Domen (biologija) — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м page -> page1; козметичке измене |
м razne izmene |
||
Ред 9:
Na osnovu genetske analize i pažljivog razmatranja argumenata, većina naučnika su se složili da sadašnji sistem od 3 domena do sada najbolje klasifikuje živih bića.
Taj sistem klasifikacije je uveo [[Karl Vouz]] [[1990]]. godine, američki [[Микробиологија|mikrobiolog]] i [[Биофизика|biofizičar]] sa Univerziteta u [[Илиноис|Ilinoisu]]. Podela je napravljena na osnovu razlike u strukturi [[РНК Сплит|RNK]],<ref>{{Cite journal|last=Voze|first=Karl R.|
Trenutno nije poznato koji domen je najstariji, odnosno, kom domenu pripadaju vrste koje su prve nastale na svetu, iako nedavni dokazi ukazuju da su to arheje. Što se tiče [[biomasa|biomase]], bakterije su najbrojnije, a verovatno iza njih arheje, a tek nakon toga eukarioti. Pretpostavlja se da ako bi neki od ta tri domena izumro, ni ostala dva ne bi mogla opstati, jer su većina blisko zavisna jedni od drugih.
Domen je, prema Vozu, najviša [[Таксономске категорије|kategorija]] [[sistematika|klasifikovanja]] [[živo biće|živih bića]]. [[Virus]]i, [[viroid]]i i [[prioni]] koji se generalno ne smatraju živim bićima, podležu zasebnoj [[sistematika virusa|klasifikaciji]].<ref name="pmid16105179">{{cite journal|vauthors=Fauquet CM, Fargette D | title = International Committee on Taxonomy of Viruses and the 3,142 unassigned species | journal = Virology Journal | volume = 2 | issue =
== Osnova podele ==
Ред 42:
:* domen eukariota je podijeljen na [[Carstvo (biologija)|carstva]].
Prema klasifikacionom sistemu koji je predložen 2012. godine<ref name=Luketa2012>{{Cite journal|last=Luketa S. | title = New views on the megaclassification of life | journal = Protistology |year=2012 | volume=7 | issue=4
* Prionobiota (nećelijski organizmi bez nukleinske kiseline),
* Virusobiota (nećelijski organizmi sa nukleinskom kiselinom),
Ред 50:
== Obeležja tri domena života ==
[[Датотека:Eocyte hypothesis.png|250px|мини|desno|Trodomensko stablo i [[eocitna hipoteza]]<ref>{{cite journal|author=Cox, C. J. |author2= Foster, P. G. |author3= Hirt, R. P. |author4= Harris, S. R. |author5= Embley, T. M. |year=2008 | title = The archaebacterial origin of eukaryotes | journal = Proc Natl Acad Sci USA | volume = 105 | issue = 51
[[Датотека:Collapsed tree labels simplified.png|мини|350px|десно|[[Filogenetsko stablo]] koje prikazuje odnose između eukariota i ostalih oblika života<ref>{{cite journal|vauthors=Ciccarelli FD, Doerks T, von Mering C, Creevey CJ, Snel B, Bork P |title=Toward automatic reconstruction of a highly resolved tree of life |journal=Science |volume=311 |issue=5765
Svaki od ova tri domena života, priznaju današnji biolozi, sadrže [[rRNK]] koja je za njih jedinstvena, a ta činjenica sama po sebi predstavlja osnovu trodomenskog sistema. Dok prisustvo [[jedro]]ve membrane razlikuje domen -{''Eukarya''}- od domena -{''Archea''}- i -{''Bakteria''}- – od kojih oba nemaju jedrovu membranu – arheje i bakterije međusobno se razdvajaju po raznim [[biohemija|biohemijskim]] i [[RNK]] markerima.
Ред 67:
{{Glavni|Virus}}
Nijedan od tri sistema trenutno ne uključuje [[Нећелијски организам|nećelijski život]]. Od [[2011]]. se govori o nukleocitoplazmnim velikim [[DNK]] [[virusi]]ma kao mogućem četvrtom domenu života, što je gledište koje podržavaju istraživanja iz 2012.<ref name="Nasir">{{cite journal|pmc=3570343 |pmid=22920653 |doi=10.1186/1471-2148-12-156 |volume=12 |title=Giant viruses coexisted with the cellular ancestors and represent a distinct supergroup along with superkingdoms Archaea, Bacteria, and Eukarya |year=2012 |journal=BMC Evol. Biol.
== Alternativne klasifikacije ==
Predložene alternativne klasifikacije života uključuju:
* [[Dvoimperijski sistem]] ili ''superdomenski sistem'', sa najvišim rangom grupiranja: -{Prokaryota/[[Monera]]}- i -{Eukaryota}-.<ref name="Mayr1998">{{Cite journal|last=Mayr|first=Ernst|authorlink=Ernst Mayr | title=Two empires or three? | url=http://www.pnas.org/content/95/17/9720.full | accessdate=5. 9. 2011 | journal=PNAS | volume=95 | issue=17
* [[Eocitna hipoteza]], koju su prvi objavili [[James A. Lake|Džejms A. Lejk]] -{''et al''.}- [[1984]]. godine, postulira dva domena (-{[[Bacteria]]}- i -{[[Archaea]]}-, sa domenom -{[[Eukaryota]]}- uključenim u -{Archaea}-.<ref name=Archibald>{{cite journal|first=John M. |last=Archibald |title=The eocyte hypothesis and the origin of eukaryotic cells
== Vidi još ==
Ред 86:
== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Leppard|first=Keith|
* [[Michael J. Benton|Benton, Michael J.]] 2005. ''Vertebrate Palaeontology'', Oxford. {{page1|location=|publisher=Blackwell Publishing|year=|isbn=978-0-632-05637-8|pages=}}. {{page1|edition=3rd|year=|isbn=978-0-632-05637-8|pages=}}
* Brummitt, R.K., and C.E. Powell. 1992. ''[[Authors of Plant Names]]''. Royal Botanic Gardens, Kew. {{page|year=|isbn=978-0-947643-44-7|pages=}}
|