Ćilimarstvo u Bosni i Hercegovini — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 64:
Najpoznatiji ćilimi nastali u Bosni Hercegovini su begovski ćilimi koji su tkani i po više meseci. Kada bi ga završili, tkalje su ga iznosile napolje, i okretale prema suncu kako bi procenile kvalitet. Kroz ćilim nije smeo proći niti jednan zrak sunčeve svetlosti, što bi dokazivalo gustoću tkanja, kvalitet izrađenog ćilima.
 
== Upotreba i značaj ==
Ćilimi tkani u ovim oblastima masovno su bili u upotrebi kod gradskog austrougarskog, srpskog i muslimanskog življa, bilo u njihovim domovima ili u verskim objektima (džamijama), dok su ih na selu koristili samo Bošnjaci. {{цитат|U bosanskoj kući ćilim je imao mnogobrojne funkcije. Njime se ukrašavala soba, služio je i kao prostirka na podu, za zastiranje sećija, za prekrivanje kreveta i ukrašavanje zidova. Česti su slučajevi da je na zid okrenut prema Kibli u pravcu svete Kabe u Meki okačena serdžada na kojoj je oslikan mihrab. Takve prostirke su služile i za obavljanje namaza. Ako nisu bili imućni, onda su nastojali da im makar jedna ovakva prostirka krasi pod dnevne sobe. Ćilimi su se smatrali izuzetno vrednim darom, pa su darivani džamijama, ređe crkvama, a i članovima porodice prilikom ženidbe i useljenja u novu kuću.<ref>Preuzeto iz kataloga „Bosanskohercegovački ćilimi“ izdavača Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, autorice Marice Popić-Filipović (viši kustos)</ref>|}}
== Značaj ==
{| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5"
| style="text-align:left;" |
|-
| style="text-align: left;" |
Kolika je vrednost i značaj bosanskih ćilima govori i podatak da oni ukrašavaju brojne kuće, stanove džamije i da spadaju u eksponate narodne radinosti u mnogim muzejskim zbirkama. Tokom okupacije Bosne i Hercegovine i tokom Prvog svetskog rata okupatori su što prodavali po evropi, što kupili za svoje potrebe, što konfiskovali na hiljade bosanskih ćilima koji možda i danas krase austrijske domove i domove građana drugih zemalja Evrope.
|-
|}
Od početla 1970-tih godina, kada se smatra da su po prvi put na pravi način predstavljeno ali i piratizovano ćilimarstvo sa prostora Bosne i Hercegovine, pa sve do današnjih dana, kada su na mnogim izložbama i manifestacijama u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu izlagani, ćilimi iz ovih krajeva su uvek izazivali ne samo interesovanja već i ushićenje javnost. Na to su uticale brojne činjenice:
* Da ovaj oblik narodne umetnosti postojao je samo u nekoliko zemalja u svetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu...koja sve do novijeg vremena ima sačuvanu tako raznoliku i sadržajnu tradicionalnu likovno — dekorativnu umetnost.
* Da je ova umetnost narodnog stvaranje... prava riznica neiscrpnih rešenja, kako u pogledu oblika, motiva i boja, tako i u upotrebi različitih materijala i primenjenih tehnika.
* Da su ćilimi iz Bosne i Hercegovine najčešće bili namenjeni...svakodnevnoj ili učestaloj upotrebi u seoskim i gradskim domaćinstvima, džamijama, ali i za raznovrsne običajne i rituale.
 
Za ćilimarstvoznačaj ćilimarstva nastalog u Sarajevu se može reći da je to jedan od retkih krajeva u kome su stvarane tkanine prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, koje su oduvek bile na zavidnom nivou kvantiteta, kvaliteta, načina proizvodnje, ali i svega onoga što prati ovaj vid narodnog stvaralaštva kroz više vekova.<ref>Reljić, Ljubomir. Ćilimi i ćilimarstvo u sjeničkom kraju, U:Tekstilna radinost u Sjeničkom kraju, Glasnik Etnografskog muzeja knj. 56. str. 261.</ref>
 
== Izvori ==