Haićanska revolucija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м harvardski nacin citiranja
Autobot (разговор | доприноси)
м pretvaranje sablona page u cite book; козметичке измене
Ред 62:
| napomene =
| vojna_kampanja =
}}
 
'''Haićanska revolucija''' ({{lang-fr|Révolution haïtienne}}) je naziv za niz međusobno povezanih oružanih sukoba koji su se odigrali na [[Karipsko more|karipskom]] ostrvu [[Hispaniola]] od 1791. do 1804. godine,<ref>{{cite book|last=Hochschild|first=Adam|title=Bury the Chains |year=2005 |pages=257 |publisher=Houghton Mifflin|pages=}}</ref> a koji su doveli do prestanka dotadašnje [[francuska|francuske]] vlasti nad zapadnim delom ostrva, kolonijom [[Saint-Domingue|San Domingo]], odnosno uspostavom [[nezavisnost|nezavisne]] države [[Haiti]]. Započeo je kao ustanak tamošnjih, pretežno [[crnci|crnih]] i [[mulati|mulatskih]] [[ropstvo|robova]] protiv [[Francuzi|francuskih]] [[Belci|belih]] robovlasnika, velikim delom podstaknut [[Francuska revolucija|revolucionarnim]] zbivanjima u samoj Francuskoj, odnosno proklamiranim idealima o ljudskim i građanskim pravima koja su uključivala ukidanje ropstva. Sukob je bio iskomplikovan kako frakcijskim sukobima među samim Haićanima, tako i izbijanjem [[Francuski revolucionarni ratovi|francuskih revolucionarnih ratova]] zbog kojih su se u sukob na Haitiju umešale [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] i [[Španija]]. U završnoj fazi su se bivši robovi na čelu sa [[Toussaint Louverture|Fransoa Dominik Tusen-Luvertirom]] i [[Jean-Jacques Dessalines|Žan-Žakom Desalinom]] okrenuli protiv [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonaparte]] i 1803. godine razbili [[Ekspedicija na Saint-Domingue|poslednji francuski pokušaj]] uspostave vlasti nad ostrvom, a počekom 1804. su proglasili nezavisnost. Haiti je tako, uz [[Сједињене Америчке Државе|SAD]], postao najstarija nezavisna država [[Zapadna hemisfera|zapadne hemisfere]], a Haićanska revolucija se često navodi kao jedini uspešni ustanak robova u istoriji.<ref>{{cite journal|url=https://drive.google.com/open?id=0B_q6VhhkczIYelM4ZnNoUE9RWmM | title=The Haitian Revolution |last=Knight|first=Franklin W. | journal=The American Historical Review |date=February 2000 | volume=105 | issue=1 |pages=103-115 | doi=10.2307/2652438}}</ref> Danas je na široko prihvaćena kao odlučujući trenutak u istoriji rasizma u [[Atlantic World|Atlantskom svetu]].<ref>{{cite journal|url=https://drive.google.com/open?id=0B_q6VhhkczIYVlo3S1JpSllvTkU | title='The Haitian Turn': An Appraisal of Recent Literary and Historiographical Works on the Haitian Revolution |last=Joseph|first=Celucien L.| journal=Journal of Pan African Studies |year=2012 | volume=5 | issue=6 |pages=37-55}}</ref>
Ред 79:
* Fick, Carolyne "The Haitian revolution and the limit of freedom: defining citizenship in the revolutionary era". ''Social History'', Vol 32. No 4, November 2007
* {{Cite book|ref=harv|last=Garrigus|first=John D.| title = ''Before Haiti Race and Citizenship in French Saint-Domingue''|year=2006| publisher = Macmillan|isbn=978-1-4039-7140-1|pages=}}
* {{Cite book| author = Geggus, David Patrick. ''|title=The Impact of the Haitian Revolution in the Atlantic World''. Columbia:|publisher= University of South Carolina Press|location=Columbia {{page|year=2001|isbn=978-1-57003-416-9|pages=}}
* Girard, Philippe. "Black Talleyrand: Toussaint Louverture's Secret Diplomacy with England and the United States," William and Mary Quarterly 66:1 (Jan. 2009), 87–124.
* Girard, Philippe. "Napoléon Bonaparte and the Emancipation Issue in Saint-Domingue, 1799–1803," French Historical Studies 32:4 (Fall 2009), 587–618.