Knez Branimir — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м додана категорија Хрватски владари помоћу геџета HotCat |
м Разне исправке; козметичке измене |
||
Ред 1:
[[Датотека:Dux Branimir of Croatia right side.JPG|
'''Knez Branimir''' ''(Branimerus, Branimirus, Brannimerus, Brenamir)'',
== Titula ==
Titule ''princeps'' i ''comes Branimi'' Branimir je dobio od papske kancelarija, dok na kamenim spomenicima uz oznaku dostojanstva ''dominus'' nosi i naziv ''comes'' i ''dux''.
== Istorija ==
[[Kneževina Hrvatska]] koja se u 9. veku nalazila na granici latinskog zapada (Franačko carstvo) i grčkog istoka (Vizantisko carstvo), na čelu sa njenim vladarima imala je jako izraženu težnju da ostvari nezavisnost u odnosu na dve velesile iz okruženja, i svoju vlast veže uz papu kao poglavara hriščanske Crkve — kako bi od Papske Države, Hrvastska kneževina stekla potvrdu svoje vlasti.
Čvrsta veza sa Papskom državom, koju je Branimir za vreme svoje vladavine uspostavio, nastaviće da traje i za vreme kasnijih hrvatskih vladara.<ref>Lj. Hauptmann: Koje su sile hrvatske povijesti odlučivale u vrijeme narodne dinastije. Zbornik kralja Tomislava. Zagreb 1925, 174–175.</ref>
== Značaj Branimirove vladavine ==
Branimirova vladavine u kojoj je on izgrađivao političke odnose u Evropi ne oslanjajući se ni na Vizantiju ni na Franačku državu, imala je za cilj da oslobodi Hrvatsku političkog uticaja velikih sila i učiniti je samostalnom kneževinom. Tako je vlast Branimira donala
O knezu Branimiru, periodu i značaju njegove vladavine, od svih ranosrednjovekovnih vladara hrvatske države, ostalo je
Iako se od sredine 9. veka u hrvatskoj javlja velik uzlet graditeljstva, u Branimirovo vreme on je punim intentitet nastavljen i tokom cele druge polovine 9. veka, pre svaga zahvaljući Branimirovoj vladavini, za koju se vezuje
Bilo je to vreme spomenički bogatog predromaničkog umetničkog i stilskog izražaja. U kome je nastala brojna epigrafska spomenička građa sa imenom Branimira, najčešće uklesivanim imenom u spomeničkoj baštini iz perioda ranih hrvatskih vladara. Među njima se posebno izdvaja onaj iz Muća Gornjeg, na kome je uz Branimirovo ime uklesana i godina 888, što je prva dokumentiovana godina na jednomu hrvatskom srednjovekovnom epigrafskom spomeniku.<ref>Š. Ljubić: Pisan spomenik iz dobe hrvatskoga vojvode Branimira. Rad JAZU, 1874, 26, str. 93–102.</ref><ref>F. Rački: Pisan spomenik iz dobe hrvatskoga vojvode Branimira. Ibid., str. 103–108.</ref><ref>Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877, 8–14, 374–384. — R. Horvat: Branimir i Teodozije. Crtice iz hrvatske crkvene povijesti. Danica (kalendar), 1898, str. 119–129</ref>
|