Emocija — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м pretvaranje sablona page u cite book |
м Бот: исправљам преусмерења |
||
Ред 3:
'''Emocija''' je uzbuđenost izazvana situacijom ili [[stresorom]] koji je osobi važan. Sastoji se iz tri komponente: '''fiziološke''', '''izražajne''' i '''subjektivne'''. Fiziološka komponenta priprema [[organizam]] za adekvatno reagovanje, izražavanjem se obavlja [[neverbalna komunikacija]], a preko [[doživljaj]]a spoznajemo u kakvom smo stanju. Emocije imaju adaptivnu i komunikativnu funkciju. Dele se na '''''osnovne''''', '''''složene''''', '''''prijatne''''', '''''neprijatne'''''. Osnovne emocije su urođene [[reakcije]] na [[draži]], i izražavaju se kod svih ljudi na sličan način. To su ''[[sreća]]'', ''[[tuga]]'', ''[[ljutnja]]'', ''[[strah]]'', ''[[gađenje]]'' i ''[[iznenađenje]]''. [[Afekt]], [[raspoloženje]] i [[sentiment]] su emocionalna stanja različitog intenziteta i trajanja, a [[afektivni ton]] je doživljaj prijatnosti i neprijatnosti i sastavni je deo svakog [[osećanje|osećanja]].<ref>Psihologija, Biljana Milojević Apostolović, Logos, 2012</ref> Postoji više [[teorija]] o tome kako nastaju emocije: ''Džejms''-''Langeova'', ''Kenon''-''Bardova'' i ''Teorija'' ''kognitivne'' ''procene''. Prema Džejms-Langeovoj teoriji,emocija je doživljaj fizioloških promena u [[organizam|organizmu]] koje se refleksno dešavaju u određenoj situaciji i pokreću određeno [[ponašanje]]. Prema kognitivnim teorijama, emocija je rezultat procene smisla i značaja situacije. Nijedna dosadašnja [[teorija]] emocija nije primenljiva na sve ljude i sve situacije.
Emocija je bilo koje [[Свест|svesno iskustvo]]<ref>{{cite book|last=Panksepp|first=Jaak|title=Affective neuroscience : the foundations of human and animal emotions|year=2005|publisher=Oxford University Press|location=Oxford [u.a.]|isbn= 978-0-19-509673-6|pages=9|edition=[Reprint]|quote=Our emotional feelings reflect our ability to subjectively experience certain states of the nervous system. Although conscious feeling states are universally accepted as major distinguishing characteristics of human emotions, in animal research the issue of whether other organisms feel emotions is little more than a conceptual embarrassment|pages=}}</ref><ref>{{cite journal|last=Damasio|first=AR|title=Emotion in the perspective of an integrated nervous system.|journal=Brain research. Brain research reviews|date=May 1998|volume=26|issue=2-3|pmid=9651488|doi=10.1016/s0165-0173(97)00064-7|pages=83-6}}</ref><ref>{{cite book|editor=Davidson Paul Ekman |editor2= Richard J. |title=The Nature of emotion : fundamental questions|year=1994|publisher=Oxford University Press|location=New York|isbn= 978-0-19-508944-8|pages=291-93|quote=Emotional processing, but not emotions, can occur unconsciously.|pages=}}</ref> karakterisano intenzivnom mentalnom aktivnošću i izvesnim stepenom [[
Emocije su kompleksne. Prema nekim teorijama, one su stanja osećanja koja rezultiraju fizičkim i psihološkim promenama koje utiču na naše ponašanje.<ref name="Schacter">{{cite book|last=Scirst Daniel L.|title=Psychology Second Edition|year=2011|publisher=Worth Publishers|location=41 Madison Avenue, New York, NY 10010|isbn=978-1-4292-3719-2|pages=310}}</ref> [[Fiziologija]] emocije je blisko povezana sa [[arousal|uzbuđenjem]] [[Нервни систем|nervnog sistema]], pri čemu su različita stanja i jačine uzbuđenja povezani sa specifičnim emocijama. Emocije su isto tako povezane sa tendencijama ponašanja. Ekstrovertirani ljudi su po prirodi više socijalni i izražavaju svoje emocije, dok su introvertne osobe u većoj meri društveno povučene i sakrivaju svoje emocije. Emocija je često pokretačka sila [[motiv]]acije, pozitivne ili negativne.<ref name="Gaulin 6">{{harvnb|C|2004|pp=}}</ref>
Ред 51:
== Vrste emocija ==
Emocije se dele na '''osnovne''' (primarne) i '''složene''' (sekundarne). Postoji 6 osnovnih emocija i to su: ''[[radost]]'', ''[[ljutnja]]'', ''[[tuga]]'', ''[[strah]]'', ''[[gađenje]]'' i ''[[iznenađenje]]''. Navedene emocije su osnovne zato što ih ispoljavaju svi ljudi i poneke [[životinje]]; u svim [[kultura]]ma se izražavaju na sličan način; javljaju se brzo i kratko traju. Složene emocije su [[ljubav]], [[mržnja]], [[zavist]], [[ljubomora]], [[нада (Монклова)|nada]], [[dostojanstvo]], [[humor]], [[krivica]] itd.<ref>Schwarz, N. H. (1990). Feelings as information: Informational and motivational functions of affective states. Handbook of motivation and cognition: Foundations of social behavior, 2, 527-561.</ref>
== Podela emocija prema intenzitetu i trajanju ==
Ред 66:
Teorije o emocijama se povlače malo predaleko što se tiče [[Stoicizam|stoike]] [[Античка Грчка|Antičke Grčke]] i [[Историја Кине|Antičke Kine]]. U Kini, verovalo se da je preterana emocija štetila [[Чи|''či'']], što zauzvrat šteti vitalnim [[Орган (анатомија)|organima]].<ref name="Suchy 2011">{{cite book|title=Clinical neuropsychology of emotion|last=Suchy|first=Yana|publisher=Guilford Press|year=2011|isbn= 978-1-60918-074-4|location=New York|publication-place=|type=}}</ref> [[Хипократ са Коса|Hipokratova]] teorija četiri humora doprinela je proučavanju emocija na isti način kao i [[Медицина|medicine]].
Tokom [[
=== Evolucijske teorije ===
|