Bakteriofag — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Спашавам 1 извора и означавам 0 мртвим. #IABot (v2.0beta15)
Нема описа измене
Ред 41:
 
== Područja primjene ==
Fagi se koriste u [[medicina|medicini]], [[биологија|biologiji]] i [[agronomija|agronomiji]], pre svega u području genomskih tehnologija. U [[medicina|medicini]] se pokušava iskoristiti njihova sposobnost u razaranju bakterijskih ćelija, čime bi oni trebalitrebalo postatida postanu zamjena za [[antibiotici|antibiotike]]. Zbog sve bržeg razvoja multiplicirane rezistencije nekih bakterija na antibiotike, pokušava se inficiranje takvih bakterija bakteriofagima da bi se uništile. Zasada na ovom principu u medicini nisu razvijene primenljive metode zbog visoke nestabilnosti faga u ljudskom organizmu, kao i sposobnosti organizama da brzo prepozna fage kao strano tijelo, i razvije specifičnu imunološku reakciju.
 
Daleko uspešnija primjena faga je u [[molekularna biologija|molekularnoj biologiji]]. Fagi, za razliku od [[plazmid]]a, nisu sastavni dio bakterija, nego su samostalni (polu) organizmi. Neki značajni enzimi koji su kodirani u genomu faga su danas rutinski "alati" molekularne biologije. Na primjer RNK i DNK [[polimeraza|polimeraze]], te DNK [[DNK ligaza|ligaze]]. Osim toga bakteriofagi služe kao [[vektor (genetika)|vektori]], posebno ''lamda bekteriofag''. Nasuprot [[plazmid]]ima, a zahvaljujući efikasnom pakovanju njihove DNK, oni omogućavaju [[kloniranje]] većeg dela DNK.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Bakteriofag