Lavov — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 519:
* Lavovsko državno muzičko učilište S. F. Ljudkevič
|}
== Kultura==
[[File:Lwow-MuzeumPrzyrodniczeImDzieduszyckich.jpg|thumb| Prirodnjački muzej u Teatralnoj ulici br. 18]]
Danas je Lavov jedan od najvažnijih kulturnih centara u Ukrajini. Grad je poznat kao centar umetnosti, književnosti, muzike i pozorišta. Trenutno su neosporni dokazi kulturnog bogatstva grada veliki broj pozorišta, koncertnih dvorana, kreativnih sindikata, kao i veliki broj mnogih manifestacija (više od 100 festivala godišnje). Lavov ima 60 muzeja i 10 pozorišta.
 
=== Arhitektura ===
[[File:Латинський кафедральний собор (Львів) 16.jpg|thumb|right|Panorama Lavova.]]
Lavovska arhitektura, koja je pretrpela neznatna oštećenja tokom ratova tokom 20. veka, odražava mnoge evropske stilove i trendove koji odgovaraju različitim istorijskim epohama. Nakon požara 1527. i 1556. godine, gotovo da i nisu ostali tragovi [[Готика|gotskog]] Lavova, ali kasnije ere [[Ренесанса|renesansa]], [[Барок|barok]], [[Класицизам|klasicizam]] dobro su zastupljene. Stil austrijske moderne — [[Сецесија|secesije]], postao je karakterističan za Lviv, tu su kuće građene u stilu ukrajinske i berlinske secesije, kao i [[Ар деко|ar deko]], [[Конструктивизам|konstruktivizam]] и [[Баухаус|bauhaus]]. Postoje i zgrade iz staljinističkog perioda neoklasicizma.
 
Istorijski centar Lavova se nalazi na [[Светска баштина|spisku svetske baštine]] [[Унеско|Unesko-a]]. Sačuvan je značajan deo arhitektonskih spomenika iz perioda XIV—XVII veka. U centralnom delu grada 2000. godine bilo je 960 (od kojih je 95% bilo stanova), od kojih je 625 bilo u nezadovoljavajućem stanju<ref>{{статья
|автор = Назарук М.
|title = Житлова забудова як чинник геопросторової оптимізації соціоекосистеми м. Львова
|оригинал =
|ссылка =
|издание = Вісник Львівського університета. Серія географічна
|тип = сборник
|место = Львів
|год = 2006
|том =
|номер = 33
|страницы = 285
}}</ref>.
 
Od 1. januara 2001. ukupna površina stambenog fonda u gradu bila je 14.276,7 hiljada kvadratnih metara, što je ukupno 24.156 stambenih zgrada, od čega je 1914 kuća imalo 5 ili više spratova, 92% kuća bilo je opremljeno vodovodima i kanalizacijom, a 84% kupatilom i tuševima , 70% - imalo centralno grejanje, 94% - je bilo gasifikovano<ref>{{статья
|автор = Назарук М.
|title =Житлова забудова як чинник геопросторової оптимізації соціоекосистеми м. Львова
|оригинал =
|ссылка =
|издание = Вісник Львівського університета. Серія географічна
|тип = сборник
|место = Львів
|год = 2006
|том =
|номер = 33
|страницы = 284—285
}}</ref>.
 
