Asklepijad iz Bitinije — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нова страница: {{Инфокутија биографија |име = Асклепијад Вифински |слика = Асклепијад_Вифинск…
Ред 1:
{{Инфокутија биографија
|име = AsklepijadАсклепијад izВифински Bitinije
|слика = Асклепијад_Вифински_.jpg
|ширина_слике = 250п
|алт =
|опис =
|име_по_рођењу = Ἀσκληπιάδης
|остала_имена =
|дан_рођењадатум_рођења = 124. п. =н. е.
|место_рођења = [[Прузи]]
|месец_рођења =
|држава_рођења = [[Античка Грчка]]
|година_рођења = između 124. i 129. p.n.e.
|датум_смрти = 40. п. н. е.
|место_рођења = [[Kios]]
|држава_рођењаместо_смрти = [[Antička GrčkaРим]]
|држава_смрти = Римска држава
|дан_смрти =
|месец_смрти =
|година_смрти = 40. p.n.e.
|место_смрти =
|држава_смрти =
|узрок_смрти =
|резиденција =
|држављанство =
|религија =
|познат_по = ''[[traheotomija]] ''
|образовање =
|алма_матер =
|послодавац =
|занимање = [[ЛекарЉекар]]
|висина =
|тежина =
|титула =
|мандат =
|претходник =
|наследник =
|партија =
|супарници =
|одбори =
|супружник =
|партнер =
Линија 40 ⟶ 28:
|родитељи =
|родбина =
|позивни_знак =
|награде =
|потпис =
Линија 46 ⟶ 33:
|фусноте =
}}
'''Asklepijad iz Bitinije''' ({{jez-gr|Ἀσκληπιάδης}}, [[Kios]], između 124. i 129. p.n.e. — 40. p.n.e.) bio je starogrčki lekar koji je jedan deo svog života proveo u [[Rim]]u.<ref name=OCD>''The Oxford Classical Dictionary'', 3rd ed., 2003, s.v. „Asclepiades (3)”.</ref> Smatra se jednim od osnivača nove teorije o [[bolest]]iima, zasnovane na protoku rastavljenih čestica ({{jez-gr|ἄναρμοι ὄγκοι}}) kroz pore u ljudskom telu. Njegovo lečenje, najvećim delom imalo je za cilj ponovno uspostavljanje harmonije u telu putem [[Dijeta|pravilne ishrane]], [[Fizička aktivnost|fizičke aktivnosti]] i kupanja.
 
'''Асклепијад Вифински''' {{јез-грч|Ἀσκληπιάδης}}; (рођен око 124 год п.н.е - умро око 40 год п.н.е.). [[Рим |Римски ]]лекар и [[филозоф]], [[Грчка|грчког ]]поријекла . Оснивач методичке школе у медицини. Сматра се једном од најзначајнијих личности у [[Историја медицине|историји медицине]]. <ref name="Жегер">Станојевић В, Историја медицине, Медицинска књига, Београд-Загреб,1953.г.</ref>
== Život ==
==Биографија==
Rođen je u Kiosu u [[Mala Azija|maloazijskoj]] pokrajini [[Bitinija|Bitiniji]]. Postoje pretpostavke da je Asklepijadov otac bio lekar, s obzirom na to da se u [[Antika|antici]] lekarska veština obično negovala u okviru istih porodica.<ref>Roberto Polito, „On the Life of Asclepiades of Bithynia”, ''The Journal of Hellensitic Studies'', Vol. 119, 1999, str 48-66.</ref>
Асклепијад је рођен 124 године п.н.е. у граду [[Пруза|Прузи]] у [[Битинија| Битинији]] у [[Грчка| Грчкој]]. Први је грчки љекар и плодан писац који се настанио а и прочуо у Риму. Учио је [[Медицина|медицину]] у граду [[Парион|Париону]], у [[Атина|Атини]] и [[Александрија|Александрији]], па како је обишао и испробао медицинску праксу у више градова на [[Средоземље|Средоземљу]], он се најзад упутио у Рим и у њему настанио 91. Године п.н.е. Рим је освојио својим изванредним смислом за [[Реторика|реторику]] па се послије прихватио љекарске праксе, јер је мислио, како каже [[Плиније]], да је то пут којим ће лакше «до славе и ћара!»
<ref name=" Жегер " />
==Радна биографија==
Шетајући се једном приликом по околини своје раскошне виле, купљене од високих хонорара својих медицинских услуга, пише Плиније, спазио је како путем поред њега пролази чудна поворка, и како уморни носачи спуштају са својих леђа мртвачки сандук на земљу. Пришао је сандуку и распитао се о узроку смрти покојника, замолио је да се покојник не спаљује већ одмах однесе његовој кући, објашњавајући да покојник још није мртав и да ће он помоћи да преживи.Од момента када је Асклепијад оживјео обамрлог човјека, прочуо се по цијелом Риму и постао најпознатији љекар. Уозбиљујући своју љекарску праксу, мада површног познавања [[Епикур|Епикурове]] филозофије створио своју школу и начин љечења. <ref name=" Жегер " />
==Асклепијадов начин лијечења==
Епикурова [[Материјализам |материјалистичка]] мисао заснована на идеји да је космос састављен од [[Атом|атома]] који су у непрекидном кретању кроз празне међупросторе, се односи и на човјека. Захваљујући невидљивим каналићима, «порама», чије постојање потврђују на кожи најситније капљице зноја, које из њих избијају; душа је састављена такође из атома, «огцои» , који су «глатки, округли и танани»; ваздушни атоми продиру у организам захваљујући дисању; кретање атома у тијелу производи топлоту и хладноћу; складан однос између атома, и то чини здравље, док несклад доноси болест, пошто у таквом случају «атоми запушавају поре усљед своје величине, облика, количине и усљед својих брзих кретања»; код [[Плеторично|плеторичних]] и грозничавих болесника, болести наступају усљед сужавања пора, док код слабуњавих, мршавих и меланхоличних, оне настају усљед брзог протицања атома кроз сувише широке поре.
Асклепијад је своју терапију заснивао на тој филозофији, прогласивши начело, да треба лијечити: «tuto, celerite, jucunde“ – „сигурно, брзо, пријатно“. Одбацивши Хипократову теорију зато што је неактивна и „посматра смрт“ и одбацивши исто тако и Хипократово натуралистичко начело о томе, да је „природа љекар“ и замјенивши га начелом , да је природа „покадшто шкодљива“, „aliquando nocet“, и да је треба „исправљати“, он је задржао само Хипократово начело о посматрању тока болести у болесничкој постеељи и додао своје терапијско начело о енергичном лијечењу <ref name=" Жегер " />
 
