Psefizma iz Lumbarde — разлика између измена

35 бајтова додато ,  пре 6 месеци
 
== Osnovne informacije o psefizmi ==
;Značaj
Lumbardska psefizma je najznačajniji grčki pisani spomenik pronađen na tlu Hrvatske. Ona nije pronađena u celosti već samo u komadima, njih 13, iz kojih se ipak moglo pristupiti tumačenju kako je funkcionisala vlast u grčkim kolonijama.
;Otkriće
 
Ona je najstariji pisani spomenik otkriven na prostoru Hrvatske koji govori o podeli zemlje grčkim kolonistima u Hrvatskoj, i zato je vaćan za izučavanje istorije Hrvatske u oblsti geodezije i prava. Veći dio glavnih, najvećih ulomaka kamene ploče na kojoj je bio uklesan tekst psefizme slučajno je našao Lumbarđanin Božo Kršinić 1877. godine na vrhu brežuljka, na malom poluotoku Koludrtu, sjeverno od središta Lumbarde. Taj deo meštani nazivaju Gradina, jer se na njemu nalaze ostaci starih zidina srednjovekovnog samostana s crkvom Svetog Ivana. Nakanadno je utvrđeno da je na tom mestu nekada bila antička cisterna za vodu, za koju se smatra da je takođe izuzetno važan spomeniku u daleko širim razmerma.
 
Praunuk Bože Kršinića, Frano Kršinić Šove je nastavio istraživanja svog pretka kopanjem na istom mestu i pronašao 1967. i 1968. godine još četiri nova odlomka.<ref>Kršinić, Frano-Šove (1971): ''Nalaz novih ulomaka Grčkog natpisa iz Lumbarde na otoku Korčuli,'' Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 4, No 1, str. 119-120.</ref>
;Izgled i sadržaj
 
Lumbardska psefizma bila je uklesana na kamenom stubu s profilisanim gornjim završetkom. Stub je izrađen od domaćega crvenkasto-smeđeg krečnjačkog kamena. Njegova visina je 1,08 m, debljina 0,13 m, a širina natpisnog polja 0,69 m.
 
Tekst Lumbardske psefizme, kao cjelinu, prvi je objavio Josip Brunšmid 1898. godine u monografiji Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji ''(Die Inschriften und Münzen der griechische Städte Dalmatiens).'' Tekst Psefizme se sastoji se dva dela, i u:
 
* prvom delu je zaključak narodne skupštine o osnivanju kolonije i podeli zemlje doseljenicima,
* drugom delu prikazan je spisak od oko 200 kolonista razvrstanih u tri dorska plemena: Dimane ''(Dymanes)'', Hile ''(Hylleis)'' i Pamfile ''(Pamphylois)''. U popisu je sačuvano 158 imena, što potpunih što sa oštećenih.<ref>Šentija, J. (ur., 1979): ''Lumbarda'', Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Zagreb, sv. 5, str. 193.</ref>