Amin (hemija) — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Робот: обликовање ISBN-а
Autobot (разговор | доприноси)
м popunjavanje sablona page
Ред 8:
'''Amini''' pripadaju grupi [[Organska jedinjenja|organskih jedinjenja]] koja sadrže najmanje jednu ili više baznih [[azot]]ovih atoma u molekulu. Amini se smatraju derivatima [[amonijak]]a i strukturno su mu sliči. Jedan ili više [[vodonik]]ovih atoma zamijenjen sa jednom ili više [[alkil]]nih ili [[aril]]nih organskih grupa.<ref>{{McMurry3rd}}</ref> Važni amini su [[aminokiselina|aminokiseline]], [[trimetilamin]]i, i [[anilin]]i. Neorganski derivati amonijaka se takođe nazivaju aminima, npr. hloramin (-{NClH}-<sub>2</sub>).
 
Slični aminima su [[amid]]i, međutim oni su derivati [[karboksilne kiseline|karboksilnih kiselina]] i imaju karbonilnu grupu vezanu na amino skupinu, npr.: -{RC(O)NR}-<sub>2</sub>. Amidi i amini imaju različitu strukturu i svojstva, stoga je razlika u nazivu važna. Supstituent --{NH}-<sub>2</sub> se naziva amino grupa.<ref name=OChemSmith3E>{{cite book|last=Smith |first=Janice Gorzynski |editor1-last=Hodge |editor1-first=Tami |editor2-last=Nemmers |editor2-first=Donna |editor3-last=Klein |editor3-first=Jayne |title=Organic chemistry |year=2011|publisher=McGraw-Hill |location=New York, NY |isbn=978-0-07-337562-5 |edition=3rd |url=http://highered.mheducation.com/sites/007340277x/student_view0/index.html |language=en |format=Book |chapter=Chapter 25 Amines|pages=949-993}}</ref> Jedinjenja sa atomom azota vezanim za [[karbonil]] grupu, koja imaju strukturu -{R–CO–NR′R″}-, se nazivaju [[amid]]ima i imaju različita hemijska svojstva od amina.<ref>Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press. {{page|year=2011|isbn=978-0-521-55350-6|pages=}}; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. {{page|year=2005|idisbn=ISBN 978-9958-9344-3-8|pages=}}.</ref><ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York. {{page|year=2002|idisbn=ISBN 978-0-8153-3218-3|pages=}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. {{page|year=2005|idisbn=ISBN 978-9958-9344-1-4|pages=}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. {{page|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3|pages=}}.</ref>
 
== Nomenklatura amina ==
Ред 145:
Za razliku od reakcija amina sa alkil halidima, ovaj industrijski metod je [[green chemistry|zelen]] u smilu da se kao nusproizvod formira voda. Reakcija amina i amonijaka sa alkil halidima se koristi za laboratorijsku sintezu:
: -{RX + 2 R′NH<sub>2</sub> → RR′NH + [RR′NH<sub>2</sub>]X}-
Takve reakcije, koje su najkorisnije za alkil jodide i bromide, retko se primenjuju jer je stepen alkilacije teško kontrolisati.<ref name=Ullmann>{{Cite book|doi=10.1002/14356007.a02_001|chapter=Amines, Aliphatic|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2000|last=Eller|first=Karsten|last2=Henkes|first2=Erhard|last3=Rossbacher|first3=Roland|last4=Höke|first4=Hartmut|idisbn=ISBN 978-3-527-30673-2|pages=}}</ref> Selektivnost se može poboljšati putem [[Delépine reaction|Delepinove reakcije]], mada se ona retko koristi u industrijskim razmerama.
 
=== Reduktivne rute ===