Brod (prijelaz) — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Поништена измена бр. 23557935 корисника Dungodung (разговор)
ознаке: поништење враћена измена
м Враћене измене корисника 109.92.194.204 (разговор) на последњу измену корисника Dungodung
ознака: враћање
Ред 7:
[[Srednji vijek|Srednjovjekovni]] čovjek je rječne tokove uglavnom savladavao korištenjem brodova, gazova i mostova. Brod je označavao mjesto gdje su ljudi imali običaj prelaziti rijeku. [[Bosanska vila]] navodi glagol broditi u smislu putovanja brodom, ''...što '''brode''' preko pučine dalekih mora.'' <ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Босанска вила, бр. 3, 15. фебруар, Др. Лазо Томановић, спрски књижевник|year=1898|url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/casopisi_pretrazivi_po_datumu/bosanska_vila/1898/02/b003#page/0/mode/1up|publisher=|pages=34.|location=Сарајево|id=}}</ref> I u poslanici Svetog arhijerejskog sabora povodom 750 godinina Srpske pravoslavne crkve se spominje: ''Evo već 750 godina ta naša sveta lađa '''brodi''' po uzburkanom moru života''. <ref>{{Cite book|last=Ђорић|first=Герман|authorlink=Патријарх српски Герман|title=Православље, бр. 81-82 од 31. августа|year=1970|url= |publisher=СПЦ|pages=2|location=Београд|isbn=}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Ђорић|first=Герман|authorlink=Патријарх српски Герман|title=Православље, бр. 1285 од 1. октобра|year=2020|url= |publisher=СПЦ|pages=22|location=Београд|isbn=}}</ref> U povelji [[Đurađ Crnojević|Đurđa Crnojevića]] od 14. decembra 1492. navedeni su ''Moranski brod'' i ''Ovčiji brod'' na Sušici, dok se ''Bijeli brod'' na rijeci Matici dva puta javlja kao graničnik imanja Šćepana Malonšića. Iz navedenih primjera vidi se da su brodovi popisivani s imenom. Naziv su dobijali prema rijeci na kojoj su bili, obližnjem selu, namjeni, starosti, izgledu i tome slično. Ova praksa javlja se i u kancelariji [[Nemanjići|Nemanjića]], [[Lazarevići|Lazarevića]] i [[Brankovići|Brankovića]]. Pretpostavlja se da je ''Ovčiji brod'' služio za prijelaz stoke. Kao međnik zabela Botunj u [[Svetostefanska hrisovulja|Svetostefanskoj hrisovulji]], zabilježen je ''Govedarjev brod'' na [[Cijevna (rijeka)|Cijevni]], a sela Dabar na ravaničkom vlastelinstvu ''Goveđi brod'' na [[Mlava|Mlavi]].<ref>{{Cite book|last=Др Божанић|first=Снежана|authorlink= |title=Зетски господари Црнојевићи и везири Бушатлије (XIV вијек - 1830. г.), (зборник радова са научног скупа одржаног на Цетињу и у Подгорици 6. и 7. октобра 2017), Међе и међници на земљи Црнојевића - дух времена и сведочанство трајања|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=110, 111|location=Цетиње}}</ref> [[Cetinjski ljetopis]] u jednom od tekstova iz 17. stoljeća spominje u [[Crmnica|Crmnici]] ''Veliki Brod'' kao i ''Miholj brod'' i ''Goveđi brod''.<ref>{{Cite book |last= Šekularac |first= Božidar |authorlink= |title=Crnogorski anali ili Cetinjski ljetopis, drugo prevedeno izdanje|year=1996|url= |publisher= |pages=110, 111, 112 |location= Cetinje}}</ref> Posljednji patrijarh srpski, pred drugo ukidanje Pećke patrijaršije 1766, [[Василије Јовановић-Бркић|Vasilije Brkić]] u svojoj knjizi iz 1771. ''Opis turski oblasti i u njima hrišćanskih naroda, a naročito naroda srpskog'', pišući o [[Prizren]]u, navodi da se u vrijeme obilnih kiša rijеka ne može ''proiti'' (preći) bez mostova.<ref>{{Cite book|last=Бркић|first=Василије |authorlink= |title=СКА Споменик X, Опис турски области и у њима хришћанск народа, а нарочито народа српског|year=1891|url= |publisher=Српска краљевска академија |pages=53 |location= Београд}}</ref> Glagoli ''proiti'', ''proći'', ''preći'', ''broditi'', ''prebroditi'' u uskoj su [[Etimologija|etimološkoj]] vezi.
