|
'''Plazma ekran''' (engl. plasma display panel – PDP) je vrsta pljosnatog ekrana koja je tipična za plazmu TV. Naziv “plazma”„plazma” dolazi od građe svakog piksela ([[točkatačka|točketačke]]) koja je u bitisuštini [[fluorescentna cijev]]. U stvarnosti plazma TV ima par milijunamiliona takvih malih fluorescentnih cijevi. Fluorescentna cijev je svjetlosni izvor u kojem se vidljiva svjetlost dobivadobija na fluorescentnom sloju pobuđenim [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zračenjem]] koje nastaje električnim izbojem u smjesi živine pare i plemenitih plinova. Svaki piksel zapravo sadrži tri ćelije koje imaju tri različite primarne boje i kombinacijom napona signala može se postići različita boja koju vidimo na ekranu.
Plazmu ekran ne bi trebalo miješati sa ekranom od tekućih kristala ili [[LCD]] (engl. liquid crystal display), koji koristi sasvim drukčijudrugačiju tehnologiju. LCD TV koristi zapravo jedno ili dva velika fluorescentna svjetla kao pozadinsko svijetlo, koje osvijetljava crvenu, zelenu ili plavu boju na prednjem dijelu LCD ekrana.<ref>Afterdawn.com - [http://www.afterdawn.com/glossary/terms/plasma_display.cfm Plasma display]</ref><ref>Gizmodo - [http://gizmodo.com/385708/giz-explains-plasma-tv-basics Giz Explains: Plasma TV Basics]</ref><ref name=PDP2>CNET Networks|CNET Australia - [http://www.cnet.com.au/plasma-vs-lcd-which-is-right-for-you-240036500.htm Plasma vs. LCD: Which is right for you?]</ref>
== Glavne osobine ==
Plazma TV ima vrlo svijetli ekran (1000 [[luks]]a ili više), ima širok raspon boja i proizvodi se u velikom rasponu veličina, sve do dijagonale 3.,75 m. Ona nudi bolji prikaz crne boje i samim timetim bolji kontrast. Osim toga, plazma TV nudi bolji prikaz boja, zbog činjenice da boje dobivatedobijate “direktno„direktno iz izvora”, isijavanjem iz fluorescentnih piksela, dok recimo LCD TV ekrani dobivajudobijaju boje filtriranjem bijelog svijetla, koje je kombinacija svih boja. Crna boja kod LCD TV-a se dobivadobija blokiranjem bijele svijetlosti. Plazma TV koristi više snage od klasičnog TV ekrana sa staklenom katodnom cijevi ili LCD ekrana. Proizvođači najnovije generacije plazma TV procjenjuju da vijek trajanja je 100 .000 radnih sati, nakon koje će boje biti upola svijetlije nego u početku, a to znači oko 27 godina sa 10 sati rada svaki dan. Plazma TV se izrađuje sa prednjim staklom koje reflektira više svijetla nego LCD ekrani. TrenutačnoTrenutno, zbog ekonomske isplativosti, plazma TV se izrađuje s najmanjom dijagonalom 80 cm (32 inča). <ref name=PDPlife>PlasmaTVBuyingGuide.com - [http://www.plasmatvbuyingguide.com/plasmatv/plasmatv-lifespan.html How Long Do Plasma TVs Last?]</ref>
== Prednosti i mane ==
=== Prednosti su: ===
* Plazma tehnologija ima nedvojbenonedvosmisleno postignut krajnje visok stepen kontrasta, omjer najtamnije crne boje naspram najsvjetlijoj bijeloj boji, koji se može usporediti jedino sa organskim LED tehnologijama <ref name=PDP2/><ref name=PDP1>[http://www.crutchfield.com/S-Jph9eh899P0/learn/learningcenter/home/tv_flatpanel.html Crutchfield LCD vs. Plasma -]</ref><ref name=PDP3>HomeTheaterMag.com - [http://www.hometheatermag.com/advicefromtheexperts/407plasmavlcd/ Plasma Vs. LCD] {{Wayback|url=http://www.hometheatermag.com/advicefromtheexperts/407plasmavlcd/ |date=20090907125218 }}</ref>
* Plazma TV se može gledati iz vrlo širokog kutaugla (pomak lijevo i desno od središnje osi na ekranu) bez značajnijih gubitaka u boji ili kontrastu i to zahvaljujući činjenici kako emituje svijetlo direktno iz svake ćelije ekrana ili piksela. <ref name=PDP2/><ref name=PDP1/>
* Prednosti plazme TV će doći do izražaja u tamnijim prostorijama i prilikom gledanja filmova.
