Otpornost materijala — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке; козметичке измене
Ред 7:
== Uvod ==
=== Spoljašnje i unutrašnje sile ===
U [[Statika|Statici]]<ref>Dugas, Rene. A History of Classical Mechanics. New York, NY: Dover Publications Inc, 1988, pgpp. 19.</ref> smo proučili uslove ravnoteže krutih (nedeformabilnih) tela pod dejstvom različitih sistema spoljašnjih sila. Spoljašnje sile mogu biti zapreminske i površinske. Zapreminske sile deluju na sve tačke tela i srazmerne su masi u svakoj tački tela (sila teže, inercijalne sile). Površinske sile deluju na tačke spoljašnje površine tela i nezavisne su od mase tela (međusobni pritisak tela, pritisak tečnosti ili gasa na telo). U spoljašnje sile ubrajaju se ne samo aktivne sile(opterećenja) vec i reakcije veza i sile [[Inercija|Inercije]]<ref>Renn, J., Damerow, P., and McLaughlin, P. Aristotle, Archimedes, Euclid, and the Origin of Mechanics: The Perspective of Historical Epistemology. Berlin: Max Planck Institute for the History of Science, 2010, pgpp. 1-2.</ref>.
 
Pojam apsolutno krutog tela je [[Apstrakcija|apstraktan]] pojam, a uveden je radi toga da bi se lakše shvatili osnovni zakoni kretanja i ravnoteže tela. Međutim, čvrsta tela su deformabilna, ona pod dejstvom spoljašnjih sila menjaju svoj oblik i zapreminu. Ovo nastaje zbog toga što cela zapremina tela nije ispunjena materijom već je telo sastavljeno od odvojenih delica- [[Molekul|molekula]](diskretna sredina) koji su povezani međumolekularnim (unutrašnjim) silama. Pri deformaciji tela menja se međusobni položaj molekula pa se menjaju i unutrašnje sile koje teže da uspostave prvobitno stanje tela, dok se ne uspostavi ravnoteža između spoljašnjih i unutrašnjih sila. Pri deformaciji tela pomeraju se i napadne tačke spoljašnjih sila, pa ove vrše rad koji se pretvara u potencijalnu energiju elastične [[Deformacija|deformacije]]. Sva čvrsta tela u izvesnoj meri imaju svojstvo elastičnosti jer se po prestanku dejstva spoljašnjih sila vraćaju u prvobitno stanje ako deformacije ne pređu izvesnu- granicu [[Elastičnost|elastičnosti]]. Kada su deformacije veće i pređu granicu elastičnosti, tada se telo ne vraća u svoj prvobitni oblik po prestanku dejstva spoljašnjih sila. Ove deformacije se nazivaju trajne ili plastične. Ako se deformacije još više povećaju može se preći i granica kidanja ili gnječenja, kada popuste uzajamne molekularne sile nastupi kidanje ili gnječenje, odnosno razaranje strukture materijala.
Ред 41:
=== Smicanje ===
Smicanje izaziva sila koja deluje u ravni poprečnog preseka. Ova sila menja oblik tela, a deformacija je klizanje.
=== [[Uvijanje]] ===
Uvijanje tela izaziva spreg sila (moment uvijanja,obrtni moment) koji deluje u ravni poprečnog preseka.
[[Датотека:Twisted_bar.png|мини|Uvijanje]]