|
* [[Селвас]]
== Спољашње везе ==
== Uglavnom ==
{{Commonscat|Primeval forests}}
[[Категорија:Биогеографија]]
[[Категорија:Прашуме]]
Šume pokrivaju 31% ukupnog kopnenog područja
Sredstva za život za 1,6 milijardi ljudi ovise o šumama
Šume su dom za više od 300 milijuna ljudi diljem svijeta
Trgovanje šumskim proizvodima procijenjeno je 2004. godine na 327 milijardi dolara
Šume su dom za 80% kopnene biološke raznolikosti
Kada bi vas netko upitao koja je definicija šuma, vjerojatno biste odmah pomislili na drveće…
Drveće dominira – to su najveći organizmi koji su prisutni ondje, mnogo ih je i nepokretni su. Ipak, šuma je zajednica ne samo biljaka i životinja, već i mikroorganizama.
Ako izmiješamo nežive, abiotske čimbenike kao što su klima i voda, te kompleksne međuodnose između organizama i okoliša, tek smo tada bliže stvarnom razumijevanju ovog ekosustava.
Više od dvije trećine poznatih kopnenih vrsta
Više od 30% Zemljine površine je prekriveno šumama. One su među najznačajnijim skladištima biološke raznolikosti na kopnu udomljavajući više od dvije trećine poznatih kopnenih vrsta. K tome su i utočište najvećem dijelu ugroženih vrsta.
Šume i ljudi
Ljudi u mnogočemu imaju koristi od šuma, uključujući drvo dobiveno od stabala, hranu od životinja, korištenje za ispašu, rekreaciju, medicinske usluge i drugo.
Zaštitari prirode i dalje raspravljaju oko tehničke definicije šume. Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (The Food and Agriculture Organization – FAO), šuma ne prestaje biti šumom ako stabla nestanu.
Iako to može biti tako, bitno je shvatiti da se nestanak zelenog pokrova i rezultirajuća prijetnja staništima i ljudskom postojanju uklapa u širu sliku života na zemlji.
Šumski ekosustav
Šuma je kompleksan ekosustav – biološki sistem s izrazitim mnoštvom međuodnosa živog dijela okoliša (biljke, životinje i mikroorganizmi) jednih prema drugima i s drugim, neživim, anorganskim ili abiotskim dijelom (tlo, klima, voda, organski ostaci, stijene).
Šumska raznolikost i rasprostranjenost
Šume dolaze u svim veličinama i tipovima – od sjevernih tajgi do šikara u sušnim područjima pa do tropskih kišnih šuma u vlažnim tropima.
Nalazimo ih na pomičnim glečerima1, u slatkovodnim i slanim vodama, na arktičkim planinskim padinama. Ne dolaze izolirane od ostatka krajobraza. Tip šume određenog područja ovisi o mnogim elementima, uključujući klimu, tlo, izvore voda, režim padalina, izvore sjemenja i ljudski utjecaj.
Kompleksni ekološki odnosi vezani uz šume mogu omogućiti ljudima da profitiraju od njih na razne načine. Međutim, dublje razumijevanje ovih odnosa je ključno za razvoj efektivnog upravljanja šumama i opcija stvaranja pravila i propisa.
1Izvor: Forest ecosystem by Bernard T. Bormann, Judy L. Meyer, Tim Schowalter, Everett Hausen. McGraw-Hill Encyclopedia of Science & Technology.
| 