Боровичко језеро — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: Borovičko jezero je nastalo nakon završetka iskopavanja uglja u borovičkom basenu, prije oko 15 godina. Površina jezera je oko 22 ha, a dubine je od 1 m do 40 m. U…
 
Нема описа измене
Ред 1:
{{Почетник|1|4|2020}}
 
Borovičko jezero je nastalo nakon završetka iskopavanja uglja u borovičkom basenu, prije oko 15 godina. Površina jezera je oko 22 ha, a dubine je od 1 m do 40 m. U jezero se ulivaju dva potoka Ljućanik i Smrdan, ima dosta i podzemnih izvora sa kvalitetnom vodom. Iz jezera voda se odliva u rijeku Vezišnicu i velike je snage pri izlasku. Površina oko jezera je nekultivisana i talasasta, obrasla trskom u priobalnom pojasu. Trenutno se borovičko jezero koristi za ribolov (jer je bogato ribom), kao i za kupanje i rekreaciju na vodi. Ovaj prostor ima veliki kapacitet da u budućnosti bude veliko izletište Pljevljaka, kao i stjecište sportskih ribolovaca.
U jezeru sada postoji više ribljih vrsta, a najviše klena, babuške, zatim šarana, grgeča, pastrmke, krkuše, gaovice, nerasta. Neke riblje vrste su ubacivane iz drugih jezera: krap i grgeč iz Skadarskog jezera, šaran divljak i šaran golać iz Bilećkog jezera, babuška iz Zminjičkog jezera sa Njegovuđe. Neke riblje vrste su same došle u ovo jezero, kao što je klen, gaovica i pastrmka, koje su preko potoka koji otiče iz jezera u rijeku Vezišnicu našle put do svog novog staništa.