Islamski svijet — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Мењам датотеку Islam_percent_population_in_each_nation_World_Map_Muslim_data_by_Pew_Research-sr-ijek-lat.svg другом датотеком [[:c:File:Islam_percent_population_in_each_nation_World_Map_Muslim_data_by_Pew_Research-sr-lat.svg|Islam_percent_population_in_ea |
м razne izmene; козметичке измене |
||
Ред 1:
[[Датотека:Islam percent population in each nation World Map Muslim data by Pew Research-sr-lat.svg|
'''Islamski svijet''', '''muslimanski svijet''' ili '''[[uma|umet]]''' ({{jez-arap|أمة|el}} [''-{ummah}-''] — „[[nacija]]“ ili „[[društvo]]“) široko je korišćen termin sa nekoliko različitih značenja. U religioznom smislu, pripadnici [[
Prema podacima iz 2010. godine, više od 1,6 milijardi ljudi ili oko 23,4% svjetske populacije su muslimani.<ref>[http://www.pewforum.org/2011/01/27/the-future-of-the-global-muslim-population/ ''Budućnost globalne muslimanske populacije'']. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref>
Procentualno po svjetskim regionima, muslimani čine sljedeći udio u ukupnom stanovništvu: oko 24,8% u Aziji-Okeaniji,<ref>[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-asia/ ''Azijsko-pacifički region'']. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref> 91,2% u regionu [[Bliski istok]] — [[Severna Afrika|Sjeverna Afrika]],<ref>[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-middle-east/ ''Region B. — S. Afrika'']. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref> 29.6% u [[podsaharska Afrika|subsaharskoj Africi]],<ref>[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-sub-saharan-africa/ ''Subsaharska Afrika'']. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref> oko 6,0% u [[Evropa|Evropi]]<ref>[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-europe/ ''Muslimansko stanovništvo Evrope'']. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref> i oko 0,6% u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-americas/ ''Muslimansko stanovništvo Amerika'']. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref><ref>[http://www.theguardian.com/world/2008/mar/31/religion ''Prvi put u istoriji broj muslimana veći od broja katolika'']. -{www.theguardian.com}-. 31. mart 2008. Pristupljeno 7. jun 2015.</ref>
== Istorija ==
{{glavni-lat|istorija islama}}
[[Датотека:TabulaRogeriana_upside-down.jpg|
Istorija islama je kako istorija samog islama kao religije, takođe i islama kao svojevrsnog kulturnog, društvenog ili političkog svjetskog fenomena. Islam je nastao na [[Arapsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]], početkom 7. vijeka, objavom [[Kuran]]a [[Muhamed]]u [[s. a. v. s.]] u mjesecu [[ramazan]]u. Za vrijeme [[Rašidunski halifat|Rašidunskog halifata]], islam se brzo proširio poluostrvom i susjednim zemljama; samo 100 godina nakon Poslanikove smrti, islamska država obuhvatala je teritoriju od [[Španija|Španije]] na zapadu preko [[Sicilija|južne Italije]], Sjeverne Afrike i Bliskog istoka do [[Centralna Azija|Centralne Azije]] na istoku.
Ред 48:
Muslimani takođe nastanjivaju i imaju službeni status u sljedećim državama i područjima:
* [[Afrika]]:
:: [[Severna Afrika|Sjeverna Afrika]]: Maroko, Alžir, [[Tunis]], [[Libija]], Egipat, Sudan;
:: [[Severoistočna Afrika|Sjeveroistočna Afrika]]: [[Somalija]], [[Somaliland]] (''-{de facto}-'' država), [[Eritreja]], [[Etiopija]] i [[Džibuti]];
:: [[Zapadna Afrika]]: [[Mali]], [[Senegal]], [[Gambija]], [[Gvineja]], [[Gvineja Bisao]], [[Burkina Faso]], [[Sijera Leone]], Niger i Nigerija.
