Emocija — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: исправљам преусмерења |
м pretvaranje sablona page u cite book |
||
Ред 3:
'''Emocija''' je uzbuđenost izazvana situacijom ili [[stresorom]] koji je osobi važan. Sastoji se iz tri komponente: '''fiziološke''', '''izražajne''' i '''subjektivne'''. Fiziološka komponenta priprema [[organizam]] za adekvatno reagovanje, izražavanjem se obavlja [[neverbalna komunikacija]], a preko [[doživljaj]]a spoznajemo u kakvom smo stanju. Emocije imaju adaptivnu i komunikativnu funkciju. Dele se na '''''osnovne''''', '''''složene''''', '''''prijatne''''', '''''neprijatne'''''. Osnovne emocije su urođene [[reakcije]] na [[draži]], i izražavaju se kod svih ljudi na sličan način. To su ''[[sreća]]'', ''[[tuga]]'', ''[[ljutnja]]'', ''[[strah]]'', ''[[gađenje]]'' i ''[[iznenađenje]]''. [[Afekt]], [[raspoloženje]] i [[sentiment]] su emocionalna stanja različitog intenziteta i trajanja, a [[afektivni ton]] je doživljaj prijatnosti i neprijatnosti i sastavni je deo svakog [[osećanje|osećanja]].<ref>Psihologija, Biljana Milojević Apostolović, Logos, 2012</ref> Postoji više [[teorija]] o tome kako nastaju emocije: ''Džejms''-''Langeova'', ''Kenon''-''Bardova'' i ''Teorija'' ''kognitivne'' ''procene''. Prema Džejms-Langeovoj teoriji,emocija je doživljaj fizioloških promena u [[organizam|organizmu]] koje se refleksno dešavaju u određenoj situaciji i pokreću određeno [[ponašanje]]. Prema kognitivnim teorijama, emocija je rezultat procene smisla i značaja situacije. Nijedna dosadašnja [[teorija]] emocija nije primenljiva na sve ljude i sve situacije.
Emocija je bilo koje [[Свест|svesno iskustvo]]<ref>{{cite book|last=Panksepp|first=Jaak|title=Affective neuroscience : the foundations of human and animal emotions|year=2005|publisher=Oxford University Press|location=Oxford [u.a.]|isbn=
Emocije su kompleksne. Prema nekim teorijama, one su stanja osećanja koja rezultiraju fizičkim i psihološkim promenama koje utiču na naše ponašanje.<ref name="Schacter">{{cite book|last=Scirst Daniel L.|title=Psychology Second Edition|year=2011|publisher=Worth Publishers|location=41 Madison Avenue, New York, NY 10010|isbn=978-1-4292-3719-2|pages=310}}</ref> [[Fiziologija]] emocije je blisko povezana sa [[arousal|uzbuđenjem]] [[Нервни систем|nervnog sistema]], pri čemu su različita stanja i jačine uzbuđenja povezani sa specifičnim emocijama. Emocije su isto tako povezane sa tendencijama ponašanja. Ekstrovertirani ljudi su po prirodi više socijalni i izražavaju svoje emocije, dok su introvertne osobe u većoj meri društveno povučene i sakrivaju svoje emocije. Emocija je često pokretačka sila [[motiv]]acije, pozitivne ili negativne.<ref name="Gaulin 6">{{harvnb|C|2004|pp=}}</ref>
Ред 64:
=== Antička Grčka, Antička Kina, Islamsko zlatno doba i srednji vek ===
Teorije o emocijama se povlače malo predaleko što se tiče [[Stoicizam|stoike]] [[Античка Грчка|Antičke Grčke]] i [[Историја Кине|Antičke Kine]]. U Kini, verovalo se da je preterana emocija štetila [[Чи|''či'']], što zauzvrat šteti vitalnim [[Орган (анатомија)|organima]].<ref name="Suchy 2011">{{cite book|title=Clinical neuropsychology of emotion|last=Suchy|first=Yana|publisher=Guilford Press|year=2011|isbn=
