Islamski svijet — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м +
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке; козметичке измене
Ред 1:
[[DatotekaДатотека:Islam_percent_population_in_each_nation_World_Map_Muslim_data_by_Pew_Research-sr-ijek-lat.svg|thumb|370px|desno|Procentualni udio muslimanskog stanovništva u svijetu (-{Pew Research Center}-, 2014)]]
'''Islamski svijet''', '''muslimanski svijet''' ili '''[[uma|umet]]''' ({{jez-arap|أمة|el}} [-{ummah}-] — [[nacija]] ili [[društvo]]) široko je korišćen termin sa nekoliko različitih značenja. U religioznom smislu, pripadnici [[Islam|islamskog]] svijeta su osobe koje se pridržavaju islamskog učenja tj. [[muslimani]]. U kulturološkom smislu, muslimanski svijet se odnosi na islamsku civilizaciju i pripadnike te civilizacije, muslimane. U modernom [[Geopolitika|geopolitičkom]] smislu, termin [[Umet|islamske nacije]] obično se odnosi na područja kao što su: [[Država|države]], [[Regije|regije]], okruzi, odnosno [[grad]]ovi, sa [[Muslimansko stanovništvo po državama|kolektivno većinskim muslimanskim stanovništvom]].
 
Prema podacima iz 2010. godine, više od 1,6 milijardi ljudi ili oko 23,4% svjetske populacije su muslimani.<ref>[http://www.pewforum.org/2011/01/27/the-future-of-the-global-muslim-population/ ''Budućnost globalne muslimanske populacije'']. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref>
Ред 7:
== Istorija ==
{{glavni-lat|istorija islama}}
[[DatotekaДатотека:TabulaRogeriana_upside-down.jpg|thumb|370px|right|''-{Tabula Rogeriana}-'', izrađena od strane arapskog geografa i kartografa [[Muhamed el Idrisi|Muhameda el Idrisija]] 1154. godine, jedna je od najnaprednijih drevnih mapa svijeta; El Idrisi je takođe pisao o različitim muslimanskim zajednicama koje je pronašao u raznim zemljama]]
 
Istorija islama je kako istorija samog islama kao religije, takođe i islama kao svojevrsnog kulturnog, društvenog ili političkog svjetskog fenomena. Islam je nastao na [[Arapsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]], početkom 7. vijeka, objavom [[Kuran]]a [[Muhamed]]u [[s. a. v. s.]] u mjesecu [[ramazan|ramazanu]]u. Za vrijeme [[Rašidunski halifat|Rašidunskog halifata]], islam se brzo proširio poluostrvom i susjednim zemljama; samo 100 godina nakon Poslanikove smrti, islamska država obuhvatala je teritoriju od [[Španija|Španije]] na zapadu preko [[Sicilija|južne Italije]], Sjeverne Afrike i Bliskog istoka do [[Centralna Azija|Centralne Azije]] na istoku.
 
Države nastale na temelju islama, kao što su [[Abasidski halifat|Abasidski]] i [[Fatimidski halifat]], [[Almoravidi|Almoravidska dinastija]], [[Seldžuci|Seldžučka država]], [[Mogulsko carstvo|Mogulsko]], [[Safavidsko carstvo|Safavidsko]] i [[Osmansko carstvo]], bile su među najuticajnijim i najuglednijim silama u istoriji.
Ред 23:
 
{{Div col}}
* [[Indonezija]] — 207.176.162 (87,2%)<ref name="sp2010">{{cite web-lat |url=http://sp2010.bps.go.id/index.php/site/tabel?tid=321&wid=0 |title=Penduduk Menurut Wilayah dan Agama yang Dianut |date=15. maj5. 2010. |work=Sensus Penduduk 2010 |publisher=Badan Pusat Statistik |location=Jakarta, Indonesia |at= |trans_title=Populacija po regionima|accessdate=|quote=}} Muslimani 207176162 (87,18%), hrišćani 16528513 (6,96%), hinduisti 4012116 (1,69%), budisti 1703254 (0,72%), konfučijisti 117091 (0,05%), ostali 299617 (0,13%); Ukupno 237641326.</ref>
* [[Pakistan]] — 178.097.000 (96,4%)
* [[Indija]] — 177.286.000 (14,6%)
* [[Bangladeš]] — 145.312.000 (90,4%)
* [[Nigerija]] — 75.728.000 (47,9%)
* [[Iran]] — 74.819.000 (99,6%)
* [[Turska]] — 74.660.000 (98,6%)
* [[Egipat]] — 73.746.000 (90%)
* [[Alžir]] — 34.780.000 (98,2%)
* [[Maroko]] — 32.381.000 (99,9%)
* [[Irak]] — 31.108.000 (98,9%)
* [[Sudan]] — 30.855.000 (97%)<ref>{{cite web-lat |url=http://www.sd.undp.org/sudan%20overview.htm|title=Sudan Overview|publisher=www.sd.undp.org|accessdate=7. jun6. 2015.}}</ref>
* [[Avganistan]] — 29.047.000 (99,8%)
* [[Etiopija]] — 28.721.000 (33,8%)
* [[Uzbekistan]] — 26.833.000 (96,5%)
* [[Saudijska Arabija]] — 25.493.000 (97,1%)
* [[Jemen]] — 24.023.000 (99,0%)
* [[Kina]] — 23.308.000 (1,8%)
* [[Sirija]] — 20.895.000 (92,8%)
* [[Malezija]] — 17.139.000 (61,4%)
* [[Rusija]] — 16.379.000 (11,7%)
* [[Niger]] — 15.627.000 (98,3%)
{{Div col end}}
 
