Pikrinska kiselina — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Спашавам 2 извора и означавам 0 мртвим. #IABot (v2.0beta9)
м .
Ред 66:
 
==Osobine==
Ona je žut (poput limuna) [[kristal]]ni prah, slabo rastvoran u vodi. Snažno eksplodira ako se zagreje iznad 294 °-{C}-.<ref name="urlwww.ehs.washington.edu">{{cite web|url=http://www.ehs.washington.edu/manuals/tips/picricacid.pdf|title=www.ehs.washington.edu|author=|authorlink=|coauthors=|date=|format=|work=|publisher=|pages=|language=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100623092453/https://www.ehs.washington.edu/manuals/tips/picricacid.pdf|archivedate=23. 06. 2010|quote=|accessdate=|dead-url-status=yesdead|df=}}</ref> Njene soli s metalima ([[pikrati]]) su vrlo osetljive na udarac i reaguju kao eksplozivi. Pikratima se nazivaju i molekularni kompleksi pikrinske kiseline s [[Aromatični ugljovodonik|aromatnim ugljikovodicima]], koje zbog karakteristične boje i mogućnošću tačnog određivanja tačke topljenja primjenjuju u pročišćavanju i identifikaciju aromatskih ugljikovodika.
 
==Upotreba==
Koristila se kao [[organske boje|organska boja]] u industriji, ali je zbog svoje osetljivosti povučena ([[1950e|1950-ih]] godina), i počela se proizvoditi kao vojni eksploziv.<ref name="urlwww.cci.ca.gov">{{cite web|url=http://www.cci.ca.gov/Reference/PICRIC.pdf|title=Picric acid hazards|author=|authorlink=|coauthors=|date=|format=|work=|publisher=|pages=|language=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101110165651/http://www.cci.ca.gov/Reference/PICRIC.pdf|archivedate=10. 11. 2010|quote=|accessdate=|dead-url-status=yesdead|df=}}</ref>
 
==Proizvodnja==