom veku ''. Cambridge Universiti Press. . {{page|year=1975|isbn=978-0-521-39829-9|pages=}}
* Cok, Harvei '' Sekularni grad: sekularizacija i urbanizacija u teološkoj perspektivi ''. Izdanje iz 1990. {{page|year=1965|isbn=978-0-02-031155-3|pages=}}
* [[Rafael Domingo Osle|Domingo, Rafael]] "Bog i sekularni pravni sistem". Cambridge: Cambridge Universiti Press. {{page|year=2016|isbn=978-1-316-60127-3|pages=}}
Линија 159 ⟶ 165:
* Juergensmeier, Mark . "Novi hladni rat: verski nacionalizam suočava se sa sekularnom državom". Univerzitet Kalifornije Press. . {{page|year=1994|isbn=978-0-520-08651-7|pages=}}
* Schmitt, Karl M. (1962). '' Katolička prilagodba sekularnoj državi: slučaj Meksika, 1867-1911. '' [Https://vvv.jstor.org/pss/25017032 '' Catholic Historical Reviev '']{{Мртва веза|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Vol.48 (2), Jul, pp. 182-204.
 
* Urban, Greg (2008). "Cirkulacija sekularizma". [Http://vvv.springerlink.com/indek/1065718271K34R62.pdf]{{Мртва веза|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Međunarodni časopis o politici, kulturi i društvu", Vol. 21, (1—4), decembar. pp. & nbsp; 17-37.
Urban, Greg (2008). "Cirkulacija sekularizma". [Http://vvv.springerlink.com/indek/1065718271K34R62.pdf]{{Мртва веза|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Međunarodni časopis o politici, kulturi i društvu", Vol. 21, (1—4), decembar. pp. & nbsp; 17-37.
{{Refend}}
 
 
{{#invoke:TitleReplace|convert wiki page name to latin|{{klica-politika}}
{{светоназор|примери}}
 
{{светоназор|примери}}}}
{{normativna kontrola-lat}}
 
Линија 169 ⟶ 178:
{{Commonscat|Secularism}}
 
[[Категорија:Секуларизам| ]]
[[Категорија:Идеологије]]
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Sekularizam