Корисник:Prodanov20088/песак — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: Kanjon Verdon je najveći evropski kanjon urezan u izbledele krečnjačke stene u Provansu. Kameni zidovi dvostruko viši od Ајфелова кул…
 
(нема разлике)

Тренутна верзија на датум 11. март 2021. у 18:56


Kanjon Verdon je najveći evropski kanjon urezan u izbledele krečnjačke stene u Provansu.

Kameni zidovi dvostruko viši od Ajfelovog tornja oivičavaju reku Verdon u južnoj Francuskoj. Kanjon je dug oko 20 km, a dubok 700 metara, što ga čini najvećim kanjonom u Evropi. U najširem delu na vrhu je širok nešto više od 1,6 km, dok su na dnu njegovi kameni zidovi na nekim mestima udaljeni koliko i zidovi prosečne dnevne sobe. Reka Verdon napaja se vodom od otopljenog leda s Alpa, a kanjon je oblikovao brzi tok reke, koji je postupno urezivao sve dublji i dublji kanal u krečnjačku ploču Gornje Provanse. Kiša koja padne na tlo iznad kanjona prolazi u stenu, tako da nema potoka koji bi izazvali eroziju i zaravnali kameni zid koji čini kanjon.

U proleće je čitavo područje oko kanjona ružičaste boje od bademovih cvetova, a leti ima tamnoljubičasti odsjaj polja lavande, koja se uzgaja za potrebe fabrike parfema u Grase.

Niko se nije spustio do samoga dna kanjona Verdon sve do 1905. godine, kad je Eduard Martel, jedan od francuskih začetnika speleologije, poveo ekspediciju kroz kanjon. Putovanje je trajalo tri i po dana, a svi sklopivi platneni čamci koje su imali, osim jednoga, udarili su u stene i potonuli. Martel je govorio da je kanjon „prizor koji izaziva najviše strahopoštovanja u čitavoj Francuskoj“, ali da ga nije moguće učiniti pristupačnim za turiste.

Danas turističke staze prolaze uz rubove kanjona, opremljene vidikovcima s kojih posetioci mogu pogledati u vrtoglave dubine, prema stenama neobičnih oblika i svetlucavoj vodi.[1]

Nastanak уреди

Tokom perioda Trijasa, Provansa je bila velika naslaga kamenca. Nekoliko miliona godina kasnije, dolaskom jurskog perioda, područje je bilo pokriveno toplim plitkim morem, što je omogućilo rast raznih korala. U periodu Krede došlo je do podizanja današnje Donje Provanse i dolaska mora do trenutnog položaja Alpa, koji su i sami podignuti tokom Tercijarne ere. Kao rezultat velike geološke aktivnosti, mnoštvo jurskih naslaga krečnjaka je puklo, formirajući reljef sa dolinama i drugim sličnim karakteristikama.

Kanjon je prvi put opisan u štampi 1782. i 1804. godine, postaje poznat u svetu 1906. godine.

Korišćenje Rečnog Toka I Kanjona уреди

Između 1929. i 1975. godine postavljeno je pet brana na toku Verdona, između Castellane i Greouk-les-Bains.

Turizam i Sport уреди

Kanjon Verdon privlači brojne turiste, posebno tokom letnjeg perioda. Tirkizna boja reke nastaje prolaženjem vode iz ledničkih izvora koja prolazi kroz krečnjak i meša se sa mineralima.

Kanjon privlači i mnoge alpiniste koji vole da se penju po stenama zbog svojih više od 1.500 mesta za penjanje.

Reka Verdon takođe je omiljeno odredište ribara, posebno za pecanje na mušicu.

Pešačenje, kanu, paraglajding, rafting, penjanje i kanjoning su neki od sportova koji se mogu praktikovati u okolini Kanjona Verdon.

Reference уреди

  1. ^ Sva čuda sveta, vodič kroz najveće prirodne lepote, Mozaik knjiga, Zagreb 2004, strana 124.
  1. https://en.wikipedia.org/wiki/Verdon_Gorge