Западни свет — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене |
мНема описа измене |
||
Ред 1:
{{Друго значење2-лат|Svet}}
[[Датотека:Västeuropa-karta.png|мини|десно|200п|Područja Evrope koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema [[Samuel P. Huntigton|Samuelu Huntigtonu]]]]
'''Zapadni svet''', ili jednostavno '''Zapad''' ili, ređe '''Okcident''' (od ''-{occidens}-'', [[Latinski jezik|latinske]] reči za „[[zapad]]
Među istoričarima vlada konsenzus da Zapad svoje korene može pronaći u civilizacijama [[Antička Grčka|Antičke Grčke]] i [[Antički Rim|Antičkog Rima]] koje su u [[Stari vek|starom veku]] uspele da apsorbuju celi ili delove [[Drevni Bliski Istok|drevnog Bliskog Istoka]], odnosno da se prošire se na područja [[Srednja Evropa|srednje]] i zapadne Evrope. Zapadna civilizacija u današnjem smislu se, prema većini tumačenja, počela jasno uobličavati tek s podelom [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] na zapadni i istočni deo. U zapadnom delu Carstva, kome se već ranije kao dominantna religija nametnulo [[hrišćanstvo]], nastaje tzv. [[zapadno hrišćanstvo]], koje će se i nakon propasti Carstva u srednjem veku u obliku [[katolicizam|katolicizma]] proširiti na sever i postati jedno od temelja zapadne kulture. Zapadni svet je u tom periodu bio ograničen isključivo na područja Evrope, a njegova civilizacija zaostajala u odnosu na nezapadne. Međutim, na prelazu iz [[15. vek|15.]] u [[16. vek]] zahvaljujući [[Renesansa|renesansi]] i [[Reformacija|reformaciji]] dolazi do naglog procvata nauke, kulture i tehnologije koji se odražava kroz tzv. [[Komercijalna revolucija|komercijalnu]], [[Naučna revolucija|naučnu]] i [[Industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]], dok će ekspedicije [[Doba otkrića]] omogućiti zapadnim državama da stvore kolonije u drugim delovima sveta; tako se uz evropska područja zapadnim svetom smatraju obe [[Amerike]], [[Južna Afrika]], [[Australija]] i [[Novi Zeland]]. Od polovine [[20. vek]]a se pod Zapadnim svetom podrazumevaju i neke u kulturnom smislu
== Literatura ==
|