* Plazma TV ima vrijeme odziva doslovno trenutačnotrenutno. Najbrži pokret izgleda svjež i čist. <ref name=PDP2/><ref name=PDP1/><ref>{{cite book|last=Parekh|first=Ranjan|author2=Ranjan|title=Principles of Multimedia|url=https://books.google.com/books?id=mM2DIfPvwrsC&pg=PA70|year=2006|publisher=Tata McGraw-Hill Education|isbn=978-0-07-058833-2|pages=70}}</ref><ref>{{cite book|last=Whitaker|first=Jerry C.|title=The Electronics Handbook|url=https://books.google.com/books?id=DSHSqWQXm3oC&pg=PA388|year=1996|publisher=CRC Press|isbn=978-0-8493-8345-8|pages=388}}</ref>
* PlosnatiPljosnati ekran je uzak i nije tako glomazan kao klasične TV sa staklenom katodnom cijevi
* Može se montirati i na zidu <ref>{{Cite web |url=http://www.croportal.net/forum/tehnoklik/lcd-plazma-tv-pojmovnik-46687// |title=Plazma ili LCD - Cro Portal |access-date=12. 06. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120816000626/http://www.croportal.net/forum/tehnoklik/lcd-plazma-tv-pojmovnik-46687/ |archive-date=16. 08. 2012 |url-status=dead }}</ref>
=== Nedostaci su: ===
* ”Zapečena”„Zapečena” slika je najveći nedostatak plazma TV, pogotovo u njenim počecima. Ova pojava može nastati ako se na ekranu, duže vrijeme, prikazuje neka statična slika, pa se slika “upeče”„upeče” i može se vidjeti silueta i nakon promjene slike. Novije generacije su smanjile tu pojavu, ali se preporučuje lagano “uhodavanje”„uhodavanje” plazma TV u prvih 200-tinjak radnih sati, tako da se kontrast i svjetlina snizi ispod 50% i izbjegava se duže gledanje programa sa statičnim crnim crtama <ref>[http://www.thebestplasmatv.com/guides/features/ Pixel Orbiter]{{Мртва веза|date=08. 2018. |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> <ref>{{Cite web |url=http://www.buzzle.com/articles/plasma-tv-burn-in.html |title=Plasma TV Burn In Prevention |access-date=12. 06. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160425180833/http://www.buzzle.com/articles/plasma-tv-burn-in.html |archive-date=25. 04. 2016 |url-status=dead }}</ref>
* prednja staklena površina jako reflektirareflektuje svjetlo. Novije generacije ugrađuju filtere da se smanji blještavilo
* Ranije generacije su imale problem sa podrhtavanjem slike <ref>[http://dx.doi.org/10.1889/1.1831750 "Reduction of Large Area Flicker in Plasma Display Panels"]</ref>
* Ranije generacije su imale problem sa fluorescentnim materijalom koji nije imao dugi vijek trajanja
* Za razliku od LCD ili organskih LED ekrana, plazma TV ima izraženije tanke crte između pojedinih ćelija ili piksela (engl. screen-door effect)
* Uglavnom plazma TV se ne izrađuje sa manjom dijagonalom od 80 cm (32 inča)
* Nešto su teže od LCD ekrana
* Troše više električne energije od LCD ekrana <ref name="аутоматски генерисано1">{{Cite web |url=http://www.bug.hr/forum/topic/lcd-plazma-televizori/plazma-vs-lcd/19.aspx// |title=Plazma vs LCD - Bug Online Forum |access-date=12. 06. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120402015841/http://www.bug.hr/forum/topic/lcd-plazma-televizori/plazma-vs-lcd/19.aspx// |archive-date=02. 04. 2012 |url-status=dead }}</ref>
