Mato Topalović — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене |
Нема описа измене |
||
Ред 22:
Jedan od prvih Slavonaca koji su prihvatili ideje ilirskog pokreta. Pučku školu pohađa u Slavonskom Brodu, a gimnaziju u Vinkovcima. U bogosloviji đakovačke biskupije upoznaje [[Josip Juraj Štrosmajer|Štrosmajera]] i Jurja Tordinca. Nakon završenog dvogodišnjeg tečaja iz filozofije u Đakovu započinje studiranje u [[Pešta|Pešti]] gdje upoznaje Frana Kurelca, Stjepana Ilijaševića i Miroslava Dražića. Doktorira filozofiju zajedno sa Štrosmajerom 1833. godine, doktorat iz bogoslovlja postiže 1837. godine u [[Википедија:Вики гимназијалац/Beč|Beču]] kao kandidat kolegija Pazmaneum. Za vrijeme bečkog studija 1834. godine upoznaje [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]] s kojim se poslije dopisuje. Za sveštenika je postavljen 17. jula 1837. godine. Prvu misu je služio u [[Kaniža (Bebrina)|Kaniži]] <ref>{{Cite book |last= Brlić |first= Ignjat |authorlink= Ignjat Alojzije Brlić |author2=Dr Ignjat Brlić |title= Uspomene na stari Brod, 3.knjiga, |year= 1885 |url= http://gksb.hr/images/izdavastvo/uspomene_na_stari_brod_iii/index.html |publisher= |location= Brod na Savi |id= |pages= 31 }}{{Мртва веза|date=09. 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
Svešteničku službu obavljao je kao vojni kapelan u [[Верона|Veroni]], zatim kao vikar u Trnavi, i Vinkovcima. 1844. godine dolazi u [[Đakovo]] na poziv biskupa Josipa Kukovića za profesora filozofije. 1848. godine odlazi sa [[Stanko Vraz|Stankom Vrazom]]. u [[Prag]] na Sveslavenski kongres. 1. novembra 1855. godine postaje župnikom u [[
== Književno stvaralaštvo ==
Prvi puta se pojavljuje svojim proznim člankom «Lizt iz Becha», u Danici 1835. godine Gajeva danica donosi njegove pjesme u brojevima (12., 14., 25., 44., 49.). Topalović preporučuje popravak pravopisa kao temelj za jedinstvenu ilirsku književnost. U njegovom radu više se osjeća rodoljubivi duh nego pjesništvo.
== Protivnik hrvatizacije Slavonije i posthumna hrvatizacija ==
Zajedno sa [[Andrija Torkvat Brlić|Andrijom Torkvatom Brlićem]] je protestvovao protiv pokušaja hrvatizacije Slavonaca. U djelu "Odziv rodoljubnog serca" je zapisao: ''Hej! vi visokomudri Horvati, koji nećete ništa da čujete o imenu ilirskom! Kojim pravom možete vi i pomisliti samo, da se naš narod južni, naš jezik, naša literatura imenom horvatskim ovjenča? Kažite mi molim vas, odkad vam se računa glavni vaš grad ZAGREB da spada na Hovatsku? Ja u starini samo slavonsko ime tamo nalazim. "Bani totius Slavoniae," imadiahu oblast od mora jadranskoga tia do Dunava. Gdi je tad Horvatska bila? ...A de pokažite vi monetu, ili novac kraljevstva Horvatskog! Vidite ako ćete na to, imamo i mi dokazah za naše ime, i čim nekoji naši ''nesudjeni rodjaci'' i ''krasni prijetelji'' nastoje toga nas imena lišiti, tim nam to ime naše dražje i milije postaje...'' <ref>{{Cite book|last=Topalović|first= Mato |authorlink= |title= Odziv rodoljubnog serca. стр. 128-130 |year=1842|url= |publisher= |location= Osijek |id=}}</ref> Iako je imao takve stavove, u današnjoj Hrvatskoj se on prikazuje kao Hrvat, a i na grobu mu je iza starog spomenika, postavljen novi na kojem je grb Hrvatske. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Stručno-znanstveni skup Prigodom obilježavanja 200 godina rođenja i 150 godina smrti Mate Topalovića |year= |url= https://zupanjac.net/strucno-znanstveni-skup-prigodom-obiljezavanja-200-godina-rodenja-i-150-godina-smrti-mate-topalovica|publisher= |pages=|location= |isbn=}}</ref>
== Prijateljstvo i saradnja sa porodicom Brlić ==
| |||