 
U vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] današnji [[Slavonski Brod]] zvao se ''Marsonia'', a od 1244. do 1934. ''Brod na Savi'', tj. prijelaz na [[Sava|Savi]]. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke, pa se zato Brod ponekad naziva "sjevernim vratima Bosne". Na tu činjenicu upučuje i sam naziv grada, koji je nekada nosio ime "''Brood'' na Savi" ("Brood" – iskvareno od "prohod", "prijelaz", ''prebroditi''). Identično su i drugi nazivi mjesta dobili ime: [[Brodarevo]] na rijeci [[Lim (rijeka)|Lim]], [[Danjski Brod]] na [[Drim]]u, nekada [[Brod Zrinjski]]<ref>{{Cite book|last=|first= |authorlink= |title= Српско коло, број 38., стр. 15., Ускочко и соколско гнијездо на Уни |year= 2019|url= https://ssr.org.rs/srpsko-kolo-broj-38-list-saveza-srba-iz-regiona/|publisher= }}</ref> na [[Una|Uni]], [[Brod Moravice]] kod [[Kupa|Kupe]], [[Brod na Kupi]], [[Brođani]] i [[Stari Brod]] na Kupi, [[Brodarica]] kod Morinjskog zaljeva, [[Brod (Foča)|Brod]] i [[Stari Brod (Rogatica)|Stari Brod]] na [[Drina|Drini]], [[Kokin Brod]] na [[Uvac|Uvcu]], [[Брод (Црна Трава)|Brod]] na [[Власина|Vlasini]], [[Martin Brod]] kod utoka [[Unac|Unca]] u Unu, [[Brodac Gornji]] i [[Brodac Donji]] pored Save, [[Brod (Brčko)]]... Ka [[Slovenija|Sloveniji]] i u Sloveniji (kajkavski kraj) slični su nazivi pod imenima: [[Bregana]] i Obrežje (u Srijemu ima mjesto Obrež na Savi), [[Breg pri Litiji]], Breg, Brege, Dolnje Brezovo, [[Breg ob Savi]], Brezje... У сјеверозападној [[Бугарска|Бугарској]] је поред ријеке [[Огоста|Огост]] мјесто [[Бели Брод (Бугарска)|Бели брод]], а [[Матија Ненадовић]] у Мемоарима спомиње Бели брод, засеок код [[Ћелије (Лајковац)|Ћелија]].<ref>{{Cite book|last=Ненадовић|first=Матија|authorlink=Матија Ненадовић|title=Мемоари|year=1947|url=|publisher=Просвета|pages=113|location=Београд|isbn=}}</ref> Jedan od starih mostova u Bosni i Hercegovini (kod [[Nevesinje|Nevesinja]]) nosi naziv [[Ovčiji brod]]. Franjevac [[Paškal Vjekoslav Cvekan]] navodi podatak da je brod riječ koja znači mjesto, gdje se voda neke rijeke dade prelaziti, a onda se tako zove i sredstvo, kojim se vode mogu prelaziti, dakle lađa, splav, kompa. Iz prvobitnog značenja brod - razvio se i naziv za naselja, gdje se voda prelazila. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Hrvatska enciklopedija, III|year=1942|url= |publisher= |pages=372|location=Zagreb|isbn=}}</ref> On navodi i da se njegovo staro podravsko naselje radi smještaja na (lijevoj) obali Drave zvalo Brod, <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Brod na Dravi (Stari Brod) |year= |url=https://www.ferdinandovac.hr/index.php/opcina-ferdinandovac/povijest |publisher= |pages=|location= |isbn=}}</ref> a i tada (1984.) se zvalo [[Брод на Драви (Стари Брод)|Stari Brod]], iako ni tada naselja tamo više nije bilo. <ref>{{Cite book|last=Cvekan|first=Paškal|authorlink=Paškal Vjekoslav Cvekan|title=Franjevci u Brodu|year=1984|url= |publisher= |pages=17|location=Slavonski Brod|isbn=}}</ref>
 
[[Matija Nenadović]] u Memaorima piše: ''Aganlija odmara vojsku, pravi plan i kazuje kako će Srbima dati po oku rakije da oni napred gaze na brodu... (prelaz preko Drine)...No evo muke, Hadži-beg i Asan-aga iskopali na brodu (s one strane) šanac i napunili ga Bošnjacima...''<ref>{{Cite book|last=Ненадовић|first=Матија|authorlink=Матија Ненадовић|title=Мемоари|year=1947|url=|publisher=Просвета|pages=85|location=Београд|isbn=}}</ref>