Kredit — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Враћене измене Ian Pandza (разговор) на последњу измену корисника Miljan Simonović ознака: враћање |
|||
Ред 17:
Kada banka da kredit, ona efektivno duguje novac sebi. Ako banka dozvoli previše kredita (onim zajmoprimcima koji nisu u mogućnosti da taj kredit vrate), banka će postati nesolventna, imaće veće obaveze od potraživanja. Materijalno beznačajna je činjenica da banka ni u jednom trenutku nije imala novac za pozajmicu – licenca banke dozvoljava banci da izda kredit – ali ono što je bitno je da su ukupna potraživanja banke budu veća od njenih obaveza i da on drži dovoljno likvidne aktive – kao što je gotovinski novac – da ispuni svoje obaveze prema dužnicima. Ukoliko to ne uradi ona je izložena riziku [[stečaj]]a.
Postoje dva glavna oblika privatnog kredita koje banke odobravaju; [[Зеленашки уговор|neobezbeđeni kredit]] (bez garancije) kao što su potrošačke [[Кредитна картица|kreditne kartice]] i male neobezbeđene pozajmice i obezbeđeni
Kretanja finansijskog [[kapital]]a obično zavise ne samo od transfera kredita već i od transfera kapitala.<ref name="ALI" /> Globalno kreditno tržište je tri puta veće od ukupnog globalnog kapitala. Kredit u suštini zavisi od reputacije ili kreditne sposobnosti lica koje preuzima odgovornost za sredstva. Kreditom se takođe trguje na [[Финансијска тржишта|finansijskim tržištima]]. Najčistiji oblik takvog tržišta je tržište razmene neisplaćenih kredita, to je sutštinski tržište trgovine kreditima i u osiguranju kredita. Razmena neisplaćenog kredita predstavlja cenu po kojoj svaka od strana razmeni [[Ризик|rizik]] – prodavac te zaštite preuzima rizik nesiplaćenog kredita uz plaćanje naknade, koja se obično obeležava baznim poenima (jedan bazni poen iznosi 1/100 [[Проценат|procenata]]) fiktivnog iznosa na koji se poziva, dok kupac zaštite plaća premiju i ukoliko osnovna obaveza (pozajmica, [[Обвезница|obveznica]] ili druga vrsta potraživanja) ne bude isplaćena, prenosi to potraživanje na prodavca zaštite i prima od prodavca nominalnu vrednost (to jest celokupnu obavezu).
|