Nikola Leonard Sadi Karno — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 82:
Iz gornjeg dijagrama se može videti da ni jedan kružni proces koji radi između temperatura <math>T_G</math> i <math>T_H</math> ne može da premaši stupanj korisnosti Karnoovog ciklusa. '''Karnoova teorema''' kaže: ''Ni jedna [[toplotna mašina]] koji radi između dva toplotna spremnika ne može biti delotvornija od Karnoove mašine između tih istih spremnika''. Stoga jednadžba 3 daje maksimalni mogući stupanj delovanja za bilo koji [[motor]] koji radi između tih temperatura. Logična posledica Karnoove teoreme je: ''Sve povratne mašine koje rade između istih toplotnih spremnika imaju jednaki stupanj korisnosti''. Ako se desna strana jednačine napiše malo drugačije, vidi se da je teoretski maksimalan stupanj korisnosti jednak razlici temperatura ogrevnog i rashladnog spremnika podeljenoj sa temperaturom ogrevnog spremnika. Termodinamička temperatura se dobija ako se temperaturi u stupnjevima Celzijusa doda 273,15. Iz formule se vidi zanimljiva činjenica da će snižavanje temperature rashladnog spremnika će imati veći uticaj na maksimalni stupanj delovanja nego povišenje temperature ogrevnog spremnika za isti iznos. U stvarnom svetu to je teško ostvariti, budući da je rashladni spremnik najčešće [[okruženje]].<ref>{{cite journal|ref=harv|title=The Physics and Mathematics of the Second Law of Thermodynamics|last=Lieb |first=E. H. |last2=Yngvason |first2=J.|journal=Physics Reports|volume=310|issue=1|year=1999|doi=10.1016/S0370-1573(98)00082-9|arxiv = cond-mat/9708200 |bibcode = 1999PhR...310....1L|pages=1-96 }}</ref><ref>{{cite book|first=F.|last=Mandl|title=Statistical physics|edition=second|year=1988|publisher=[[Wiley & Sons]]|isbn=978-0-471-91533-1|pages=}}</ref>
 
=== StupanjStepen korisnosti realnih toplotnih motora ===
 
Karno je uvideo da u stvarnosti nije moguće napraviti termodinamički povratan motor, tako da realni toplotni motori imaju manji stupanj korisnosti od one u jednačini 3. Uprkojs toga, jednačina 3 je jako važna za određivanje maksimalnog stupnja korisnosti koji se može ostvariti između zadatih toplotnih spremnika. Ovo može pomoći pri razumevanju razloga iz koga na primer [[Superheater|pregrejač]] ili [[motor sa unutrašnjim sagorevanjem]] može poboljšati [[stupanj iskorištenja]].