U Lavovu je primećena najveća gustina gradnje među svim regionalnim centrima i velikim gradovima Ukrajine. Predgrađa su izgrađena tokom sovjetske ere sa standardnim masovnim stambenim zgradama, koje čine oko 40 procenata životnog prostora grada. Oko 20 procenata stambenog prostora, takođe na periferiji, predstavljaju privatne niske zgrade u oblastima u kojima su ranije bila smeštena prigradska sela.
Tempo izgradnje nakon nezavisnosti značajno je opao u odnosu na sovjetski period. 1990. godine izgrađeno je 368,5 hiljada m² stambenog prostora, u 1995. godini - već samo 89,9 hiljada m², a u 2000. godini - 95,9 hiljada m² stambene površine<ref name="ReferenceA">{{статья
|автор = Назарук М.
|title =Житлова забудова як чинник геопросторової оптимізації соціоекосистеми м. Львова
|оригинал =
|ссылка =
|издание = Вісник Львівського університета. Серія географічна
|тип = сборник
|место = Львів
|год = 2006
|том =
|номер = 33
|страницы = 288
}}</ref>. Od 2003., tempo izgradnje postepeno raste. U toku 2005. godine pušteno je u upotrebu 158,7 hiljada m² stambene površine, u 2011. 301,9 hiljada m², u 2014. godini 423,4 i u 2015. godini 572,0 hiljada m² stambenog prostora. <ref name="reference">[http://lv.ukrstat.gov.ua/ukr/si/press/2015/r040215_13.pdf Динамика ввода в эксплуатацию жилья в Львове]</ref>.<ref>[http://novobudovy.com/novyny/analityka/315-vvedennia-v-ekspluatatsiiu-zhytla-v-2015-r-reitynh-mist Рейтинг городов Украины]</ref>
 
Postojeći koncept razvoja grada predviđa završetak dugoročne gradnje i izgradnju novih stambenih objekata na severozapadnom delu (Varšavska ulica, rejon Rjasne-1 i Rjasne-2, Levandovka, Lisiniči) i jugoistočnom (rejonska Zelenajska ulica, Vašingtonova, Hutorovska, Strjiskova). Gradnja se odvija na slobodnim mestima i teritorijama oslobođenih preduzeća, baza, vojnih jedinica <ref name="ReferenceA"/>.
 
