Nikola Koljević — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 9:
| датум_смрти = {{Датум смрти|1997|1|25|1936|6|9}}
| место_смрти = [[Beograd]]
| држава_смрти = {{zastava|SRJSR Jugoslavija}}
| држављанство =
| народност =
Ред 25:
| наследник_1 =
}}
'''Nikola Koljević''' ([[9.Banja junLuka]], [[1936]]9. [[Banja Lukajun]], [[Kraljevina Jugoslavija1936]] — [[25. januarBeograd]], [[1997]]25. [[Beogradjanuar]], [[Република Србија (1990—2006)|Republika Srbija1997]], [[SRJ]]) je bio srpski [[političar]], šekspirolog i teoretičar moderne književnosti.
 
== Biografija ==
Rođen je [[1936]]. godine u [[Banjaluka|BanjojBanja LuciLuka|Banjaluci]] u uglednoj trgovačkoj porodici.<ref>{{cite book|last=Koljević|first=Nikola|title=Stvaranje Republike Srpske : dnevnik 1993-1995. Knj. 2|publisher=Beograd : Službeni glasnik, 2008.|isbn=978-86-519-0045-0|pages=429-432}}</ref> Diplomirao je teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je i doktorirao.<ref>{{cite web|last=Koljević|first=Nikola|title=Nova kritika : njeni teorijski osnovi i rezultati : doktorska disertacija|url=http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=24203279&fmt=11&lani=sc|website=Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković", Beograd|publisher=Sarajevo : [N. Koljević], 1963.|accessdate=28. 01. 2018}}</ref> Bio je univerzitetski profesor, prevodilac i esejista. Važio je za jednog od najcjenjenijih poznavalaca [[Šekspir]]a u bivšoj [[SFRJ]]. Njegova univerzitetska karijera odvijala se na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Početak demokratske tranzicije u SR BiH zatekao ga je u statusu redovnog profesora i uglednog jugoslovenskog književnog kritičara i teoretičara. Kao šekspirolog, komparativista i teatrolog i priznati intelektualac uređivao je ugledne književne časopise [[Putevi]] i [[Izraz]]. Sa nekoliko kolega profesora na sarajevskom filozofskom fakultetu radio je na formiranju [[Српска демократска странка|SDS]]-a. Tu grupu su pored njega sačinjavali profesori [[Milorad Ekmečić]], [[Slavko Leovac]], [[Aleksa Buha]] i [[Vojislav Maksimović]].
 
Na [[Prvi slobodni višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim slobodnim višestranačkim izborima]] [[1990]]. godine izabran je za srpskog člana Predsedništva [[Социјалистичка Република Босна и Херцеговина|SR Bosne i Hercegovine]]. Sa mnogo entuzijazma se angažovao na na pripremi tzv. istorijskog sporazuma između Srba i Muslimana, kojim je trebalo da BiH ostane u Jugoslaviji. U znak protesta protiv uzurpacije nadležnosti kolektivnog organa od strane [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] i muslimansko-hrvatske majorizacije srpskih predstavnika u[[april]]u [[1992]]. godine Koljević je zajedno sa [[Biljana Plavšić|Biljanom Plavšić]] napustio [[Predsjedništvo SR BiH]]. Zajedno sa [[Radovan Karadžić|Karadžićem]] i [[Momčilo Krajišnik|Krajišnikom]] doneo je [[odluku o izlasku srpskog rukovodstva iz Sarajeva na Pale]].
Ред 36:
Nije prekidao svoj autorski rad ni za vreme rata. Krajem rata i u prvoj godini mira objavio je dvije knjige: „Otadžbinske teme” [[1995]]. i „Od Platona do Dejtona” [[1996]]. Posthumno su objavljeni njegovi ratni dnevnici, dvotomno djelo bogato autentičnim dokumentima vremena, koje po ocjeni stručne kritike predstavlja najznačajniji izvor za istraživanje rađanja Republike Srpske.
 
Nakon tragičnog samoranjavanja (pucao je sebi u glavu) [[16. januar]]a [[1997]]. godine na [[Пале|Palama]], od posledica samoranjavanja Nikola Koljević je preminuo [[25. januar]]a [[1997]]. godine u bolnici [[Beograd]]u. Imao je 61 godinu. Sahranjen je u porodičnoj grobnici u [[Banja Luka|Banjaluci]].
 
Dana 14. novembra 2019. godine otkrivena je bista Nikole Koljevića u Banjaluci uz prisustvo političkog rukovodstva Republike Srpske.<ref>{{cite web|title=Бањалука: Успомена на једног од стваралаца Српске|url=https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=358276|website=[[Радио-телевизија Републике Српске|RTRS]]|date=14. 11. 2019}}</ref>