Razuman čovek — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Autobot (разговор | доприноси)
м razne izmene
Ред 40:
Od [[2010]]. godine, genetička istraživanja dovela su do pojave srednje varijante tumačenja čovjekovog porijekla, po kojoj „većina” ima nedavno afričko porijeklo plus „ograničena” spajanja sa arhaičnim ljudima.
 
Nedavno afričko porijeklo modernih ljudi je matični model opisivanja porijekla i ranih [[migracija]] [[Anatomski moderni čovjek|anatomski modernog čovjeka]]. Teorija se u popularnim medijima pominje kao ''recentni vanafrički model'' ({{jez-eng-lat|Out-of-Africa}}), a akademski „hipoteza o nedavnom jedinstvenom porijeklu”, „zamjenska hipoteza” i model „nedavno afričko porijeklo” ({{jez-eng-lat|RAO}}). Hipoteza da ljudi imaju jedinstveno porijeklo (monogeneza, monofiletija) objavljena je još u [[Čarls Darvin|Darvinovom]] ''Porijeklu čovjeka'' ([[1871]]). Koncept se smatrao spekulativnim sve do 1980-ih, kada je — nakon studija [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] današnjeg čovjeka, u kombinaciji s dokazima na osnovu [[Bioantropologija|bioantropoloških]] podataka o arhaičnim primjercima. Prema genetičkim i fosilnim dokazima, [[arhaični ''Homo sapiens'']] je evoluirao u anatomski moderne ljude isključivo u [[Afrika|Africi]], između 200.000 i 100.000 godina p. n. e., u jednoj grani, ostavljajući Afriku prije 60.000 godina, uz još više proteklog vremena za zamjenu (i/ili asimilaciju) ranijih ljudskih [[populacija]], kao što su ''-{[[Homo erectus]]}-'' i [[Neandertalac|neandertalci]].<ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991). ''Man's place in evolution''. Natural History Museum Publications. Cambridge University Press. London. {{page|year=|isbn=978-0-521-40864-6|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano1" /><ref name="аутоматски генерисано1">Campbell, B. G. (2009). ''Human evolution: An introduction to mans adaptations''. British Museum of Natural History. London. {{page|year=|isbn=ISBN 978-0-202-02041-9|pages=}}. {{page|year=|isbn=ISBN 978-0-202-02042-6|pages=}}</ref><ref>Wood, B. (2005). ''Human evolution — A very short introduction''. Oxford University Press. Oxford. {{page|year=|isbn=978-0-19-280360-3|pages=}}</ref><ref>Lambert, D. (1989). ''The Cambridge guide to prehistoric man''. Cambridge University Press. Cambridge. {{page|year=|isbn=978-0-521-33364-1|pages=}} . {{page|year=|id=ISBN 0521333649|pages=}} .</ref>
 
U skladu sa svojim nalazima, autori studije ukazuju da su primjese genetičkog materijala neandertalaca — u nekim [[populacija]]ma — prisutne i do 4%. Međutim, studija takođe ukazuje na to da mogu postojati i drugi razlozi zbog kojih ljudi i neandertalci imaju zajedničke gene drevne [[hominid]]ne loze.