{|class="graytable" style="text-align:center"
|+
|width="20%"|[[File:Hotel-Atlas-2014.JPG|center|130px]]
|width="20%"|[[ File:Lvivrynok2018.jpg|center|225px]]
|width="20%"|[[ File:Дворец Потоцких.jpg|center|245px]]
|width="20%"|[[ File:ProspektSvobodyLviv.jpg|center|225px]]
|width="20%"|[[ File:LvivShevchenkoAve.JPG|center|245px]]
|-
|Hotel Atlas Deluks
|Trg Rinok
|Dvorac Potocki
| Arhitektura ranog 20. veka u Lavovu
|Prospekt Ševčenko
|}
{|class="graytable" style="text-align:center"
|+
|width="20%"|[[ File:LvivEveningSummer2019.jpg|center|205px]]
|width="20%"|[[ File:LvivCenterArchitecture2.jpg|center|210px]]
|width="20%"|[[ File:Monument To Adam Mickiewicz (237385565).jpeg|center|235px]]
|width="20%"|[[ File:Lvivcitystreet.jpg|center|210px]]
|width="20%"|[[ File:Валова-14.jpg|center|210px]]
|-
| Katolička crkva i manastir Svetog Bernardina
| Elementi urbane arhitekture
|Trg Mickeviča
|Ulica Galickaja
|Ulica Valova
|}
=== Gradski praznici ===
* «''Dan grada''» — proslava godišnjice osnivanja Lavova. Uslovni datum osnivanja je 1256. godina (prva poznata pisana spominjanja). Proslavlja se u septembru ili maju: 29. i 30. septembra 2006. godine, proslavljena je 750. godišnjica Lavova, a 2007. „Dan grada“ obeležen je 6. maja,
* «''Dan zastave''» - 3. aprila 1990. godine moderna ukrajinska zastava bila je podignuta na gradskoj većnici u Lavovu, prvoj među ukrajinskim gradovima.
=== Biblioteka ===
* Lavovska naučna biblioteka V. Stefanik Nacionalna akademije nauka Ukrajine jedna je od najvećih biblioteka u Lavovu. Sadrži sabrana dela A. Puškina, M. Ljermontova, T. Ševčenka, N. Gogolja, L. Tolstoja, I. Franka, A. Čehova, L. Ukrajinke, M. Kocjubinskog, V. Iga, O. Balzaka, A Dime, C. Dikensa, A. Mickijeviča i mnogi drugi pisaca. Jedna od najvrednijih predmeta biblioteke su originali pisama B. Hmeljnickog, I. Franka, M. Gorkog, L. Ukrajinke, V. Iga, V. Korolenka, O. Kobilijanske, V. Stefanika, O. Makoveja i drugih. Knjižni fond biblioteke - više od 7 miliona primeraka, među njima više od 75 hiljada rukopisa, oko 38 hiljada muzičkih izdanja.
* Naučna biblioteka Lavovskog univerziteta I. Franko. Ova biblioteka je započela sa radom 1608. Kolekcije ove biblioteke sadrže više od 2,5 miliona različitih štamparskih jedinica na više od 40 jezika sveta. Biblioteka poseduje jedinstvene publikacije: rukopisne knjige 12.-16. veka, ''Apostolom'' i ''Ostrošku Bibliju'' Ivana Fedorova, 46 [[Инкунабула|inkunabula]], prva izdanja T. Mora i T. Kampanele, itd.
* Gradska centralna biblioteka Lesja Ukrajinka. Jedna od najboljih javnih biblioteka u zemlji. Godine 1967. dobila je titulu najbolje biblioteke za odličan rad. Više puta nagrađivan diplomama i sertifikatima Ministarstva kulture SSSR-a. Ima univerzalni fond knjiga, koji sadrži 948 hiljada primeraka knjiga i časopisa.
* Državna regionalna dečija biblioteka. Osnovana je u septembru 1939. godine. Zbirke biblioteka obuhvataju više od 140 hiljada primeraka knjiga.
* Državna regionalna omladinska biblioteka. Osnovan je 1944. Fond knjiga - 80 hiljada jedinica.
* Gradska centralna dečija biblioteka. Osnovan 1947, Fond knjiga - 113 hiljada jedinica.
* Regionalna naučno-medicinska biblioteka. Osnovan 1944. godine, fond knjiga ima 220 hiljada jedinica.
* Regionalna naučno-pedagoška biblioteka. Osnovan je 1926. godine. Knjižni fond - 400 hiljada jedinica.
* Državna regionalna univerzalna naučna biblioteka. Osnovan 1940. Knjižni fond - 766 hiljada jedinica.
* Naučno-tehnička biblioteka Univerziteta "Lavovska politehnika"
* Centralna naučno-tehnička biblioteka Lavovskog teritorijalnog centra za naučne i tehničke informacije.
* Centralna naučno-tehnička biblioteka Ministarstva lake industrije
* Odeljenje istorije umetnosti Lavovske regionalne univerzalne naučne biblioteke
* Odeljenje za književnost stranih jezika Lavovske regionalne univerzalne naučne biblioteke
=== Pozorište i kinematografija ===
Reditelj ukrajinskog i ruskog pozorišta Roman Viktjuk rođen je i radio u Lavovu. Do 1978. godine, ukrajinski pozorišni i filmski glumac Bogdan Stupka živeo je i radio u Lavovu.
=== Muzeji===
[[File:Королевские покои Черная каменица.jpg|thumb|220px| Краљевске дворане у палаtи Корnjактa, која данас припада Историјском музеју Лавов (2007)]]
[[File:Lviv - Arsenal - 06.jpg|thumb|Muzej oružja «Arsenal» (2007)]]
U Lavovu postoji više od 40 muzeja. Među njima: Lavovski istorijski muzej, drugi po veličini istorijski muzej u Ukrajini, Nacionalni muzej, koji je osnovao mitropolit Andrej Šeptički, Lavovska umetnička galerija, jedan od najbogatijih muzeja u Ukrajini, na čelu sa poznatim likovnim kritičarem Borisom Voznickim, Etnografski muzej, jedini takve vrste u Ukrajini, Nacionalni memorijalni zatvor na Lontskom, prvi muzej zatvora u Ukrajini. Muzej narodne arhitekture i života Ševčenkovskog momka, Muzej apoteka, Muzej oružja Arsenal, Palata Potocki i drugi takođe su popularni među turistima.
=== Aktivnosti ===
[[File:Скульптор відтворює із шоколаду фігури левів.jpg|thumb|180px|Lavovski festival čokolade]]
U Lavovu se organizuju mnogi gradski festivali, poput festivala kafe i čokolade, festivala sira i vina, festivala hleba.
 
