Amin (hemija) — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Autobot (разговор | доприноси)
м pravljenje sablona Cite book; козметичке измене
Ред 8:
'''Amini''' pripadaju grupi [[Organska jedinjenja|organskih jedinjenja]] koja sadrže najmanje jednu ili više baznih [[azot]]ovih atoma u molekulu. Amini se smatraju derivatima [[amonijak]]a i strukturno su mu sliči. Jedan ili više [[vodonik]]ovih atoma zamijenjen sa jednom ili više [[alkil]]nih ili [[aril]]nih organskih grupa.<ref>{{McMurry3rd}}</ref> Važni amini su [[aminokiselina|aminokiseline]], [[trimetilamin]]i, i [[anilin]]i. Neorganski derivati amonijaka se takođe nazivaju aminima, npr. hloramin (-{NClH}-<sub>2</sub>).
 
Slični aminima su [[amid]]i, međutim oni su derivati [[karboksilne kiseline|karboksilnih kiselina]] i imaju karbonilnu grupu vezanu na amino skupinu, npr.: -{RC(O)NR}-<sub>2</sub>. Amidi i amini imaju različitu strukturu i svojstva, stoga je razlika u nazivu važna. Supstituent --{NH}-<sub>2</sub> se naziva amino grupa.<ref name=OChemSmith3E>{{cite book|last=Smith |first=Janice Gorzynski |editor1-last=Hodge |editor1-first=Tami |editor2-last=Nemmers |editor2-first=Donna |editor3-last=Klein |editor3-first=Jayne |title=Organic chemistry |year=2011|publisher=McGraw-Hill |location=New York, NY |isbn=978-0-07-337562-5 |edition=3rd |url=http://highered.mheducation.com/sites/007340277x/student_view0/index.html |language=en |format=Book |chapter=Chapter 25 Amines|pages=949-993}}</ref> Jedinjenja sa atomom azota vezanim za [[karbonil]] grupu, koja imaju strukturu -{R–CO–NR′R″}-, se nazivaju [[amid]]ima i imaju različita hemijska svojstva od amina.<ref>Harrison L. G. : The shaping of life: The generation of biological pattern. {{page1|location=|publisher=Cambridge University Press|year=2011|isbn=978-0-521-55350-6|pages=}}; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. : Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. {{page|year=2005|isbn=978-9958-9344-3-8|pages=}}</ref><ref>Alberts B. ː Molecular biology of the cell. Garland Science,. {{page1|publisher=|location=New York. {{page|year=2002|isbn=978-0-8153-3218-3|pages=}}</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. : Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. {{page|year=2005|isbn=978-9958-9344-1-4|pages=}}</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. : Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. {{page|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3|pages=}}</ref>
 
== Nomenklatura amina ==
Ред 74:
== Bazičnost ==
 
Poput amonijaka, amini su [[base (chemistry)|baze]].<ref>{{cite journal|title=Basicity and complex formation|journal= Patai's Chemistry of Functional Groups|editor=S. Patai|year=1968||last=Smith|first=J. W.||doi=10.1002/9780470771082.ch4}}</ref> U poređenju sa alkalnim metalnim hidroksidima, amini su slabi (pogledajte tabelu za primere ''K''<sub>a</sub> vrednosti [[conjugate acid|konjugovanih kiselina]]).
 
{| class="wikitable" style="float:center; margin:0 1em;"
Ред 125:
Bazičnost amina zavisi od:
# Elektronskioh svojstava supstituenata (alkil grupe povećavaju bazičnost, aril grupe smanjuju itd).
# Stepena solvacije protonisanog amina, čime su obuhvaćeni [[Sternisterni efekt|sterni efekti]]i grupa na azotu.
 
=== Elektronski efekti ===