Muslimani takođe nastanjivaju i imaju službeni status u sljedećim državama i područjima:
 
* [[Afrika]]:
:: [[Severna Afrika|Sjeverna Afrika]]: Maroko, Alžir, [[Tunis]], [[Libija]], Egipat, Sudan;
:: [[Severoistočna Afrika|Sjeveroistočna Afrika]]: [[Somalija]], [[Somaliland]] (''-{de facto}-'' država), [[Eritreja]], [[Etiopija]] i [[Džibuti]];
:: [[Zapadna Afrika]]: [[Mali]], [[Senegal]], [[Gambija]], [[Gvineja]], [[Gvineja Bisao]], [[Burkina Faso]], [[Sijera Leone]], Niger i Nigerija.
 
* [[Azija]]:
:: [[Centralna Azija]]: [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]], Uzbekistan, Sinđang (Kina)
Линија 60 ⟶ 58:
:: [[Jugoistočna Azija]]: Indonezija, [[Brunej]] i Malezija
:: [[Istočna Azija]]: dijelovi Kine (Ningsja)
 
* [[Evropa]]:
::: [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Republika Kosovo|Kosovo]] (djelimično priznata država, sporna teritorija), dijelovi Rusije ([[Severni Kavkaz|Sjeverni Kavkaz]] i [[Regija Volga]]) i [[Ukrajina|Ukrajine]] (posebno na [[Krim]]u)
 
== Demografija ==
[[DatotekaДатотека:Jakarta_Skyline_Part_2.jpg|thumb|370px|right|Pogled na [[Džakarta|Džakartu]], Indonezija; ova zemlja ima najbrojniju muslimansku populaciju na svijetu]]
Oko 23% svjetske populacije su muslimani. Prema trenutnim procjenama, broj muslimana u svijetu iznosi oko 1,6 milijardi. Muslimani su većinsko stanovništvo u 49 država i govore stotinama jezika (preko četrdeset jezika govori se samo u Iranu), a dolaze iz različitih [[etnička grupa|etničkih grupa]]. Glavni jezici kojima govore muslimani uključuju: [[arapski jezik|arapski]], [[urdu (jezik)|urdu]], [[bengalski jezik|bengalski]], [[pandžabski jezik|pandžabski]], [[Malajski jezik|malajski]], [[javanski jezik|javanski]], [[sudanski jezik|sudanski]], [[svahili (jezik)|svahili]], [[hausa (jezik)|hausa]], [[fula (jezik)|fula]], [[berberski jezik|berberski]], [[tuareški jezik|tuareški]], [[somalijski jezik|somalijski]], [[albanski jezik|albanski]], [[bošnjački jezik|bošnjački]], [[ruski jezik|ruski]], [[turski jezik|turski]], [[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[kazaški jezik|kazaški]], [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[Paštu (jezik)|paštu]], [[belučki jezik|belučki]], [[sindski jezik|sindski]], [[kašmirski jezik|kašmirski]] i mnogi drugi jezici.
 
Линија 114 ⟶ 111:
 
== Literatura ==
* {{Cite book-lat|last= Ankerl |first= Guy |title= Global communication without universal civilization |origyear= 2000 |series= INU societal research |volume= Vol.1: Coexisting contemporary civilizations : Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western |publisher= INU Press |location= Geneva |isbn= 978-2-88155-004-1 |year= 2000|oclc= 223231547}}
* Graham, Mark, ''How Islam Created the Modern World'' (2006)
* {{Cite book-lat | last=Tausch | first=Arno | authorlink= | title=What 1.3 Billion Muslims Really Think: An Answer to a Recent Gallup Study, Based on the "World Values Survey". Foreword Mansoor Moaddel, Eastern Michigan University | publisher=Nova Science Publishers, New York| year=2009 | edition=1. | isbn=978-1-60692-731-1| title-link=:en:World Values Survey }}
* {{Cite book-lat | last=Tausch | first=Arno | authorlink= | title=The political algebra of global value change. General models and implications for the Muslim world. With Almas Heshmati and Hichem Karoui |publisher=Nova Science Publishers, New York|year=2015 | edition=1st | isbn=978-1-62948-899-8|pages=}}
* {{Cite book-lat | last=Russell | first= G. A. | title= The 'Arabick' Interest of the Natural Philosophers in Seventeenth-Century England | publisher= Brill Publishers | year= 1994 | isbn= 978-90-04-09459-8|pages=}}
* {{cite web | url= http://wn.com/top_muslim_powers_iran_turkey_pakistan_egypt_saudi_arabia_military_action_exclusive | title= top_muslim_powers}}
* {{Cite book-lat | last= Kraemer | first= Joel L. | title= Humanism in the Renaissance of Islam | year = 1992 | publisher= Brill Publishers | isbn= 978-90-04-07259-6|pages=}}
* {{Cite book-lat | last1last= Grant | first1first= John | authorlink1authorlink= | last2= Clute | first2=John | authorlink2= | title= The Encyclopedia of Fantasy | chapter = Arabian fantasy | isbn= 978-0-312-19869-5|pages=}}
 
== Spoljašnje veze ==
Линија 130 ⟶ 127:
 
{{DEFAULTSORT:Муслимански свет}}
[[KategorijaКатегорија:Islam]]
[[KategorijaКатегорија:Muslimani]]