Grad takođe ugošćuje više od 50 festivala kao što su Leopolis Džez Fest, Leopolis Grand Prik, međunarodni festival oldtajmera, međunarodni festival akademske muzike Virtuozi, Stare Misto Rok Fest, srednjovekovni festival Lavovska legenda, međunarodni etno folklorski festival pokrenut od strane Unesko-a, međunarodni festival vizuelne umetnosti Viz-Art, međunarodni pozorišni festival Zlatni lav, Lavovski festival Lumines, Festival savremene dramaturgije, Međunarodni festival kontrastne savremene muzike, Međunarodni književni festival Lavov, Zemlja snova, Gastronomski festival Lavov na tanjiru, međunarodni festival nezavisnog filma KinoLav i međunarodni medijski festival MediaDepo.
=== Sport ===
Lavov je bio važan centar sporta u centralnoj Evropi i smatra se rodnim krajem poljskog [[Фудбал|fudbala]]. Lavov je mesto nastanka i drugih sportova u Poljskoj. U januaru 1905. godine održana je prva poljska utakmica u [[Хокеј на леду|hokeju na ledu]] a dve godine kasnije organizovano je i prvo takmičenje u [[Скијашки скокови|skijaškim skokovima]] u obližnjem Slavskom. Iste godine organizovane su prve poljske košarkaške igre u gimnazijama u Lavovu. U jesen 1887. gimnazija u ulici Ličakovskoj održala je prvo poljsko takmičenje u atletici sa sportovima kao što su [[Скок удаљ|skok udalj]] i [[Скок увис|skok uvis]]. Lavovski atletičar Vladislav Ponurski predstavljao je Austriju na [[Летње олимпијске игре 1912.| Olimpijskim igrama 1912.]] u [[Стокхолм|Stokholmu]]. Na stadionu Pogon Lavov 9. jula 1922. godine održana je prva zvanična [[Рагби јунион|ragbi]] utakmica u Poljskoj u kojoj se ragbi tim Orzel Bjali Lavov podelio u dve ekipe - "Crveni" i "Crni". Glavni sudija ove utakmice bio je Robino iz Francuske.
 
[[File:EURO 2012 Lvov clock.jpg|thumb|left| Сат у Лавову на проспекту Сlободи, показује време до почетка ЕУРО 2012. Позориште опере и балета у позадини.]]
Prvi poznati zvanični gol na poljskom fudbalskom meču postignut je u Lavovu 14. jula 1894. godine tokom utakmice Lavov-Krakov. Gol je postigao Vlodzimjerž Čomicki koji je nastupao za ekipu Lavova. Godine 1904. Kazimjerž Hemerling iz Lavova objavio je prvi prevod pravila fudbala na poljski, a Stanislav Polakjevič, takođe iz Lavova, postao je prvi zvanično priznati poljski sudija 1911. godine u kojoj je u Lavovu osnovan prvi [[Фудбалски савез Пољске |Poljski fudbalski savez]]. Prvi poljski profesionalni fudbalski klub, Čarni Lavov, osnovan je 1903. godine, a prvi stadion, koji je pripadao Pogonu, sagrađen je 1913. Drugi klub Pogon Lavov, bio je četiri puta fudbalski šampion Poljske (1922., 1923., 1925. i 1926). Krajem 1920-ih čak četiri gradske ekipe igrale su u poljskoj fudbalskoj ligi (Pogon, Čarni, Hazmoneja i Lečija). Hazmoneja je bio prvi jevrejski fudbalski klub u Poljskoj. Iz grada je poticalo nekoliko znamenitih ličnosti poljskog fudbala, među kojima su Kazimjerž Gorski, Ričard Koncevič, Mičal Matijas i Vaclav Kučar.
 