* Ne radi tako dobro na velikim nadmorskim visinama, koje može uzrokovati zujanje. Proizvođači trebaju označiti osobine rada na velikim nadmorskim visinama.<ref name=altitude>PlasmaTVBuyingGuide.com [http://www.plasmatvbuyingguide.com/plasmatv/plasmatv-altitude.html Plasma TVs at Altitude]</ref>
* Oni koji slušaju radio na kratkim valovimatalasima, mogu osjetiti ometanje u radu plazma TV <ref name=RFI>[http://www.eham.net/articles/4285 eham Amateur Radio Forum]</ref>
=== HD i SD razlučivost ===
[[Датотека:Platovterm1981.jpg|десно|240п|мини|Plasma ekran je prvi put upotrijebljen kod PLATO računarskog terminala]]
HD Ready je akronim za suvremenesavremene televizore barem za diretni prikaz video sadržaja visoke (HD) razlučivostirezolucije 720p (1280 x 720 piksela progresivno), bez postupka skaliranja i 1080i s primjenom skaliranja. Dakako, prikazuju i sadržaje svih nižih razlučivostirezolucija, u kvalitetikvalitetu koju te razlučivostirezolucije omogućujuomogućavaju.
HD je akronim za visoku razlučivostrezoluciju (720p, 1080i, 1080p, 1440p). Osigurava daleko boljubolji kvalitetukvalitet TV ili računalneračunarske slike, odnosno preciznije razlaganje sitnih detalja od strandardne (SD) razlučivostirezolucije zaslona (480i/p u EuropiEvropi ili 576i/p u Americi). Ima daleko veće memorijske potrebe u skladištenju i prenosu podataka od standardne razlučivostirezolucije, kao i znatno veće zahtjeve na brzinu računalneračunarske obrade video sadržaja. Koristi se upo pravilu zajedno s drugim srodnim akronimima (HDTV, HD DVD, HDMI i dr.).
Televizijski prenos se za sada ne emitiraemituje u 1080p kvalitetikvaliteta, ali tu razlučivostrezoluciju (1920 x 1080 progresivno) koriste Blu-ray i HD DVD optički diskovi za distribuciju video sadržaja (filmova i računalnihračunarskih igara) visokevisokog kvalitetekvaliteta.
KvalitetaKvalitet 1080i slike neprimjetno je slabija od iste na Full HD televizorima, koji je prikazuju bez skaliranja.
Neki HD Ready televizori mogu prikazati i 1080p sadržaj uz primjenu skaliranja, što ima primjenu samo za prikaz filmova sa Blu-ray diskova.
Hrvatska radio-televizija HD sadržaje od 2008.g. godine kodira MPEG-4 / H.264 codec-om, koga praktičkipraktično ne podržava gotovo ni jedan tip suvremenihsavremenih televizora na tržištu, pa se prijem signala treba osigurati dodatnim zemaljskim (DVB-T) prijemnicima (tuner-imatunerima) koji podržavaju MPEG-4, uz primjenu "obične" analogne antene, prikladne i za "hvatanje" digitalnog signala visoke razlučivostirezolucije. Trenutno nije poznato kada će kabelski operateri isporučivati HD programe na kabelskoj (DVB-C) televizijskoj mreži.
Svega nekoliko nekodiranih televizijskih programa vidljivih iz Hrvatske je dostupno na satelitskoj televiziji u HD kvaliteti (Astra HD Promo, Anixe HD, BBC HD, HD Visio Promo, Melody Zen, Luxe TV HD, HD 5 Promo i Venice HD).
Skaliranje je postupak kojim je omogućeno prikazivanje video sadržaja više rezolucije na uređajima niže rezolucije (npr. prikaz 1080i emisija na HD ready televizorima).