Умро је у Риму 40. Године п.н.е.
Kao mladić mnogo je putovao. U Rim je prvo došao kao retoričar, a zatim, smatrajući da se [[retorika]] ne isplati, odjednom okrenuo izučavanju i praktikovanju u [[Medicina|medicini]].<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-lat1:26.7 Plinije Stariji, ''Prirodoslovna pitanja'', XXVI, 7.]</ref>
 
==Круг пријатеља и поштоваоца==
Kao lekar stekao je veliku slavu i mnogo učenika, među kojima je najistaknutiji bio [[Temison iz Laodikeje]], koji je osnovao medicinsku metodičku školu.
Имао је велики круг пријатеља, поштоваоца у струци и ван ње. Били су то: [[Цицерон]], [[Марко Антоније]], [[Красус]], [[Митридат]], пјесник [[Лукреције]] који је сачувао његова дјела у виду свог извода, пошто су његова оригинална дјела изгубљена.
<ref name=" Жегер " />
 
[[Датотека: Римски_хируршки_инструменти.jpg|мини|250п|ДЕСНО| Римски хируршки инструменти]]
Asklepijadova godina smrti nije poznata, ali zna se da je doživeo duboku starost. {{citiranje|'''Anegdota o životu i smrti Asklepijada:'''
<ref name=" Жегер " />
 
== Референце ==
Navodno je boginji [[Fortuna|Fortuni]] položio opkladu da će se odreći medicine ako se ikad sam razboli. [[Plinije Stariji]], koji nam prenosi ovu anegdotu, dodaje da je Asklepijad tu opkladu dobio, da je doživeo duboku starost i na kraju izgubio život nesrećnim slučajem (tačnije, padom niz stepenice).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-lat1:7.37 Plinije Stariji, ''Prirodoslovna pitanja'', VII, 37.]</ref>}}
 
== Delo ==
Zbog poznavanja [[Филозофија|filozofije]] nazvan je ''Philosophicus'', a zbog poznavanja [[Lekovite biljke|lekovitog bilja]] dobio je nadimak ''Pharmacion''.<ref>C. Yapijakis, „Hippocrates of Kos, the Father of Clinical Medicine, and Asclepiades of Bithynia, the Father of Molecular Medicine”, ''In vivo'', No. 23 (4), 2009, str. 507—514.</ref> Antioh iz Askalona rekao je za Asklepijada da mu ''nema premca u medicini, a poznaje i filozofiju''.<ref>John Scarborough ''Pharmacy in History'', Vol. 17, No. 2, 1975, str. 43-57.</ref>
 
Asklepijad je žestoko kritikovao medicinske principe i postupke ranijih lekara tvrdeći da je otkrio efikasniji način lečenja bolesti od svih dotad poznatih. Kritikovao je one koji su izučavali strukturu tela ili posmatrali pojavne oblike bolesti, a navodno je u svojim spisima napadao naročito [[Hipokrat]]a.<ref name=DGRBM>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dasclepiades-bio-15 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Asclepiades (15).]</ref>
 
Odbacivši Hipokratovu doktrinu o telesnim tečnostima , Asklepijad je pokušao izgraditi novu teoriju bolesti, zasnivajući svoje medicinske postupke na jednoj varijanti [[atomisti]]čke teorije, prema kojoj bolest nastaje zbog nepravilnog ili neskladnog kretanja telesnih čestica.
 
