Serbia Zijin Bor Copper — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 58:
Oslobađanjem ovih krajeva od Turaka počinje novi preiod za Borski rudnik, jer je knez Miloš Obrenović smatrao da će tek oslobođenu i siromašnu zemlju, modernizovati ulaganjem u rudarstvo. On poziva upravnika Saksonskih rudokopa barona Herdera, koji obilazi terene u okolini Bora i otkriva genetsku povezanost između rudnika Bor i Majdanpek. Teren je ispitivan od strane rudarskih stručnjaka sve do kraja XIX veka. Istraživanja borskog ležišta treajala su do 1902. godine kada je pronađena bokata bakarna ruda kovelin. Po otkriću bakarnog rudišta, Đorđe Vajfert, kao finansijer istražnih radova, dobija Povlasticu 1903. godine i postaje prvi vlasnik rudnog polja na kome će već naredne godine nastati rudnik bakra. Pošto je rudište bilo veoma bogato bakrom i zahtevalo velika ulaganja, Vajfert Povlasticu prodaje banci Mirabo iz Pariza. 1904. je formirano "Francusko društvo borskih rudnika". Pored Vajferta, kao finansijera, značajnu ulogu imaju i Feliks Hofman, u naučnoj oblasti, a u tehničkoj Franja Šistek. Preduzeće sa središtem u Parizu, počelo je sa radom 1. juna 1904 god.
 
Nakon otvaranja rudnika bakra Bor, sagrađena je prva hemijska laboratorija 1905 godine na obroncima rudnika bakra u Boru, koja je služila za ispitivanje rude i geoloških uzoraka. ''I''zgradnjom topionice bakra, 1906. godine, formira se laboratorija pri topionici, gde je određivan sadržaj Cu, Au, Ag, O2, S, Fe, Pb, As, Sb, Ni, Co ,Se, Te i SiO2 u anodnom bakru. 1933. godine počinje se sa radom flotacije u Boru u laboratoriji se određuje Cu, Au i Ag u koncentratu i jalovini. 1938. izgrađena je i elektroliza bakra i počinje određivanje nečistoća u katordnom bakru. 1938. godine izgrađena je nova laboratorija zbog intezivnih geoloških istraživanja rudnih rezervi. Ova labaratorijalaboratorija se koristi i danas.
 
Francuski kapital zadržao se u Boru sve do Drugog svetskog rata i do 1951 god., rudnici bakra u Boru se nalaze u državnom vlasništvu. Tokom tog perioda došlo je do velikih ulaganja, rekonstrukcije i modernizacije topioničkih, rudarskih i drugih kapaciteta.<ref>https://irmbor.co.rs/o-nama/istorijat/</ref>