Specijalni efekti — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Autobot (разговор | доприноси)
м popunjavanje sablona page
Ред 7:
== Istorija ==
 
Godine 1856, [[Oscar Gustave Rejlander|Oskar Gustave Rejlander]] stvorio je prve „trik fotografije” na svetu kombinovanjem različitih delova od 30 negativa u jednu sliku. Godine 1895, Alfred Klark stvorio je ono što se obično prihvata kao prvi specijalni efekat ikada napravljen za pokretne slike. Dok je snimao scenu obezglavljivanja [[Мери Стјуарт|Marije, kraljice Škotske]], Klark je nagovorio glumca da se popne na stratište u Marijinoj odeći. Dok je dželat dizao sekiru iznad glave, Klarke je zaustavio kameru, i naredio je svim glumcima da se ne pokreću, a zatim je glumica koja je igrala Mariju napustila set. On je stavio lutku umesto Marije na mesto egzekucije, ponovo pokrenuo snimanje, i dozvolio dželatu da spusti sekiru, i odseče glavu lutke. „Takve tehnike ... ostale su srce snimanja specijalnih efekata za naredne vekove.”<ref>Rickitt, 10.[[Richard Rickitt]]: ''Special Effects: The History and Technique'', [[Billboard Books]]; 2nd edition, 2007. {{page|year=2007|isbn=978-0-8230-8408-1|pages=}}</ref> Ne samo da je to bila prva upotreba trikova u filmu, to je bila prva vrsta fotografskih trikova koja je bila moguća samo u filmu, poznata kao „stop trik”.
 
[[Francuska|Francuski]] mađioničar [[Žorž Melijes]] je 1896. godine slučajno otkrio isti „stop trik”. Prema Melijesu, njegov fotoaparat se bio zaglavio dok je snimao scenu ulica u Parizu. Kada je prikazao film, otkrio je da je „stop trik” pretvorio kamion u mrtvačka kola, pešak je promenio pravac kretanja, a muškarci se pretvaraju u žene. Melijes, menadžer u pozorištu Robert-Houdin, bio je inspirisan da do 1914. godine snimi više od 500 kratkih filmova. Za to vreme razvio je tehnike kao što su [[dvostruka ekspozicija]], ubrzani snimci, snimci koji postepeno blede, i ručno oslikavanje boja. Zbog svoje sposobnosti da naizgled manipuliše i prikaže stvarnost sa svojom kamerom, kao plodan stvaralac Melijes se ponekad naziva „bioskopskim mađioničarem”. Njegov najpoznatiji film, ''[[Put na Mesec]]'' (1902), kapriciozna je parodija romana [[Jules Verne|Žila Verna]] ''[[Od Zemlje do Meseca]]''. Tu se ističu kombinacije žive akcije i [[animacija|animacije]], a takođe su uključene opsežne makete i naslikana pozadina scene.