HD DVD standard izlazi iz uporabe nakon 2008.g. godine kada se ustaljuje Blu-ray kao prihvaćeni standard za video sadržaje visoke kvalitetevisokog kvaliteta.<ref name="аутоматски генерисано1" />
== Kako plazma TV radi ==
[[Датотека:plasma-display-composition.svg|мини|440п|Presjek kroz plazma TV]]
Plazma ekran je ustvari mreža par milijunamiliona malih fluorescentnih cijevi, smještenih između dvije staklene ploče. [[Fluorescentna cijev]] je svjetlosni izvor u kojem se vidljiva svjetlost dobivadobija na [[fluorescencija|fluorescentnom sloju]] pobuđenim [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zračenjem]] koje nastaje električnim izbojem u smjesi živine pare i plemenitih plinova, obicno [[neon]], [[ksenon]] ili drugi. <ref name=Myers>{{cite book|title=Display interfaces: fundamentals and standards |last=Myers|first=Robert L. |publisher=John Wiley and Sons |year=2002|url=http://books.google.com/books?id=ilHvFwoAZDMC&pg=PA69 |isbn=9780471499466 |quote=Plasma displays are closely related to the simple neon lamp.|pages=69-71}}</ref>
Dugačke trake električki vodljivih elektroda takođertakođe se nalaze između dvije staklene ploče. “Elektrode„Elektrode sa adresama” se nalaze ispred zadnjeg stakla, koje je obično mutno. “Prozirne„Prozirne pokazne elektrode” se nalaze iza prednjeg stakla. Elektrode su odvojene od stakla sa izolirajućimizolovanim zaštitnim slojem. Upravljački krugovi stvaraju napon u elektrodama, stvarajući razliku napona izmedu prednje i stražnje elektrode. Ako je razlika napona dovoljna, ona pobudi atome plemenitog plina u fluorescentnim cijevima, koji postaju [[ionizacija| ioniziraniionizovani]], stvarajući tako [[plazma|plazmu]] – mješavinu atoma, slobodnih elektrona i iona. Sudari slobodnih elektrona u plazmi sa atomima inertnog plina stvaraju emisiju svjetla. ▼
Kod jednobojnih ekrana, plemeniti plin je obično neon, koji daje karakteristično narančasto svijetlo. Kada su elektroni plemenitog plina jednom izbijeni, treba samo mali napon da bi se održao protok struje između elektroda. Mala količina dušikaazota se dodaje neonu da bi se povećala histereza plina. ▼▲Dugačke trake električki vodljivih elektroda također se nalaze između dvije staklene ploče. “Elektrode sa adresama” se nalaze ispred zadnjeg stakla, koje je obično mutno. “Prozirne pokazne elektrode” se nalaze iza prednjeg stakla. Elektrode su odvojene od stakla sa izolirajućim zaštitnim slojem. Upravljački krugovi stvaraju napon u elektrodama, stvarajući razliku napona izmedu prednje i stražnje elektrode. Ako je razlika napona dovoljna, ona pobudi atome plemenitog plina u fluorescentnim cijevima, koji postaju [[ionizacija|ionizirani]], stvarajući tako [[plazma|plazmu]] – mješavinu atoma, slobodnih elektrona i iona. Sudari slobodnih elektrona u plazmi sa atomima inertnog plina stvaraju emisiju svjetla.
▲Kod jednobojnih ekrana, plemeniti plin je obično neon, koji daje karakteristično narančasto svijetlo. Kada su elektroni plemenitog plina jednom izbijeni, treba samo mali napon da bi se održao protok struje između elektroda. Mala količina dušika se dodaje neonu da bi se povećala histereza plina.
