Arterijska gasna embolija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
→‎Lečenje: unutrašnje veze
Ред 29:
 
Male količine vazduha često prodiru u krvotok slučajno ili tokom operacije i drugih medicinskih postupaka (npr. u toku intravenskog unosa leka, [[Laparoslopija|laparoskopskih]] procedura i drugih hiruških zahvata itd,) ali one u [[Vene|venskoj cirkulaciji]] mogu proći bez simptoma ,<ref name="Nebojša">Nebojša V.,i sar, Komplikacije laparoskopske hirurgije,Apollinem medicum et aesculapium, Vol.5, Broj 1,2 januar,jun 2007
</ref> mada i tako male količine vazduha mogu dovesti do teških sekvela. U savkodnevnoj praksi je prihvaćeno da više od 50 ml vazduha može izazvati pad [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]] i poremećaje srčanog ritma a više od 300 mL vazduha može biti smrtonosno jer se većina tih vazdušnih embolusa unetih u vene zaustavlja u plućima. <ref name="Nebojša"/>, <ref>Trytko BE, Bennett MH: Arterial gas embolism: a review of cases at Prince of Wales Hospital, Sydney, 1996 to 2006. Anaesth Intensive Care 2008;36:60-64</ref>
 
''Arterijska gasna embolija može nastati na jedan od sledećih načina:''
* U toku povrede plućnog parenhima, u venama pluća nastaju venski gasni embolusi ( venska gasna embolija) zbog oštećenja plućnog vaskularniog filtara (paradoksalna gasna embolija ), koji se preko otvor, na septumu srca, poznatog kao [[Преткоморски дефект септума|foramen ovale]] ( javlja se u oko 25% opšte populacije stanovništva),<ref>PT Hagan, Mayo Clinic Proc, 1984; 59:17-20</ref> mogu prodreti u levu stranu srca, i dalje prema mozgu ili koronarnoj arteriji i odgovorni su za najteže simptome embolije. <ref>Patent Foramen Ovale, www.my.clevelendclinic.org [http://my.clevelandclinic.org/heart/disorders/congenital/pfo.aspx]Preuzeto:1.maj 2009.</ref>, <ref>RG Presson, J Appl Physiol, 1989; 67 (5) ,1898-1902) </ref>, <ref>Koch AE, Kirsch H, Reuter M, et al: Prevalence of patent foramen ovale and
MRI-lesions in mild neurological decompression sickness. Undersea
Hyperb Med 2008;35:197-205</ref>
 
* Drugi glavni mehanizam nastanka arterijske gasne embolija je pneumotoraks ili ( "pucanje pluća" ) izazvan visokim pritiskom gasa koji dovodi do oštećenja alveolo-kapilarne membrane i prodora gasa u krvne sudove.<ref name="J">J Emerg Med 1998 May-Jun;16(3):413-7 Fatal pulmonary barotrauma due to obstruction of the central circulation with air. Neuman TS, Jacoby I, Bove AA
</ref> Većina autora se slaže da je razlika u pritiscima između alveola i okoline od 10.7 kPa dovoljna da uzrokuje rupturu nežnog plućnog tkiva. Znači da se razlika pritisaka dovoljna za plućnu barotraumu može postići i u veoma plitkoj vodi, tek nešto više od jednog metra. Slična situacija može se dogoditi u [[Barokomora|hipobaričnim komorama]] ili [[visokoletećim avionima]] tokom nagle dekompresije kabine, ukoliko dođe do namernog zadržavanja daha. <ref name="Živković"/>
 
=== Patogeneza i klinička slika ===
Patogeneza i klinička slika zavisi od količine vazduha, brzine ulaska i lokalizacije gasnih mehurića u srcu, plućnoj i srčanoj cirkulaciji, stanja srca, položaja bolesnika, vrste gasa itd. <ref name="Nebojša"/>