Ortopedija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Zezanje
ознаке: Визуелно уређивање мобилна измена мобилно веб-уређивање
м Враћене измене 217.16.140.40 (разговор) на последњу измену корисника Autobot
ознака: враћање
Ред 1:
'''Ortopedija''' nastala od ([[Грчки језик|grčkog kurcagrč.]] ''orthos''-ravan, uspravan; ''paidion''-[[Дете|dete]]) je medicinska specijalnost koja proučava, sprečava i leči [[Болест|bolesti]], deformacije i povrede sistema za kretanje. Danas je ortopedija prevashodno hiruška struka zbog aktivnog, operativnog pristupa u terapiji mnogih stanja. Zadržala je i svoje istorijske karakteristike, podrazumevajući brigu o deformacijama [[Скелетни систем|skeleta]] sa opštim zadacima brige za [[Инвалидност|invalide]], pa tako sarađuje sa ostalim specijalnostima, kao što su školska i fizikalna medicina, [[Педијатрија|pedijatrija]], [[reumatologija]] i [[neonatologija]].<ref name="mp">Pećina M. i suradnici, ''Ortopedija'', treće izdanje, Naklada Ljevak d.o.o. {{page1|publisher=|location=Zagreb|year=2004|isbn=978-953-178-625-6|pages=}}</ref>
 
== Istorijat ==
Ред 12:
 
Dijagnostika bolesti i povreda sistema za kretanje sastoji se od [[Анамнеза (медицина)|anamneze]], kliničkog pregleda, [[Лабораторија|laboratorijske]] i [[Радиологија|radiološke]] pretrage, kao i drugih specijalnih ispitivanja. Ortopedska dijagnostika se širi i na [[Дијагностика|dijagnostiku]] drugih organa, obzirom da se neki znakovi [[Болест|bolesti]] tek sekundarno javljaju kao ortopedski.<ref name="mp"/>
* '''Anamnezu''' čine porodična [[Анамнеза (медицина)|anamneza]] i sadašnja [[Болест|bolest]]. Prvi je i osnovni korak u [[Утврђивање болести|dijagnostifikovanju]] bolesti i daje smernice prilikom indiciranja ostalih dijagnostičkih postupaka. Bolesnik se javlja na pregled najčešće zbog [[Бол|bola]] i drugih subjetkivnih smetnji, kao što su mišićna slabost, osećaj trnjenja, ili nedostatak osećaja za [[Топлота|toplotu]] ili [[hladnoću]]. Takođe, bolesnik može sam na svom telu prilikom obavljanja funkcija primetiti određene promene, koje mogu pomoći prilikom utvrđivanja anamneze (npr. promene na [[Кожни систем|koži]], oticanje [[Зглоб|zglobova]] ili [[Екстремитет (анатомија)|ekstremiteta]], deformacija nekog dela tela, šepanje).<ref name="ljb"><nowiki>{{cite book
last=Baščarević|first=Ljubiša|title=Ortopedija i traumatologija lokomotornog sistema|edition=drugo, prošireno i dopunjeno izdanje|publisher=Grigorije Božović|location=Priština|year=1994|id=</nowiki>ISBN 867019-126-6<nowiki>|pages=}}</nowiki></ref>
* '''Klinički pregled''' obavlja se tačno utvrđenim redosledom. Neophodno je upoznati se sa bolesnikovim opštim stanjem ([[''status praesens'']]), zatim se obavlja pregled čitavog koštano-zglobnog sistema, i najzad pregled bolesne regije ([[''status localis'']]). Najpre se pristupa [[Инспекција (медицина)|inspekciji]] (u mirovanju i pokretu), zatim [[Палпација (медицина)|palpaciji]] (u mirovanju i pokretu), a nakon toga meri se opseg pasivnih i aktivnih kretnji svih zglobova i [[Кичма|kičme]]. Ukoliko se utvrdi [[otok]] ili neka deformacija na telu, vrši se merenje opsega te konkretne regije.<ref name="ljb"/>
[[Датотека:Xraymachine.JPG|мини|Radiološko snimanje kolena]] [[Датотека:US Navy 100211-N-6326B-126 Naval Medical Center San Diego orthopedic resident Lt. Todd A. Fellers removes a cast from Cpl. Brent R. Wommack in the orthopedic acute care ward.jpg|мини|Gipsani zavoj]]
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Ortopedija