Amin (hemija) — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Bot: Changing commonscat link from Amine to Amines
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 8:
'''Amini''' pripadaju grupi [[Organska jedinjenja|organskih jedinjenja]] koja sadrže najmanje jednu ili više baznih [[azot]]ovih atoma u molekulu. Amini se smatraju derivatima [[amonijak]]a i strukturno su mu sliči. Jedan ili više [[vodonik]]ovih atoma zamijenjen sa jednom ili više [[alkil]]nih ili [[aril]]nih organskih grupa.<ref>{{McMurry3rd}}</ref> Važni amini su [[aminokiselina|aminokiseline]], [[trimetilamin]]i, i [[anilin]]i. Neorganski derivati amonijaka se takođe nazivaju aminima, npr. hloramin (-{NClH}-<sub>2</sub>).
 
Slični aminima su [[amid]]i, međutim oni su derivati [[karboksilne kiseline|karboksilnih kiselina]] i imaju karbonilnu grupu vezanu na amino skupinu, npr.: -{RC(O)NR}-<sub>2</sub>. Amidi i amini imaju različitu strukturu i svojstva, stoga je razlika u nazivu važna. Supstituent --{NH}-<sub>2</sub> se naziva amino grupa.<ref name=OChemSmith3E>{{cite book|last=Smith |first=Janice Gorzynski |editor1-last=Hodge |editor1-first=Tami |editor2-last=Nemmers |editor2-first=Donna |editor3-last=Klein |editor3-first=Jayne |title=Organic chemistry |year=2011|publisher=McGraw-Hill |location=New York, NY |isbn=978-0-07-337562-5 |edition=3rd |url=http://highered.mheducation.com/sites/007340277x/student_view0/index.html |language=en |format=Book |chapter=Chapter 25 Amines|pages=949-993}}</ref> Jedinjenja sa atomom azota vezanim za [[karbonil]] grupu, koja imaju strukturu -{R–CO–NR′R″}-, se nazivaju [[amid]]ima i imaju različita hemijska svojstva od amina.<ref>Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press,. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-521-55350-6|pages=}}; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,. {{page|year=|id=ISBN 9958-9344-3-4|pages=}}.</ref><ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York,. {{page|year=|id=ISBN 0-8153-3218-1|pages=}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,. {{page|year=|id=ISBN 9958-9344-1-8|pages=}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,. ISBN {{page|year=|isbn=978-9958-9344-8-3|pages=}}.</ref>
 
== Nomenklatura amina ==
Ред 54:
Aromatični amini na azotovom atomu imaju vezan [[aromatični prsten]], trivijalno se zovu [[anilin]]i, primer je [[fenilamin]]. Anilin i njegovi derivati su u industrijskoj sintezi boja polazna jedinjenja. Aromatični prsten snižava bazičnost amina zavisno od supstituenata, a prisustvo amino grupe povećava reaktivnost kod aromatičnog prstena, zbog elektron-donatora. Jedna od reakcija aromatičnog prstena je [[Goldbergova reakcija]].<ref>{{cite journal
| title = Ueber die Phenylirung von Phenolen
| last=Ullmann|first=Fritz|authorlink=Fritz Ullmann, Paul Sponagel
| journal = [[Berichte der deutschen chemischen Gesellschaft]]
| volume = 38
| issue = 2
|pages=2211–2212 |year=1905
|year=1905
| url =
| doi = 10.1002/cber.190503802176 }}</ref><ref>{{cite journal
Линија 67 ⟶ 66:
| volume = 39
| issue = 2
|pages=1691–1692 |year=1906
|year=1906
| url =
| doi = 10.1002/cber.19060390298}}</ref>
Линија 80 ⟶ 78:
{| class="wikitable" style="float:center; margin:0 1em;"
|-
! Alkilamin<ref>{{Cite journal|last=Hall | first = H. K. | title = Correlation of the Base Strengths of Amines | doi = 10.1021/ja01577a030 | journal = Journal of the American Chemical Society | volume = 79 | issue = 20 |pages=5441–54445441-5444 |year=1957 | pmid = | pmc =}}</ref> or aniline<ref>{{Cite journal|last=Kaljurand | first = I. | last2=Kütt | first2 = A. | last3=Sooväli | first3 = L. | last4=Rodima | first4 = T. | last5=Mäemets | first5 = V. | last6=Leito | first6 = I. | last7=Koppel | first7 = I. A. | doi = 10.1021/jo048252w | title = Extension of the Self-Consistent Spectrophotometric Basicity Scale in Acetonitrile to a Full Span of 28 pKa Units: Unification of Different Basicity Scales | journal = The Journal of Organic Chemistry | volume = 70 | issue = 3 |pages=1019–10281019-1028 |year=2005 | pmid = 15675863| pmc =}}</ref>
! -{pK<sub>a</sub>}- protonovanog amina
! -{''K''<sub>b</sub>}-