Sekularizam — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Спашавам 0 извора и означавам 2 мртвим. #IABot (v2.0beta15)
Нема описа измене
Ред 62:
# Poštovanje prema pojedincima i manjim grupama čiji su deo.
# Jednakost svih ljudi.
# Svaka osoba bi trebalatrebalo bitida je slobodna da realizuje svoju posebnu izvrsnost.
# Prekidanje barijera slojeva i kaste. <ref>''The Idea of a Secular Society'', D. L. Munby, London. {{page1|location=|publisher=Oxford University Press|year=1963|id=|pages=14-32}}</ref>
Moderna sociologija je od Maksa Vebera često bila preokupirana problemom autoriteta u sekularizovanim društvima i sa sekularizacijom kao sociološkim ili istorijskim procesom. <ref>''The Protestant Ethic and the Spirit of Capitalism'', Max Weber, London, Routledge Classics (2001). pp. 123-125.</ref>Učenjaci u dvadesetom veku, čiji su radovi doprineli razumevanju ovih pitanja, uključuju Carl L. Becker, Karl Löwith, Hans Blumenberg, M.H. Abrams, Peter L. Berger, Paul Bénichou and D.L. Munby, između ostalog.
Ред 73:
Sekularizam je kodeks ponašanja koji se odnosi na ovaj život, zasnovan na čisto ljudskim razmatranjima, i namenjen je uglavnom onima koji teologiju smatraju neodređenom ili neadekvatnom, nepouzdanom ili neverovatnom. Njeni osnovni principi su: (1) Poboljšanje ovog života materijalnim sredstvima. (2) Nauka je dostupna promisao čoveka. (3) Dobro je činiti dobro. Bilo da postoji drugo dobro ili ne, dobro sadašnjeg života je dobro, i dobro je tražiti to dobro. <ref>Holyoake, G.J. (1896). p. [https://books.google.com/books?id=DCg0dcD2bBAC&pg=PT37&dq=%22Secularism+is+a+code+of+duty+pertaining+to+this+life,+founded+on+considerations+purely+human,+and+intended+mainly+for+those+who+find+theology+indefinite+or+inadequate,+unreliable+or+unbelievable.+Its+essential+principles+are+three:%22 37].</ref>
 
Holiok je smatrao da sekularizam i sekularna etika ne bi trebalitrebalo da uopšte razmatratirazmatraju religijska pitanja, jer su irelevantna, i stoga su se razlikovali od jakog ateizma. U tome se nije složio sa Charlesom Bradlaughom, a neslaganje je podelilo sekularistički pokret između onih koji su tvrdili da anti-religijski pokreti i aktivizam nisu bili neophodni i poželjni i oni koji su tvrdili da jesu.
 
Savremena etička rasprava na Zapadu često se opisuje kao "sekularna". Rad dobro poznatih moralnih filozofa kao što su Derek Parfit i [[Peter Singer]], pa čak i celo polje savremene bioetike, opisani su kao izričito sekularni ili nereligiozni.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Sekularizam