Njegove ideje verovatno bar delom imaju korena u [[Demokrit]]ovim i [[Epikur]]ovim atomističkim teorijama, ali se njegovi uzori traže i u [[Heraklid Pontski|Heraklidu Pontskom]] i [[Straton iz Lampsaka|Stratonu iz Lampsaka]], a ponekad se njegova teorija smatra i reakcijom na fiziološki sistem koji je definisao [[Erazistrat]].<ref name=OCD /> Sve manifestacije bolesti svode se na začepljenje pora i nepravilan raspored „rastavljenih čestica” (ἄναρμοι ὄγκοι) ili [[atom]]a.
;Podela bolesti
Asklepijad je sve bolesti podelio na dve velike grupe ''akutne'' i ''hronične''.<ref>[[Celije Aurelijan]], ''O hroničnim i akutnim bolestima'', III, 8.</ref> Za akutne bolesti s, matrao je da izazivaju suženje pora (ili njihovo začepljenje) zbog previše atoma, dok je za hronične bolesti smatrao da ih izaziva opuštanje pora ili manjak atoma.<ref name=DGRBM /> Asklepijad je smatrao da druge blaže bolesti uzrokuje remećenje toka telesnih tečnosti i [[Pneuma|pneume]].
 
Bolesti je razvrstavo u tri kategorije:
* ''status strictus'' („stegnuto stanje”),
* ''status laxus'' („opušteno stanje”) i
* ''status mixtus'' („mešano stanje”).
Takođe je verovao da ukod bolesnika nema kritičnih dana, i da se zato bolesti ne završavaju u neko određeno vreme.
;Ciljevi lečenja
Cilj Asklepijadovog lečenja bio je, ponovno uspostavljanje harmonije u telu. U svojim tretmanima mnogo je pridavao značaj promenama u [[Dijeta|režimu ishrane]], [[Masaža|masaži]],kupanju i [[Fizička aktivnost|fizičkim aktivnostima]].
 
Velika popularnost koju je uživao među svojim pacijentima, jednim se delom zasnivala i na tome što im je kao lek propisivao [[vino]],<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-lat1:7.37 Plinije Stariji, ''Prirodoslovna pitanja'', VII, 37], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-lat1:23.18 XXIII, 18.]</ref> kao i na tome što je u svemu ugađao potrebama i povlađivao svim zahtevima pacijenata.
 
U lečenju,pacijentima je pristupao podjednako ne praveći razliku na osnovu pola ili [[Mentalne bolesti|mentalnog zdravlja]]. Za razliku od mnogih drugih lekara tog doba, koji često prema pacijentima nisu pokazivali naročitu brižnost. Verujući da ljubazan i prijateljski odnos predstavljaja ključne osobine dobrog lekara, Asklepijad je u lečenju sledio moto ''cito, tuto, iucunde'' (brzo, sigurno, ugodno).<ref>Jack Edward McCallum ''Military Medicine: From Ancient Times to the 21st century'', ABC-CLIO, 2008, str. 26-27.</ref>
;Uloga ishrane
U Asklepijadovom pogledu na [[lek]]ove varenje je igralalo jednu od ključnih uloga, jer se sastojci [[Hrana|hrane]] ubrajaju među glavne razloge loše [[Probava|probave]]. Ako su ti delići mali, probava se obavlja uobičajenim tokom. No, ako su delovi hrane preveliki, dolazi do smetnji u probavi. Ako se razvije bolest ― smatrao je Alkibijad ― lekovi nisu rešenje (mada je, u manjoj meri, prepisivao i lekove). Zato je za lečenje umesto lekova obično propisivao hranu i [[vino]] (u odgovarajućim količinama), a nakon njih sledio je [[klistir]] (čišćenje creva). To je, prema njegovoj teoriji, trebalo da ukloni uzročnika bolesti. <ref name=OCD />
 
;Uloga muzike
Asklepijad je za lečenje mentalno obolelih koristio [[Muzika|muziku]] ili [[Muzikoterapija|muzikoterapiju]], kako bi održao „psihogenu ravnotežu”. Premda on nije prvi koji je muziku upotrebljavao u [[Terapija|terapeutske]] svrhe, on je ovu umetnost za razliku od drugih koristio ne samo za lečenje mentalnih bolesti, nego i ujeda zmije, uboda škorpije itd.
 