Profesor Ivan Boberski osnovao je u Akademskoj gimnaziji prvi ukrajinski sportski krug u kojem su se 1906. 1908. bavili sportovima u sportu na terenu, fudbalu, boksu, hokeju, skijanju, turizmu i sankanju. Organizovao je „Ukrajinski sportski krug“ 1908. godine. Mnogi njegovi učenici su 1911. godine osnovali sportsko društvo sa jasnim imenom „Ukrajina“ - prvi ukrajinski fudbalski klub u Lavovu.<ref>[http://www.boberskiy.org.ua/indexe.html "Ivan Bobersky – training of the first teachers of physical training is connected to his name."].</ref>
 
Lavov danas ima nekoliko velikih profesionalnih fudbalskih klubova i nekoliko manjih klubova. [[ФК Карпати Лавов|Karpati Lavov]], osnovan 1963. godine, nastupa u [[Премијер лига Украјине у фудбалу|Premijer ligi]], najvišem fudbalskom rangu u Ukrajini. Ponekad se građani Lavova okupljaju na centralnoj ulici (avenija Slobode) da bi gledali i navijali tokom gostovanja ekipe.
 
U Lavovu postoje tri glavna stadiona. Jedan od njih je i Ukrajinski stadion na koji nastupa Karpati Lavov.
[[Стадион Лавов |Stadion Lavov]] je potpuno novi fudbalski stadion na kojem su se igrale utakmice [[Европско првенство у фудбалу 2012. |Evropskog prvenstva 2012]]. Građevinski radovi započeli su 20. novembra 2008., a završeni su do oktobra 2011. Svečano otvaranje održano je 29. oktobra. <ref>{{cite web|url=http://www.uefa.com/news/newsid=1706984.html|title=UEFA EURO 2016 - News – UEFA.com|first=|last=uefa.com|date=29.10.2011|publisher=}}</ref> Na Areni Lavov svoje utakmice kao domaćini igrali su [[ФК Шахтар|Šahtar]] i [[ФК Металург Доњецк|Metalurg Donjeck]] tokom [[Рат на истоку Украјине|rata u Donbasu]].
 
Lavovska šahovska škola uživa dobru reputaciju, ugledni velemajstori kao što su Vasili Ivančuk, Leonid Štajn, Alekandar Belifavski, Andrej Volokitin živeli su u Lavovu.<ref>[http://chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=5548 "Lviv&nbsp;– the chess capital of Ukraine"].</ref>
 
Lavov je prvobitno podneo kandidaturu da bude domaćin Zimskih olimpijskih igara 2022. godine,<ref>{{cite web|url=http://www.insidethegames.biz/olympics/winter-olympics/2022/1016812-lviv-officially-enters-race-to-stage-2022-winter-olympics-and-paralympics|title=Lviv officially enters race to stage 2022 Winter Olympics and Paralympics|publisher=}}</ref> ali se povukao i sada će najverovatnije konkurisati za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2026. godine.
== Religija ==
U gradu postoji administrativni centar [[Католичка црква |rimokatoličke crkve]], a od 21. avgusta 2005. i [[Украјинска гркокатоличка црква |ukrajinske grkokatoličke crkve]]. Stanovništvo grada ima složenu religijsku strukturu. Oko 35% svih verskih zajednica u gradu pripada [[Украјинска гркокатоличка црква |UGKC]], 11,5 % — [[Украјинска аутокефална православна црква|UAPC]], oko 9 % — [[Кијевски патријархат|UPC KP]], 6 % — [[Католичка црква|RKC]]. Pored toga, grad ima verske organizacije [[Украјинска православна црква|UPC MP]], [[Јерменска апостолска црква|jermenske apostolske crkve]], pravoslavnih i reformističkih [[Јудаизам|Jevreja]], Hasida i mnogih protestantskih crkava. Grad ima i Ukrajinski katolički univerzitet i Teološki seminar UPC KP.
 
