Skladište podataka — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
. |
|||
Ред 11:
== Istorija ==
Koncept skladištenja podataka datira iz kasnih [[1980e|1980-ih]]<ref>{{cite web |url=http://www.computerworld.com/databasetopics/data/story/0,10801,70102,00.html |title=The Story So Far |date=2002-04-15 |accessdate=2008-09-21 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080708182105/http://www.computerworld.com/databasetopics/data/story/0%2C10801%2C70102%2C00.html |archivedate=2008-07-08 |df= }}</ref> kada su IBM istraživači Bari Devlin i Pol Marfi razvili „skladište poslovnih podataka”. U suštini, koncept skladištenja podataka imao je za cilj da obezbedi arhitektonski model protoka podataka iz operativnih sistema u [[Sistemi za podršku odlučivanju|okruženja za podršku odlučivanja]]. Koncept je pokušao da reši različite probleme povezane sa ovim tokom, uglavnom velike troškove koji su s tim povezani. U odsustvu arhitekture skladištenja podataka, potrebna je ogromna količina izlišnosti da bi se podržala višestruka okruženja za podršku odlučivanja. U većim korporacijama bilo je tipično da višestruka okruženja za podršku odlučivanja deluju nezavisno. Iako je svako okruženje služilo različitim korisnicima, oni su često zahtevali u znatnoj meri iste pohranjene podatake. Proces prikupljanja, čišćenja i integrisanja podataka iz različitih izvora, obično iz dugoročnih postojećih operativnih sistema (koji se obično nazivaju [[Legacy system|nasleđenim sistemima]]), tipično je delom bio replikovan za svako okruženje. Štaviše, operativni sistemi su često preispitani, jer bi se pojavili novi zahtevi za podršku odlučivanja. Često su novi zahtevi uslovljavali prikupljanje, čišćenje i integrisanje novih podataka iz „[[Data mart|martova podataka]]” koji su bili prilagođeni za neposredan pristup korisnika.
Ključni događaji u ranim godinama skladištenja podataka:
* 1960s – [[General Mills]] and [[Dartmouth College]], in a joint research project, develop the terms ''dimensions'' and ''facts''.<ref name="kimball16">Kimball 2002, pg. 16</ref>▼
▲*
* 1970-te – [[Nielsen Corporation|Nilsen korporacija]] i IRI pružaju dimenzione data martove za maloprodaju.<ref name="kimball16" />
* 1970-te – [[Bill Inmon|Bil Inmon]] počinje da definiše i diskutuje termin skladište podataka.
* 1983 – [[Teradata]] introduces the [[DBC 1012|DBC/1012]] database computer specifically designed for decision support.<ref>{{Cite news |title= Will Teradata revive a market? |author= Paul Gillin |pages= 43, 48 |work= Computer World |date= February 20, 1984 |url= https://books.google.com/books?id=5pw6ePUC8YYC&pg=PA48 |accessdate= 2017-03-13 }}</ref>▼
* 1975 – [[UNIVAC]] uvodi [[MAPPER]] ({{jez-eng-lat|MAintain, Prepare, and Produce Executive Reports}}) kao sistem za upravljanje bazama podataka i izveštavanje koji uključuje prvi [[Четврта генерација програмског језика|4GL]] na svetu. To je prva platforma dizajnirana za izgradnju informacionih centara (preteča savremene tehnologije skladišta podataka).
▲* 1983 – -{[[Teradata]]}-
* 1984 – [[Metaphor Computer Systems|Metafor računarski sistemi]], koje su osnovali [[David Liddle|Dejvid Lidl]] i Don Masaro, plasira na tržište hardvarski/softvarski paket i GUI za poslovne korisnike za kreiranje sistema za upravljanje bazama podataka i analitičku obradu.
* 1988 – Barry Devlin and Paul Murphy publish the article ''An architecture for a business and information system'' where they introduce the term "business data warehouse".<ref>{{cite journal|url=http://ieeexplore.ieee.org/stamp/stamp.jsp?tp=&arnumber=5387658|title=An architecture for a business and information system|journal=IBM Systems Journal | doi=10.1147/sj.271.0060|volume=27|pages=60–80}}</ref>▼
* 1985 - [[Sperry Corporation|Speri korporacija]] objavljuje članak (Martin Džons i Filip Njuman) o informacionim centrima, u kome oni uvode termin MAPPER skladišta podataka u kontekstu informacionih centera.
▲* 1988 –
* 1990 – Red Brik Sistemi, preduzeće koje je osnovao [[Ralph Kimball|Ralf Kimbal]], uvodi Red Brik skladište podataka, sistem za upravljanje bazama podataka specifično dizajniran za skladištenje podataka.
* 1991 – -{''Prism Solutions''}-, preduzeće koje je osnovao [[Bill Inmon|Bil Inmon]], uvodi Prism menadžer skladišta podataka, softvar za razvoj skladišta podataka.
*
* 1995 – Institut za skladišta podataka, bezprofitna organizacija koja promoviše skladišta podataka, je osnovana.
* 1996 – [[Ralph Kimball|Ralf Kimbal]] objavljuje knjigu „Alat za skladištenje podataka” ({{jez-eng-lat|The Data Warehouse Toolkit}}).<ref name=":0">{{cite book|title=The Data Warehouse Toolkit|last=Kimball|first=Ralph|publisher=Wiley|year=2011|isbn=978-0-470-14977-5|page=237}}</ref>
* 2000 – [[Dan Linstedt]] objavljuje u javnom domenu [[Data vault modeling|modelovanje trezora podataka]] zamišljeno 1990. godine kao alternativa Inmonu i Kimbalu za obezbešivanje dugoročnog istorijskog skladištenja podataka koji dolaze iz više operativnih sistema, sa naglaskom na praćenju, reviziji i otpornosti na promene modela izvornih podataka.
* 2012 – Bil Inmon razvija i čini javnom tehnologiju poznatom kao „tekstualna nedvosmislenost”. Tekstualna nedvosmislenost primenjuje kontekst na neobrađeni tekst i preobličava neobrađeni tekst i kontekst u standardni format baze podataka. Jednom kada neobrađeni tekst prođe kroz tekstualno višeznačje, njemu se lako i efikasno može pristupiti i on se može analizirati standardnom tehnologijom poslovne inteligencije. Tekstualno razvrstavanje se ostvaruje primenom tekstualnog [[Extract, transform, load|ETL-a]]. Tekstualna nedvosmislenost je koristna gde god se nailazi na neobrađeni tekst, kao što su dokumenti, [[Апачи Хадуп|Hadup]], [[Електронска пошта|e-pošta]] i tako dalje.
== Reference ==
|