Za hiperaktivne pacijente preporučivao je laganu muziku, a za one u mračnom raspoloženju muziku koja se svira na [[Frigijska lestvica|frigijskoj lestvici]]. Korišćenje [[Flauta|svirale]] nije uopšte dopuštao, jer je smatrao da je previše živahna i da neće blagotvorno delovati na pacijente. Smatrao je da će oboleli deo tela reagovati na zvuk muzike i izbaciti bol iz tela.<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=nq6iKa4p61EC&pg=PA1977&lpg=PA1977&dq=Ana+Marta+Gonzalez.+The+Emotions+and+Cultural+Analysis&source=bl&ots=z9scPcZA1X&sig=2PMoTbfsFlNHcCd3rxHXNcCC3eg&hl=en&sa=X&ei=6QcPU73gMcbYtQb2iYDQBg&ved=0CFQQ6AEwBg#v=onepage&q=Asclepiades&f=false Ana Marta Gonzalez, ''The Emotions and Cultural Analysis'', Ashgate, 2012, ISBN 978-1-4094-5317-8.]</ref>
;Pionir traheotomije
[[Galen]] i [[Aretej iz Kapadokije|Aretej]], koji su živeli u 2. veku nove ere, pripusuju Asklepijadu zasluge za obavljanje prve [[Traheotomija|traheotomije]] koja nije bila hitna.<ref>{{cite book
|author=Gumpert CG
|title=Asclepiadis Bithyniae Fragmenta
|editor=Christianus Gottlieb Gumpert
|chapter=Cap. VIII: de morborum cognitione et curatione secundum Asclepiadis doctrinam
|publisher=Sumptibus novi bibliopolii vulgo Industrie-Comptoir dicti
|location=[[Weimar|Vinariae]]
|year=1794
|pages=133–184
|url=http://digitale.bibliothek.uni-halle.de/vd18/content/pageview/1672989
|accessdate=8. 8. 2010}}</ref><ref name=Yapijakis2009>{{cite journal
|author=Christos Yapijakis
|title=Hippocrates of Kos, the Father of Clinical Medicine, and Asclepiades of Bithynia, the Father of Molecular Medicine
|journal=In Vivo
|volume=23
|issue=4
|pages=507–514
|date=1. 7. 2009
|url=http://iv.iiarjournals.org/content/23/4/507.full.pdf+html
|accessdate=8. 8. 2010
|pmid=19567383}}</ref>
;Začetnik psihoterapije i molekularne medicine
Asklepijad koji se zalagao za humano lečenje duševnih bolesti, pušta je na „slobodu” zatvorene mentalne bolesnike i lečio ih prirodnom terapijom, kao što su pravilna ishrana i [[masaža]]. Po tome se ponekad smatra i pionirom [[Psihoterapija|psihoterapije]], [[Fizikalna terapija|fizikalne terapije]], a donekle i [[Molekularna medicina|molekularne medicine]].<ref name=Yapijakis2009 />
 
Od Asklepijadovih spisa do danas je sačuvano samo nekoliko fragmenata.<ref name=OCD />
 
== Izvori ==
{{reflist}}
== Спољашње везе ==
 
{{портал|Биографија|Античка Грчка|Филозофија}}
== Literatura ==
*{{[https://translate.google.rs/translate?hl=srLatn&sl=ru&u=https://history.wikireading.ru/246964&prev=search]
* {{cite book|last=Cumston|first=Charles Greene|title=An Introduction to the History of Medicine From the Time of the Pharaohs to the End of the Nineteenth Century|location=New York |publisher=Alfred A. Knopf|year=1926}}
* {{cite book|editor-last=Green|editor-first=Robert M.|title=Asclepiades, His Life and Writings: A Translation of Cocchi's ''Life of Asclepiades'' Gumpert's ''Fragments of Asclepiades''|location=New Haven, CT|publisher=Elizabeth Licht|year=1955}}
* {{cite journal|last=Rawson|first=Elizabeth|title=The Life and Death of Asclepiades of Bithynia|journal=Classical Quarterly|volume=32|issue=2|year=1982|pages=358–370|doi=10.1017/S0009838800026549|pmid=11619646}}
* {{cite book|last=Vallance|first=J.T.|title=The Lost Theory of Asclepiades of Bithynia|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|year=1990}}
 
{{Authority control-lat}}
{{DEFAULTSORT:Асклепијад из Битиније}}
[[Категорија:Грчки лекари]]