{|class="graytable" style="text-align:center"
|+
|width="20%"|[[File:Lviv Bernardine monastery.jpg|center|210px]]
|width="20%"|[[ File:LvivOldTown1.jpg|center|210px]]
|width="20%"|[[ File:P9173166 final.jpg|center|210px]]
|width="20%"|[[ File:Church of Maria Magdalena, Lviv.jpg|center|210px]]
|width="20%"|[[ File:Lwow Katedra NMP 357-35.jpg|center|225px]]
|-
| Glavna fasada katedrale Svetog Bernardina
| Crkva Uznesenja
| Unutrašnjost Dominikanske katedrale
|Katolička crkva Svete Marije Magdalene
| Jezuitska crkva
|}
 
U junu 2001. godine grad je posetio rimski papa [[Папа Јован Павле II |Jovan Pavle II]]. Ovde je održao misu po latinskom obredu i učestvovao u [[Литургија |liturgiji]] po vizantijskom obredu. U Lavovu je posetio katoličku, grkokatoličku i jermensku crkvu. Više od 350 hiljada vernika učestvovalo je u službi latinskog obreda u Lavovu. <ref>{{cite web
|date = 2001-06-26
|url = https://lenta.ru/world/2001/06/26/pope/
|title = Папа прочёл во Львове проповедь на трёх языках и объявил блаженными двух архиепископов
|publisher = ''Lenta.ru''
|accessdate = 2011-06-22
|language = ru
}}</ref>, 35 hiljada njih je došlo iz Poljske. Veliki broj mladih došao je na sastanak sa papom, koji je održan u Sihovu (gradska četvrt).
== Gradovi pobratimi ==
Gradovi pobratimi Lavova su i zvanično<ref>{{cite web
|date =
|url = http://www.city-adm.lviv.ua/home/cities-partners
|title = Міста-партнери
|publisher = Официальный сайт Львовского городского совета
|accessdate = 2011-06-22
|language = uk
|archiveurl = https://www.webcitation.org/617L2SnJB?url=http://www.city-adm.lviv.ua/home/cities-partners
|archivedate = 2011-08-22
}}</ref>:
* {{зас| БИХ}} [[Бања Лука|Banja Luka]] ({{jez-sr|Бања Лука}})
* {{ зас|МАЂ}} [[Будимпешта|Budimpešta]] ({{jez-hu|{{Audio|Hu-Budapest.ogg|Budapest}}}})
* {{ зас|КАН}} [[Винипег|Vinipeg]] ({{jez-en|Winnipeg}})
* {{ зас|ПОЉ}} [[Вроцлав|Vroclav]] ({{jez-pl|Wrocław}})
* {{ зас|РУС}} [[Грозни|Grozni]] ({{jez-čeč|Соьлжа-ГӀала}})
* {{ зас|ПОЉ}} [[Жешов|Žešov]] ({{jez-pl|Rzeszów}})
* {{ зас|ПОЉ}} [[Краков|Krakov]] ({{jez-pl|Kraków}})
* {{ зас|ГРУ}} [[Кутаиси|Kutaisi]] ({{jez-gru|ქუთაისი}})
* {{ зас|ПОЉ}} [[Лођ|Lođ]] ({{jez-pl|Łódź}})
* {{ зас|ПОЉ}} [[Лублин|Lublin]] ({{jez-pl|Lublin}})
* {{ зас|СРБ}} [[Нови Сад|Novi Sad]] ({{jez-sr|Нови Сад}})
* {{ зас|ПОЉ}} [[Пшемисл|Pšemisl]] ({{jez-pl|Przemyśl}})
* {{ зас|ИЗР}} [[Ришон Лецион|Rišon Lecion]] ({{jez-heb|רִאשׁוֹן לְצִיּוֹן}})
* {{ зас|Уједињено Краљевство}} [[Рочдејл|Ročdejl]] ({{jez-en|Rochdale}})
* {{ зас|УЗБ}} [[Самарканд|Samarkand]] ({{jez-uzb|Samarqand}})
* {{ зас|РУС}} [[Санкт Петербург| Sankt Peterburg]]
* {{ зас|НЕМ}} [[Фрајбург | Frajburg]] ({{jez-de|Freiburg}})
 
 
== Vidi još ==
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Lavov