Ljudska čula — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене |
мНема описа измене |
||
Ред 32:
=== Čulo vida ===
{{главни чланак|Čulo vida}}
Vid je jedno od pet osnovnih čula za čije opažanje se razvio parni organ [[oko]], a pomoću njega primećujemo prvenstveno svetlo, to jest mali deo [[електромагнетно зрачење|elektromagnetnog zračenja]], ali čovek preko vida dobija najviše poruka o svetu koji ga okružuje.{{sfn|Логос|2017|p=21-22}}
Oko se sastoji od očne jabučice i očnog živca. U očnoj jabučici se nalazi i mrežnjača koju čine fotoreceptori, sinaptički povezani u niti očnog živca. Kada svetlost prolazi kroz sočivo i zenicu, dolazi do mrežnjače koja reflektuje obrnutu sliku onog što gledamo. Mrežnjaču čine štapići koji su osetljivi na intezitet svetlosti, i čepići koji su osetljivi na tri osnovne boje: crvenu, zelenu i plavu. Čepići mogu da budu podraženi u različitom broju odnosa, pa tako možemo videti i ostale boje. Kada svetlosni zraci pokrenu biohemijske reakcije u štapićima i čepićima, stvaraju se receptorski potencijali koji nervnim vlaknima u vidnom živcu prenose u vidno područje mozga koje interpretira primljene nervne impulse. Mozak iz oba oka dobija obrnutu sliku nego što ona zapravo jeste, pa je on usklađuje u sliku kakva je u stvarnosti.<ref>J. Đorđević "Biologija za III razred gimnazije prirodno-matematičkog smera"</ref>
Konačna slika onoga što je opaženo čulom vida (boje, oblik, udaljenost, kretanje i drugo) stvara se veoma brzo u zadnjem delu [[мозак|mozga]] (korteksu), ali pri stvaranju te slike mozak pravi neka uopštavanja i predviđanja onoga što se može desiti iz „viđenog“ kretanja, a to ponekad dovodi do toga da mozak stvara sliku nečega što naše oči nisu videle, to jest do [[илузија|priviđenja]], neistinite slike onoga što oči gledaju.{{sfn|Логос|2017|p=23}}
== Draž, nadražaj, nadražljivost ==
|