* [[Azija]]:
:: [[Centralna Azija]]: [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]], Uzbekistan, Sinđang (Kina)
:: [[Jugozapadna Azija]]: arapske države kao što su Saudijska Arabija, Irak, [[Oman]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Kuvajt]] i nearapske države kao što su Turska, [[Severni Kipar|Sjeverni Kipar]] i Iran.
Ред 58:
:: [[Jugoistočna Azija]]: Indonezija, [[Brunej]] i Malezija
:: [[Istočna Azija]]: dijelovi Kine (Ningsja)
* [[Evropa]]:
::: [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Republika Kosovo|Kosovo]] (djelimično priznata država, sporna teritorija), dijelovi Rusije ([[Severni Kavkaz|Sjeverni Kavkaz]] i [[Regija Volga]]) i [[Ukrajina|Ukrajine]] (posebno na [[Krim]]u)
== Demografija ==
[[Датотека:Jakarta_Skyline_Part_2.jpg|
Oko 23% svjetske populacije su muslimani. Prema trenutnim procjenama, broj muslimana u svijetu iznosi oko 1,6 milijardi. Muslimani su većinsko stanovništvo u 49 država i govore stotinama jezika (preko četrdeset jezika govori se samo u Iranu), a dolaze iz različitih [[etnička grupa|etničkih grupa]]. Glavni jezici kojima govore muslimani uključuju: [[arapski jezik|arapski]], [[urdu (jezik)|urdu]], [[bengalski jezik|bengalski]], [[pandžabski jezik|pandžabski]], [[Malajski jezik|malajski]], [[javanski jezik|javanski]], [[sudanski jezik|sudanski]], [[svahili (jezik)|svahili]], [[hausa (jezik)|hausa]], [[fula (jezik)|fula]], [[berberski jezik|berberski]], [[tuareški jezik|tuareški]], [[somalijski jezik|somalijski]], [[albanski jezik|albanski]], [[bošnjački jezik|bošnjački]], [[ruski jezik|ruski]], [[turski jezik|turski]], [[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[kazaški jezik|kazaški]], [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[Paštu (jezik)|paštu]], [[belučki jezik|belučki]], [[sindski jezik|sindski]], [[kašmirski jezik|kašmirski]] i mnogi drugi jezici.
=== Religija ===
Dva glavna pravca u islamu su [[Sunitski islam|sunitski]] i [[Šiitski islam|šitski islam]].
Veliku većinu muslimana u svijetu čine suniti, i to [87—90]%.<ref>[http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/ Globalna muslimanska populacija]. Pristupljeno 8. jun 2015.</ref>
Šiti i pripadnici ostalih pravaca u islamu sačinjavaju oko [10—13]% od ukupnog muslimanskog stanovništva.
Deset država s najvećim procentom šitskih muslimana su: Iran (93%), Azerbejdžan (61%), Irak (55%), Jemen (36%), Liban (27%),<ref>[http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/2010/148830.htm Religijske slobode]. Pristupljeno 8. jun 2015.</ref> Pakistan (25%), Sirija (17%), Turska (15%), Avganistan (15%) i Indija (2,7%).<ref>[http://www.adherents.com/largecom/com_shiite.html Najveće šiitske zajednice]. Pristupljeno 8. jun 2015.</ref>
Ред 76:
==== Geografska distribucija ====
U islamu postoje različite pravne škole, tj. škole [[fikh]]a, tako da danas unutar sunitskog islama postoje četiri takve škole odnosno [[mezheb]]a:
* [[Hanefijski mezheb|hanefije]]
* [[Malikijski mezheb|malikije]]
* [[Šafijski mezheb|šafije]]
* [[hanbelijski mezheb|hanbelije]]
Ред 118:
* {{cite web|url=http://wn.com/top_muslim_powers_iran_turkey_pakistan_egypt_saudi_arabia_military_action_exclusive | title= top_muslim_powers}}
* {{Cite book-lat|last=Kraemer | first= Joel L. | title= Humanism in the Renaissance of Islam |year=1992 | publisher= Brill Publishers |isbn=978-90-04-07259-6|pages=}}
* {{Cite book-lat|last=Grant | first= John |authorlink=
== Spoljašnje veze ==
| |||