Islamski svijet — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м + |
м Разне исправке; козметичке измене |
||
Ред 1:
[[
'''Islamski svijet''', '''muslimanski svijet''' ili '''[[uma|umet]]''' ({{jez-arap|أمة|el}} [-{ummah}-] — [[nacija]] ili [[društvo]]) široko je korišćen termin sa nekoliko različitih značenja. U religioznom smislu, pripadnici [[Islam|islamskog]] svijeta su osobe koje se pridržavaju islamskog učenja tj. [[muslimani]]. U kulturološkom smislu, muslimanski svijet se odnosi na islamsku civilizaciju i pripadnike te civilizacije, muslimane. U modernom [[Geopolitika|geopolitičkom]] smislu, termin [[Umet|islamske nacije]] obično se odnosi na područja kao što su: [[Država|države]], [[
Prema podacima iz 2010. godine, više od 1,6 milijardi ljudi ili oko 23,4% svjetske populacije su muslimani.<ref>[http://www.pewforum.org/2011/01/27/the-future-of-the-global-muslim-population/ ''Budućnost globalne muslimanske populacije'']. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref>
Ред 7:
== Istorija ==
{{glavni-lat|istorija islama}}
[[
Istorija islama je kako istorija samog islama kao religije, takođe i islama kao svojevrsnog kulturnog, društvenog ili političkog svjetskog fenomena. Islam je nastao na [[Arapsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]], početkom 7. vijeka, objavom [[Kuran]]a [[Muhamed]]u [[s. a. v. s.]] u mjesecu [[ramazan
Države nastale na temelju islama, kao što su [[Abasidski halifat|Abasidski]] i [[Fatimidski halifat]], [[Almoravidi|Almoravidska dinastija]], [[Seldžuci|Seldžučka država]], [[Mogulsko carstvo|Mogulsko]], [[Safavidsko carstvo|Safavidsko]] i [[Osmansko carstvo]], bile su među najuticajnijim i najuglednijim silama u istoriji.
Ред 23:
{{Div col}}
* [[Indonezija]] — 207.176.162 (87,2%)<ref name="sp2010">{{cite web-lat
* [[Pakistan]] — 178.097.000 (96,4%)
* [[Indija]] — 177.286.000 (14,6%)
* [[Bangladeš]] — 145.312.000 (90,4%)
* [[Nigerija]] — 75.728.000 (47,9%)
* [[Iran]] — 74.819.000 (99,6%)
* [[Turska]] — 74.660.000 (98,6%)
* [[Egipat]] — 73.746.000 (90%)
* [[Alžir]] — 34.780.000 (98,2%)
* [[Maroko]] — 32.381.000 (99,9%)
* [[Irak]] — 31.108.000 (98,9%)
* [[Sudan]] — 30.855.000 (97%)<ref>{{cite web-lat
* [[Avganistan]] — 29.047.000 (99,8%)
* [[Etiopija]] — 28.721.000 (33,8%)
* [[Uzbekistan]] — 26.833.000 (96,5%)
* [[Saudijska Arabija]] — 25.493.000 (97,1%)
* [[Jemen]] — 24.023.000 (99,0%)
* [[Kina]] — 23.308.000 (1,8%)
* [[Sirija]] — 20.895.000 (92,8%)
* [[Malezija]] — 17.139.000 (61,4%)
* [[Rusija]] — 16.379.000 (11,7%)
* [[Niger]] — 15.627.000 (98,3%)
{{Div col end}}
Muslimani takođe nastanjivaju i imaju službeni status u sljedećim državama i područjima:
* [[Afrika]]:
:: [[Severna Afrika|Sjeverna Afrika]]: Maroko, Alžir, [[Tunis]], [[Libija]], Egipat, Sudan;
:: [[Severoistočna Afrika|Sjeveroistočna Afrika]]: [[Somalija]], [[Somaliland]] (''-{de facto}-'' država), [[Eritreja]], [[Etiopija]] i [[Džibuti]];
:: [[Zapadna Afrika]]: [[Mali]], [[Senegal]], [[Gambija]], [[Gvineja]], [[Gvineja Bisao]], [[Burkina Faso]], [[Sijera Leone]], Niger i Nigerija.
* [[Azija]]:
:: [[Centralna Azija]]: [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]], Uzbekistan, Sinđang (Kina)
Линија 60 ⟶ 58:
:: [[Jugoistočna Azija]]: Indonezija, [[Brunej]] i Malezija
:: [[Istočna Azija]]: dijelovi Kine (Ningsja)
* [[Evropa]]:
::: [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Republika Kosovo|Kosovo]] (djelimično priznata država, sporna teritorija), dijelovi Rusije ([[Severni Kavkaz|Sjeverni Kavkaz]] i [[Regija Volga]]) i [[Ukrajina|Ukrajine]] (posebno na [[Krim]]u)
== Demografija ==
[[
Oko 23% svjetske populacije su muslimani. Prema trenutnim procjenama, broj muslimana u svijetu iznosi oko 1,6 milijardi. Muslimani su većinsko stanovništvo u 49 država i govore stotinama jezika (preko četrdeset jezika govori se samo u Iranu), a dolaze iz različitih [[etnička grupa|etničkih grupa]]. Glavni jezici kojima govore muslimani uključuju: [[arapski jezik|arapski]], [[urdu (jezik)|urdu]], [[bengalski jezik|bengalski]], [[pandžabski jezik|pandžabski]], [[Malajski jezik|malajski]], [[javanski jezik|javanski]], [[sudanski jezik|sudanski]], [[svahili (jezik)|svahili]], [[hausa (jezik)|hausa]], [[fula (jezik)|fula]], [[berberski jezik|berberski]], [[tuareški jezik|tuareški]], [[somalijski jezik|somalijski]], [[albanski jezik|albanski]], [[bošnjački jezik|bošnjački]], [[ruski jezik|ruski]], [[turski jezik|turski]], [[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[kazaški jezik|kazaški]], [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[Paštu (jezik)|paštu]], [[belučki jezik|belučki]], [[sindski jezik|sindski]], [[kašmirski jezik|kašmirski]] i mnogi drugi jezici.
Линија 114 ⟶ 111:
== Literatura ==
* {{Cite book-lat|last=
* Graham, Mark, ''How Islam Created the Modern World'' (2006)
* {{Cite book-lat
* {{Cite book-lat
* {{Cite book-lat
* {{cite web
* {{Cite book-lat
* {{Cite book-lat
== Spoljašnje veze ==
Линија 130 ⟶ 127:
{{DEFAULTSORT:Муслимански свет}}
[[
[[
|