Tokom [[zlatno doba islama|islamskog zlatnog doba]], persijski [[Полихистор|polihistor]] [[Ибн Сина|Avicena]] teoretisao je uticaj emocija na zdravlje i ponašanje, ukazujući na potrebu upravljanja emocijama.<ref>{{Cite journal|last=Haque|first=Amber|year=2004|title=Psychology from Islamic Perspective: Contributions of Early Muslim Scholars and Challenges to Contemporary Muslim Psychologists|url=https://www.jstor.org/stable/27512819|journal=Journal of Religion and Health|volume=43|issue=4|doi=10.2307/27512819|pages=357-377}}</ref> [[Zapadna filozofija]] je na različite načine smatrala emocije. U [[Stoicizam|stoickim]] teorijama smatralo se da je to prepreka [[Разум|razumevanju]], a time i prepreka vrlini. [[Аристотел|Aristotel]] je verovao da su emocije bitna komponenta [[Врлина|vrline]].<ref>{{cite book|url=http://www.constitution.org/ari/ethic_02.htm#2.6|title=Nicomachean Ethics|last=Aristotle|location=Book 2. Chapter 6}}</ref> Iz Aristotelove tačke gledišta sve emocije (nazvane strasti) odgovaraju apetitima ili kapacitetima. U srednjem veku, Aristotelova tačka gledišta je usvojena i dalje razvijana posebno od strane [[Схоластика|sholastike]] i [[Тома Аквински|Toma Akvinskija]].<ref>{{cite book|url=http://www.newadvent.org/summa/2059.htm|title=Summa Theologica|last=Aquinas|first=Thomas|location=Q.59, Art.2}}</ref> Postoje i teorije emocija u radovima filozofa kao što su [[Рене Декарт|Rene Dekart]], [[Николо Макијавели|Nikolo Makijaveli]], [[Барух Спиноза|Baruh Spinoza]],<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/52566641|title=Looking for Spinoza: Joy, sorrow and the feeling brain|last=Damasio|first=Antonio R.|date=|publisher=Heinemann|year=2003|isbn=
=== Evolucijske teorije ===
Ред 79:
=== Džejms-Langeova teorija ===
Džejm-Langeova teorija govori da su emocije instinktivne, odnosno da se u određenoj situaciji automatski pokreću fiziološke promene u organizmu i promene u [[ponašanje|ponašanju]]. Prema ovoj teoriji, prvo nastaju fiziološke reakcije i ponašanje, a potom emocionalni doživljaj;ljudi u hitnim situacijama prvo reaguju,a zatim dožive emociju. Iz ove teorije sledi da se emocije ne mogu svesno regulisati zato što su refleksne.<ref name="James">{{cite journal|last=James | first = William |authorlink= William James |year=1884 | title = What Is an Emotion? | url = http://psychclassics.yorku.ca/James/emotion.htm | journal = [[Mind (journal)|Mind]] | volume = 9 | issue = 34|pages=188-205 | doi=10.1093/mind/os-ix.34.188}}</ref><ref>{{cite book|last=Carlson | first = Neil | title = Physiology of Behavior | publisher = Pearson | series = Emotion | volume = 11th edition |date=22. 01. 2012. |pages=388 |isbn=
=== Kenon-Bardova teorija ===
Volter Kenon i Filip Bard nisu se slagali sa Džejm-Langeovom teorijom da je emocija instiktivna reakcija. Oni su smatrali da su fiziološke promene slične kod većine emocija i da su sve tri komponente istovremeno pokrenute opažanjem,odnosno procesima u [[mozak|mozgu]], a ne u [[nervni sistem|nervnom sistemu]].<ref>{{cite book|last=Carlson | first = Neil | title = Physiology of Behavior | publisher = Pearson | series = Emotion | volume = 11th edition |date=22. 01. 2012. |pages=389 |isbn=
=== Teorija kognitivne procene ===
|