Kod plazma TV u boji, pozadina svake fluorescentne cijevi je prekriven sa slojem fluorescentne tvari. Fotoni sa ultraljubičastim zračenjem pobuđuju fluorescentnu tvar, koja zatim emitiraemituje vidljivo svjetlo sa bojom koja je karakteristična za tu fluorescentnu tvar. Princip rada se može usporediti sa fluroscentnim cijevima i sa neonskim cijevima koje koriste fluoroscentne premaze u boji. Svaki piksel ili točkatačka je napravljena od tri odvojene ćelije, koje imaju fluorescentnu tvar koja emitiraemituje crvenu, zelenu i plavu boju. Te tri boje se mješaju zajedno, da bi dali konačnu boju piksela. Plazma TV koristi impulsnu (engl. pulse-width modulation) modulaciju za dobivanjedobijanje boje, mijenjajući impulse električne struje koji prolaze kroz različite ćelije, tisućuhiljadu puta u sekundi. Upravljački sistem može mijenjati intenzitet svake boje u pikselu, stvarajući milijunemilione kombinacija crvene, zelene ili plave boje. Plazma TV koristi iste fluorescentne tvari kao klasična televizija sa staklenom katodnom cijevi, koja je poznata po vjernom prikazu boja.<ref name=Myers /><ref>{{cite web|title=How Plasma Displays Work |publisher=HowStuffWorks |url=http://www.howstuffworks.com/plasma-display.htm}}</ref><ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=I9O1K20-uo4C |title=Phosphor handbook |last=Yen|first=William M. |first2=Shigeo |last2=Shionoya|first3=Hajime |last3=Yamamoto|year=2007|publisher=CRC Press}}</ref>
== Utjecaj na okolišokolinu ==
DušičniAzotni trifluorid, kemijskehemijske formule NF3, se smatra veoma jakim [[stakleničkiГасови plinoviстаклене баште|stakleničkimgasom staklene plinombašte]], i on se koristi za vrijeme proizvodnje plazma TV, koji tako doprinosi [[klimatskeКлиматска promjeneпромена|klimatskim promjenama]].<ref>[http://www.alternet.org/environment/95111/your_flat_screen_has_(greenhouse)_gas/ Your Flat Screen Has (Greenhouse) Gas]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www2.fluoridealert.org/Pollution/Greenhouse-Gases/Nitrogen-trifluoride-NF3-Calls-to-monitor-potent-greenhouse-gas |title=Nitrogen trifluoride (NF<sub>3</sub>): Calls to monitor potent greenhouse gas |access-date=20. 04. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726060437/http://www2.fluoridealert.org/Pollution/Greenhouse-Gases/Nitrogen-trifluoride-NF3-Calls-to-monitor-potent-greenhouse-gas |archive-date=26. 07. 2011 |url-status=dead }}</ref> Plazma TV ima povećanu potrošnju električne energije, u odnosu na ostale ekrane, posebno jer se koriste sve više s povećanim dimenzijama. <!--To reduce the energy consumption, new technologies are also being found.--><ref>[http://www.innovations-report.com/html/reports/physics_astronomy/plasma_transistor_create_sharper_displays_126704.html Dramatic improvement that can be integrated in pdp displays]</ref>
== PovijesneIstorijske činjenice ==
Princip rada plazma TV je prvi opisao mađarski fizičar Kalman TihanyiTihanji 1936 godine. Jednobojni plazma ekran ponovno je osmislio 1964. godine, na SveučilištuUniverzitetu Illinois, Donald Bitzer, H. Gene Slottow i Robert Willson, za PLATO računalni sistem.<ref name="plasmaaward">{{Cite web|url=http://www.engr.ncsu.edu/news/awards/bitzer2.html |title=Bitzer Wins Emmy Award for Plasma Screen Technology |accessdate=21. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304040548/http://www.engr.ncsu.edu/news/awards/bitzer2.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> 1983 godine je IBM uveo jednobojni narančasti ekran za model IBM 3270. Godine [[1992]]. [[Fujitsu]] je prikazao prvi plazma ekran u boji. U prvoj polovicipolovini 2008. godine, prodaja TV ekrana je bila 22,1 milijunmilion klasičnih TV sa staklenom katodnom cijevi, 21,1 milijunmilion sa LCD ekranom, tekao i 2,8 milijunamiliona sa plasmaplazma ekranom.<ref>[http://www.digitalhome.ca/content/view/2538/206 "LCD televisions outsell plasma 8 to 1 worldwide"] {{Wayback|url=http://www.digitalhome.ca/content/view/2538/206 |date=20090522001447 }}, ''Digital Home'', 21 May 2008, retrieved 2008-06-13.</ref>
== Izvori ==
{{reflist|3}}
[[Категорија:ElektromagnetizamЕлектромагнетизам]]
| 