Teorijska fizika — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м razne izmene
Autobot (разговор | доприноси)
м razne izmene
Ред 12:
{{Rquote|right|<math>\mathrm{Ric} = k\,g</math>|''Jednačine za [[Ajnštajnova mnogostrukost|Ajnštajnovu mnogostrukost]], koja se koristi u [[generalna relativnost|generalnoj relativnosti]] za opis zakrivljenosti [[Простор-време|prostor-vremena]]''}}
 
Fizička teorija uključuje jednu ili više veza između različitih merljivih količina. [[Arhimed]] je shvatio da brod plovi potiskivanjem svoje mase od vode, a [[Pitagora]] je shvatio vezu između dužine [[oscilacija|vibriranja]] žice i [[muzika|muzičkog tona]] koji proizvodi.<ref>{{cite book|title=Vibration of Continuous Systems |author= Singiresu S. Rao|edition= illustrated |publisher= [[John Wiley & Sons]]|at=5,12|isbn=9780471771715|year= 2007}} ISBN 9780471771715 </ref><ref>{{cite book|title= The Pythagorean Theorem: A 4,000-year History|author= Elilast = Maor | first = Eli |edition= illustrated |publisher= [[Princeton University Press]]|pages=18-20|year= 2007|isbn=9780691125268}} ISBN 9780691125268</ref> Ostali primeri navode [[entropija|entropiju]] kao meru nesigurnosti vezano za pozicije i [[kretanje (fizika)|kretanja]] nevidljivih [[molekul|čestica]] i [[kvantna mehanika|kvantnomehaničku ideju]] da ([[rad (fizika)|rad]] i [[energija]] nisu neprekidno promenjivi.
 
Teorijska fizika se zasniva na nekoliko različitih pristupa. U tom pogledu, [[teorijska fizika čestica]] oblikuje dobar primer. Na primer: "[[Fenomenologija (nauka)|fenomenologisti]]" mogu primeniti (polu-) empirijske formule da ostvare slaganje sa eksperimentalnim rezultatima, često bez dubljeg fizičkog shvatanja.{{napomena|Rad [[Johann Balmer|Džona Balmera]] i [[Johannes Rydberg|Johanesa Ridberga]] u spektroskopiji, i [[semi-empirical mass formula|poluempirijska formula mase]] nuklearne fizike dobri su kandidati za primere ovog pristupa.}} „Modeleri” (takođe zvani „gratilji modela”) često se pojavljuju prevashodno kao fenomenologisti, ali pokušavaju da modeluju spekulativne teorije koje imaju određene željene osobine (pre nego eksperimentalne podatke), ili primenjuju tehnike matematičkog modelovanja na fizičke probleme.{{napomena|[[Ptolomejski model|Ptolomejski]] i [[Heliocentrizam|Kopernikovi]] modeli Sunčevog sistema, Borov model [[vodonik]]ovih atoma i [[model nuklearne ljuske]] dobri su kandidati za primere ovog pristupa.}} Postoje neki pokušaji da se kreiraju približne teorije, zvane ''[[Efektivne teorije polja|efektivne teorije]]'', jer potpuno razvijene teorije mogu biti označene kao nerešive ili [[složenost|prekomplikovane]]. Drugi teoretičari mogu da pokušaju da [[Objedinjene teorije polja|objedine]], formaliziraju, reinterpretiraju ili generaliziraju postojeće teorije, ili da naprave potpuno nove teorije.{{napomena|Ovo su verovatno najslavnije teorije u fizici: Njutnova teorija gravitacije, Ajnštajnova teorija relativnosti i Maksvelova teorija elektromagnetizma dele neke od ovih atributa.}} Ponekad vizija koju pružaju čisto matematički sistemi može da pruži naznake kako se može modelovati fizički sistem,<ref group="lower-alpha">Ovaj pristup često preferiraju (čisti) matematičari i matematički fizičari.</ref> npr. shvatanje, zahvaljujući [[Bernhard Riemann|Rimanu]] i drugima, da sam [[prostor]] može da bude zakrivljen. Teorijski problemi koji zahtevaju kompjutersku istragu često su predmet [[Computational physics|računarske fizike]].
Ред 143:
* Feynman, et al. "[[The Feynman Lectures on Physics]]" (3 vol.). First edition: Addison–Wesley, (1964, 1966).
* Landau et al. "[[Course of Theoretical Physics]]".
* Longair, MS. "Theoretical Concepts in Physics: An Alternative View of Theoretical Reasoning in Physics". [[Cambridge University Press]]; 2d edition (4 Dec 2003). {{page|year=|isbn=ISBN 052152878X|pages=}}. {{page|year=|isbn=ISBN 978-0521528788|pages=}}
* Planck, Max (1909). [https://books.google.com/books/about/Eight_Lectures_on_Theoretical_Physics_De.html?id=KisvtatMApwC&redir_esc=y "Eight Lectures on theoretical physics"]. Library of Alexandria. {{page|year=1909|isbn=1465521887|pages=}}, {{page|year=|isbn=9781465521880|pages=}}.
* Sommerfeld, Arnold. "Vorlesungen über theoretische Physik" (Lectures on theoretical physics); German, 6 volumes.
{{refend}}